Naime, prema podacima sajta Osiguranik, u poslednje četiri godine rast premije dobrovoljnog, ili kako se češće naziva privatnog zdravstvenog osiguranja, iz godine u godinu skače za čak 25 odsto.
Da je interesovanje za taj vid osiguranja sve veće potvrđuje i portparol Udruženja osiguravača Srbije Zoran Ćirić. "Beleži se rast, jer je državno zdravstvo potpuno okrenuto kovid bolesnicima, pa ljudi uviđaju prednosti privatnog zdravstvenog osiguranja", kaže Ćirić.
Interesovanje je naročito poraslo od početka ove godine, prvo zato što je prošao krizni period kada nismo znali na čemu smo sa koronom i hoće li privreda opstati, a drugo, zato što su svi uvideli značaj privatnog zdravstvenog osiguranja sada kada je državni sistem preopterećen, a mnoge zdravstvene ustanove uvedene u kovid sistem.
Najveći deo udela u polisama imaju kompanije koje su osigurale svoje zaposlene dok je mnogo manje individualnih polisa koje ugovaraju fizička lica.
"Naša kompanija plaća zdravstveno osiguranje kao jedan vid stimulansa za zaposlene, kao mali bonus. Imamo 23 zaposlena i to su uglavnom programeri", kaže za B92.net Dušan Terzić, office & HR direktor firme Nano Interactive.
"Jednom godišnje obnavljamo ugovor a plaća se mesečno premija osiguranja. Plaćamo prosečno 47,53 evra po zaposlenom, što je iznos do neoporezivog dela", kaže Terzić i objašnjava da se za taj novac dobija paket osiguranja u kom je maksimalna suma osiguranja do 10.000 evra po zaposlenom. Prema njegovim rečima, premija je različita za zaposlene u zavisnosti od starosti, ali se plaća u paketu.
"Postoji i pogodnost da zaposleni uključe članove porodice u osiguranje, s tim što se za to pravi posebna polisa uz polisu, pa to izađe jeftinije nego da neko sam ode da zaključi osiguranje", kaže naš sagovornik i dodaje da je to na dobrovoljnoj osnovi pa se polovina onih koji imaju porodicu odlučila na to.
Koliko košta i ko plaća
Jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja na ovu temu jeste koliko zapravo košta paket dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Ipak, na njega nije moguće dati apsolutno precizan odgovor jer cena zavisi od brojnih faktora kao što su broj zaposlenih u kompaniji, njihova starosna struktura, paket koji se bira, osigurana suma, dodatna pokrića i njihovi limiti...
Što je veći tim, cena po zaposlenom je niža.
Na primer, za kompaniju koja ima oko 500 zaposlenih, cena za osnovni paket vanbolničkog lečenja, bez dodatnih pokrića, može iznositi oko sedam evra mesečno po zaposlenom. Pošto ne postoji jedinstvena cena za sve kompanije i ona se formira posebno za svaki slučaj, može se reći da je prosečna cena na mesečnom nivou po zaposlenom oko 20 evra.
Zaposlenog to u najvećem broju slučajeva ne košta ništa. Privatno zdravstveno osiguranje je dodatni benefit koji obezbeđuje poslodavac, iako postoji mogućnost da se ugovori i određeno učešće samog zaposlenog.
Na razgovoru za posao traže osiguranje
Strane kompanije su "donele" dobrovoljno odiguranje na naše tržište, prvo finansijske institucije, poput banaka, zatim farmaceutske kuće, ambasade, ali poslednjih pet godina trend je da ovaj benefit ugovaraju kompanije iz IT branše. Za mnoge od tih biznisa, dobrovoljno osiguranje je uobičajeni i očekivani benefit.
U kompanijama objašnjavaju da su dosadašnje povoljnosti poput plaćenih velnesa i teretane na poslu privlačni "dodaci" radnom mestu, ali i se u poslednje dve godine, dakle i pre koronavirusa, situacija promenila i da su ljudi znatno više pažnje počeli da posvećuju svom zdravlju.
Iz tog razloga je i privatno zdravstveno dobilo više na značaju u očima zaposlenih i pa su i firme koje ga nude bolje rangirane u očima zaposlenih i u očima kandidata.
Briga o zaposlenima je očigledna, jer ukoliko se neko razboli, mnogo brže i efikasnije može dobiti medicinsku uslugu u nekom od privatnih sistema. Samim tim, zakazuje pregled u terminu kada mu odgovara, ne mora da odsustvuje s posla i/ili otvara bolovanje, pa ni zaposleni ni poslodavac nisu na gubitku.
Bez čekanja u redovima
Postoji više različitih varijanti paketa koji se mogu ugovoriti, sa različitim pokrićem troškova zdravstvenih usluga - vanbolničko lečenje, bolničko lečenje, operacije, vođenje trudnoće, porođaj, stomatolog, sistematski pregled jednom godišnje, oftalmolog…
Što je više pokrića uključeno u sam paket, samim tim i on je skuplji, odnosno premija je viša.
Osnovni paketi podrazumevaju preglede lekara specijalista, dijagnostiku, laboratoriju, ambulantne intervencije usled povrede…
Preskače se inicijalni odlazak kod lekara opšte prakse, već se odmah osiguranik upućuje na potrebnog lekara specijalistu.
To građanima pruža efikasnu i lako dostupnu zdravstvenu zaštitu u zdravstvenoj ustanovi po izboru na teritoriji cele Srbije, bez čekanja u redovima. Takođe, mnoge dijagnostičke procedure, na koje se u državnom sistemu čeka po nekoliko meseci, preko ovog osiguranja zakazuju se u roku od nekoliko dana.
Kada se koristi i na šta obratiti pažnju
Ono što nije ugovoreno kroz konkretnu polisu, ne može se koristiti preko osiguranja. Na primer, ako paket ne pokriva stomatologiju kao dodatno pokriće - neće biti pokrivene usluge stomatologa, upozoravaju iz Osiguranika.
Osiguranje se koristi kada je neko bolestan, ali i kada ima tegobe, bol, neprijatnost i potrebna je medicinska usluga. Druga situacija je kada je zakazana neka kontrola, a na osnovu ranijeg odlaska kod lekara što znači da je on u svom izveštaju napisao da je kontrola neophodna. Jedino pod tim uslovima osiguranje može da pokrije trošak.
Privatno zdravstveno osiguranje se, dakle, koristi uvek kada je zdravlje na neki način narušeno, a preventivno se može iskoristiti jedino pokriće sistematskog pregleda, ako je ugovoreno kroz polisu osiguranja i to samo jednom godišnje.
Što se tiče hroničnih bolesti, neki osiguravači će pokriti lečenje prethodnih zdravstvenih stanja – preglede, kontrole, dijagnostiku i to u potpunosti, neki delimično (do određenog iznosa), a neki ovakve troškove ne bi pokrili uopšte.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 7
Pogledaj komentare