Bosna i Hercegovina, politika i ratni zločini: Može li zakon da spreči negiranje genocida na "krvlju natopljenom tlu"
Ovakva vrsta nametnutog zakona, na šta visoki predstavnik ima pravo, teško da može da ispuni zacrtani cilj i dovede do oprosta i pomirenja, ocenjuju stručnjaci.
Jedna od poslednjih odluka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Incka, razbuktala je, još jednom, političke strasti u jedinstvenoj državi sa dva entiteta i tri naroda.
Izmene Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida odmah su odbačene u Republici Srpskoj, čiji su ratni lideri Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotne kazne zatvora za ratne zločine i genocid.
"Srbi ne smeju da prihvate ovu odluku, ovo je zakucan ekser u mrtvački kovčeg BIH", rekao je srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik.
On se u sredu, 28. jula sam prijavio Tužilaštvu BiH zbog negiranja genocida, uz obrazloženje da "želi da rastereti Bošnjake koji bi mogli biti izloženi pritisku i zahtevima sopstvenih političkih vođa".
Iz Tužilaštva BiH ova informacija nije potvrđena.
Ovakva vrsta nametnutog zakona, na šta visoki predstavnik ima pravo, teško da može da ispuni zacrtani cilj i dovede do oprosta i pomirenja, ocenjuju stručnjaci.
"Najtužnije od svega je što su se veoma ozbiljne stvari - kao što su ratni zločini i zločini protiv čovečnosti uključujući i genocidno nasilje, koji su počinjeni tokom rata u Bosni - tokom godina svele na politički fudbal.
"Ali ovo nije rešenje problema", kaže za BBC Sumantra Bouz, profesor Međunarodne politike sa Londonske škole za ekonomiju.
Na udaru izmena zakona mogli bi se nađu svi koji negiraju genocid, ali i zločine protiv čovečnosti i ratnih zločina, kao i oni koji veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince.
Zaprećene su i zatvorske kazne od šest meseci do pet godina.
Skupština RS izmenama zakona protiv odluke Incka
Kao odgovor na odluku Incka, skupština Republike Srpske (RS) u Banjaluci usvojila je jednoglasno i po hitnom postupku, na sednici zatvorenoj za javnost, Zakon o neprimenjivanju odluke visokog predstavnika.
Uvojene su i izmene Krivičnog zakonika RS, kao i zaključak koji su u prihvatile sve parlamentarne stranke, prenosi Radio-televizija Republike Srpske navodi..
Prema Zakonu o neprimenjivanju odluke visokog predstavnika, institucije Republike Srpske neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primene odluke visokog predstavnika.
Izmenama Krivičnog zakonika RS prvi put se uvodi krivična povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda.
"Odluka visokog predstavnika ovim zakonom neće moći biti primenjivana u Republici Srpskoj. Incko je odlukom doveo BiH u jednu od najvećih kriza" - kazao je Nedeljko Čubrilović, predsednik skupštine RS, a prenosi sarajevsko Oslobođenje.
Prve prijave
Od dana stupanja na snagu odredbi zakona 28. jula, u Republici Srpskoj kažu da su prijave već počele da pristižu.
Jednu od prvih krivičnih prijava i to protiv novinara Televizije Republike Srpske i predsednika Udruženja novinara Republike Srpske Branimira Đuričića podneo je predsednik Skupštine Opštine Srebrenica Ćamil Duraković.
Razlog je to što je Đuričić na Tviter nalogu objavio da kao potomak jasenovačkih žrtava tvrdi da nije bilo genocida u Srebrenici.
Đuričić je za RTS rekao da je tvit napisao svestan posledica, ali i činjenice da ima pravo na vlastito mišljenje i da zbog toga ne treba krivično da odgovara.
Jedna od prvih političkih posledica odredbi jeste odluka političkih predstavnika Srba u Republici Srpskoj da bojkotuju rad u svim sve organima u Bosni i Hercegovini.
Valentin Incko, koji je još samo nekoliko dana na funkciji visokog predstavnika i koji je pokrenuo lavinu, kaže za BBC da su "reakcije (Srba) bile očekivane".
"Možda će na kratko biti više grafita. Ali možda će ih uskoro biti manje ili ih neće biti uopšte.
"Plakati posvećeni Ratku Mladiću postavljeni ove nedelje u Srebrenici već su nestali."
U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine u utorak, 27. jula su objavljene dopune Krivičnog zakona, a to znači da se odredbe koje se odnose na negiranje genocida stupaju na snagu već od danas - sreda.
Da ovaj zakon neće imati mnogo efekta, ocenjuje Žarko Puhovski, penzionisani profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"To je gotovo preslikan propis koji je u Nemačkoj uveden 1949. godine kao zabrana negiranja Aušvica i to je tamo kroz decenije imalo veoma važan, blagotvorni uticaj.
"Ali u Nemačkoj, za razliku od Bosne i Hercegovine, postojala je jasna pozicija države (…) i to se moglo realizirati", kaže Puhovski za BBC na srpskom.
U BiH to neće biti moguće, uveren je.
"Na 49 odsto teritorije to neće moći, baš tamo gde bi ga trebalo realizirati, jer ne vidim koje bi to sile ili snage reda taj zakon mogle da nametnu", ističe Puhovski.
Jedan od glavnih principa Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat, jeste podela BiH na dva entiteta - Republiku Srpsku (49 odsto teritorije) i Federaciju BiH (51 odsto teritorije).
Kako je zakon nametnut?
Opis posla visokog predstavnika definišu Bonska ovlašćenja iz 1997. godine kojima je razrađeno ono što je u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma zapisano dve godine ranije.
Kao njegov najvažniji posao se navodi staranje o primeni samog sporazuma - čak i kroz smenjivanje funkcionera koji ga ne poštuju, ili nametanje ključnih zakona, ako ne uspeju da ih donesu institucije BiH.
Dejtonski sporazum koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini (BiH) već duže od četvrt veka se jednako hvali i osporava.
Sporazum u američkom gradu Dejtonu 1995. potpisali su tadašnji predsednici Srbije Slobodan Milošević, BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman, a te zemlje su garanti sprovođenja sporazuma.
Austrijski diplomata Valentin Incko na ovoj poziciji je od 2009, ali poslednjih šest godina nije koristio Bonska ovlašćenja, podsetila je Slobodna Evropa.
Pored kazne za negiranje genocida i pokušaja da se opravdaju ili veličaju ratni zločini, novim zakonom sankcionisaće se i svi oni koji javno podstiču na nasilje ili mržnju, usmerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe, s obzirom na rasu, boju kože, veroispovest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Njima preti od tri meseca do tri godine zatvora zatvora.
U odluci visokog predstavnika zaprećena je zatvorska kazna od tri godine i za one koju dodeljuju priznanja, nagrade ili odlikovanja osobama koje su pravosnažno presuđene za ratne zločine.
Profesor Sumantra Bouz se godinama bavio političkom situacijom u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, kao i Indiji s posebnim osvrtom na oblast Kašmir.
"Bojim se da je ovaj potez odlazećeg visokog predstavnika dodatno pogoršati duboku etno-nacionalnu polarizaciju unutar Bosne i Hercegovine, posebno između Bošnjaka i bosanskih Srba.
"Bošnjacima daje osećaj Pirove moralne pobede, a njihovim parnjacima među bosanskim Srbima daje izgovor da pojačaju retoriku protiv ostanka u BiH u bilo kom obliku", navodi Bouz.
Upravo to se i dešava.
Šta je rekao Incko?
Incko smatra da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam - otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa zajedničkom prošlošću.
To sve "izaziva frustracije, društvo čini hronično bolesnim i onemogućava preko potrebno pomirenje".
"Građani Bosne i Hercegovine dugo su čekali da njihovi izabrani predstavnici sami zakonski urede ovo veoma ozbiljno pitanje.
"Međutim, svako nastojanje da se to učini bilo je blokirano! Tokom tog razdoblja situacija se pogoršavala, a sada već izmiče kontroli!", dodaje se u saopštenju visokog predstavnika.
Napominje da njegove intervencije u kazneno zakonodavstvo nemaju veze sa kolektivnom krivnjom nego individualnom odgovornošću.
"Bošnjaci, Hrvati i Srbi su dobri narodi", stoji u tekstu gde se Radovan Karadžić naziva "arhitektom zla".
Pored kazne za negiranje genocida i pokušaja da se opravdaju ili veličaju ratni zločini, novim zakonom sankcionisaće se i svi oni koji javno podstiču na nasilje ili mržnju, usmerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe, s obzirom na rasu, boju kože, veroispovest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Njima preti od tri meseca do tri godine zatvora zatvora.
U odluci visokog predstavnika zaprećena je zatvorska kazna od tri godine i za one koju dodeljuju priznanja, nagrade ili odlikovanja osobama koje su pravosnažno presuđene za ratne zločine.
Profesor Sumantra Bouz se godinama bavio političkom situacijom u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, kao i Indiji s posebnim osvrtom na oblast Kašmir.
"Bojim se da je ovaj potez odlazećeg visokog predstavnika dodatno pogoršati duboku etno-nacionalnu polarizaciju unutar Bosne i Hercegovine, posebno između Bošnjaka i bosanskih Srba.
"Bošnjacima daje osećaj Pirove moralne pobede, a njihovim parnjacima među bosanskim Srbima daje izgovor da pojačaju retoriku protiv ostanka u BiH u bilo kom obliku", navodi Bouz.
Upravo to se i dešava.
'Ekser u mrtvački sanduk'
Za razliku od Dodika, predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić pozdravio je odluku visokog predstavnika.
Hrvatski član ovog tela naveo je da se radi o "civilizacijskoj vrednosti i ono najmanje što porodice žrtava genocida zaslužuju".
Lider bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović čestitao je Incku zbog odluke da nametne ovaj zakon.
U drugom entitetu, Republici Srpskoj, poruka svih političkih aktera je ista - odluka je loša i dodatno će pogoršati političku situaciju i tenzije u BiH.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik ponovio je da se u Srebrenici nije desio genocid.
"Republika Srpska odbacuje ovu odluku. Genocid se nije desio u Srebrenici.
"Srbi ne smeju da prihvate ovu odluku, ovo je zakucan ekser u mrtvački kovčeg BIH", rekao je Dodik.
Nakon ovoga Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše, dodao je.
"RS treba da krene u proces disolucije, nema dijaloga u BiH", poručio je Dodik.
Dodik je kasnije dodao RS sprema politički odgovor - blokadu institucija BiH dok se ne ukine odluka Incka i naglasio da izlaz iz takve situacije vidi u dogovoru.
U poslednjih 30 godina na području bivše Jugoslavije imamo situaciju da se stalno sukobi započinju zbog simbola, ne zbog realnih problema, smatra Puhovski.
"Tako će i u ovom slučaju jedni reći 'dok se ne kaže genocid, nema razgovora', a drugi će reći 'to je samo jedna reč, zašto insistirate na jednoj reči'.
"Ta reč jeste bitna ona govori o najgorem mogućem kršenju ljudskih prava i oni koji ne priznaju otvaraju mogućnost, koja nije realna, da se tako nešto ponovi i tu je opasnost", kaže Puhovski.
Zato zakon o negiranju genocida ima određenu težinu, dodaje.
"Ima efekta utoliko da se još jedanput naglasi da je nedopustivo nepriznavati realnost", navodi dugogodišnji član Hrvatskog helsinškog odbora.
Peticija za hapšenje Dodika
Kao odgovor na Dodikov predlog pojavila se i peticija za njegovo hapšenje koju je pokrenuo bosanski jutjuber Amir Hadžić.
Inicijativu na globalnoj platformi change.org, čije je sedište u San Francisku do sada je potpisalo 46.000 ljudi.
"Mi smo jedina država na svetu čiji predsednik poriče vlastitu državu", navodi se u peticiji.
Dodikovim negiranjem genocida u Srebrenici i najavama o otcepljenju manjinskog bosansko-hercegovačkog entiteta od države BiH, upozorava se u obrazloženju, sigurnost svih građana BiH je u velikoj meri ugrožena.
Šta dalje?
Slično, kao i dosad.
"Ovo će se rasplesti u hiljade rasprava u kafićima i krčmama i društvenim mrežama, `jesmo vam rekli`, `ne, mi smo vama rekli`, `vi ste zločinci`, `ne, vi ste` i tako dalje.
"Ostaćemo zatvoreni u tome da se iz prošlosti ne može izaći sve dok se ona na neki način ne svari, a očito se ne može svariti", navodi Puhovski.
Podseća da je od 140.000 ubijenih na području bivše Jugoslavije, sto hiljada nastradalo u BiH.
"To je toliko u krvlju natopljeno tlo da u njemu i obične doskočice, a kamoli ružne reči imaju dalekosežne opasne posledice", dodaje Puhovski.
'Šteta nesigurnoj budućnosti'
Odluka o ovom zakonu se vremenski podudarila sa objavljivanjem izveštaja Međunarodne komisije o Srebrenici koju je formirala Vlada Republike Srpske.
Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine zaključila je da se u Srebrenici nije dogodio ni pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopšte.
Komisija je, međutim, konstatovala da su hiljade ljudi u Srebrenici ubijeni na najstrašniji način i da odgovorne za te zločine treba kazniti, kaže se u zaključcima Komisije, kojom predsedava Izraelac Gideon Grajf.
Takođe, krajem jula završava se mandat Valentinu Incku.
Profesor Sumantra Bouz uveren je da je Incko ovim zakonom želeo ostaviti nešto iza sebe.
"Iz tona pisma visokog predstavnika - sa dosta uzvičnika - deluje kao da je Incko želeo da ostavi neku vrstu zaostavštine, posle prilično neplodnih 12 godina.
"Takvo stavljanje tačke nije bilo potrebno i verovatno će naneti dodatnu štetu ionako nesigurnoj budućnosti BiH kao države", ocenjuje Bouz.
Duže od decenije se govori o gašenju institucije visokog predstavnika u BiH zbog "zastarelog, neefikasnog i nevažnog statusa", podseća.
"Pravi je trenutak za konačno i trajno gašenje ove institucije", kaže Bouz u pisanoj izjavi.
Puhovski se slaže da je kraj Inckovog mandata razlog za uvođenje zakone, a ne takozvana "Dodikova komisija" o Srebrenici.
"Dodikove sve inicijative koje izlaze 100 ili 200 kilometara dalje od Banjaluke su potpuno nevažne, ako nisu ujedno i inicijative (predsednika Srbije) Aleksandra Vučića.
"A nije uvek jasno ko je autor", kaže Puhovski.
Šta dalje?
Slično, kao i dosad.
"Ovo će se rasplesti u hiljade rasprava u kafićima i krčmama i društvenim mrežama, `jesmo vam rekli`, `ne, mi smo vama rekli`, `vi ste zločinci`, `ne, vi ste` i tako dalje.
"Ostaćemo zatvoreni u tome da se iz prošlosti ne može izaći sve dok se ona na neki način ne svari, a očito se ne može svariti", navodi Puhovski.
Podseća da je od 140.000 ubijenih na području bivše Jugoslavije, sto hiljada nastradalo u BiH.
"To je toliko u krvlju natopljeno tlo da u njemu i obične doskočice, a kamoli ružne reči imaju dalekosežne opasne posledice", dodaje Puhovski.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 19
Pogledaj komentare