Iako se moramo držati na distanci, važnost ljudskog kontakta postaje sve jasnija.
Pandemija nas je naterala da razmišljamo o tome koga dodirujemo više nego ranije.
Za većinu nas prošlo je više od šest meseci otkako smo se rukovali, a kamoli zagrlili prijatelja sa kojim ne živimo.
U svakoj ljudskoj interakciji koju imamo izvan domova sada smo prisiljeni da se skoncentrišemo na to da se držimo podalje od drugih ljudi.
Čak i kada vidimo porodicu od koje smo mesecima odvojeni, moramo se svesno odupreti iskušenju da ih poljubimo ili zagrlimo jer bi to moglo da ugrozi i njih i nas.
Za mnoge od nas, pandemija je pokazala važnost fizičkog kontakta u našem životu. Tek u njegovom odsustvu primetili smo njegovu vrednost.
Da li je moguće da smo usred ne samo zdravstvene krize, već i krize dodira?
Da li su neki ljudi propustili dodir kakav su želeli i pre koronavirusa? Da li nam društvo nudi dovoljno mogućnosti za dodir?
Ovo su neka od pitanja na koja je Test dodira, nastao u saradnji BBC Radija 4 i Velkam Kolekšn, odgovorio. Tim psihologa pod vođstvom Majkla Banisija sa Univerziteta Goldsmit u Londonu sproveo je onlajn studiju koja je pokrenuta krajem januara 2020.
Obuhvatala je pitanja o tome gde ljudi vole da ih prijatelji ili nepoznatih ljudi dodiruju po telu i da li će biti spremni da koriste uređaj koji će im omogućiti daljinsko rukovanje.
Dva meseca kasnije, u istraživanju je učestvovalo skoro četrdeset hiljada ljudi iz sto dvanaest različitih zemalja.
Rezultati otkrivaju nijansiranu sliku kada je reč o ljudskom dodiru. Čak i pre pandemije bilo bi preterano pojednostavljeno reći da smo u "krizi dodira" i da se više dodiruju.
Situacija je mnogo suptilnija i, po mom mišljenju, zanimljivija od toga.
Test dodira utvrdio je da su ljudi podeljeni oko toga da li lično imaju dovoljno dodira u svom životu, kao i oko toga da li nam današnje društvo pruža dovoljno mogućnosti da se dodirujemo.
Gotovo svi učesnici u ovoj studiji popunili su upitnik početkom 2020. godine pre nego što su zaključavanja bila široko rasprostranjena i pre nego što je socijalno distanciranje postalo norma.
Nešto više od polovine ljudi reklo je da imaju premalo dodira u svom životu, ali četrdeset dva odsto je reklo da su dobili približno pravu količinu.
I četrdeset tri odsto ljudi misli da im društvo ne omogućava da se dodiruju dovoljno, dok dvadeset šest odsto kaže da im društvo pruža dovoljno mogućnosti za dodir.
Dakle, jasno je da dok neki ljudi žele više dodira i misle da nas savremeni život nekako sprečava da dobijemo ono što nam treba, oni drugi nisu uopšte saglasni. Niti svi žele više dodira.
Iako je skoro tri četvrtine ljudi reklo da voli međuljudski dodir, dvadeset sedam odsto ih ne voli. Tim je proučavao starost i pol zajedno sa nizom drugih faktora kako bi pokušao da utvrdi šta razdvaja one koji vole dodir od onih koji to ne vole. Pojavljuju se dva ključna faktora.
Prvi je ličnost. Ekstroverti se osećaju pozitivnije prema međuljudskom dodiru nego introverti. Drugi faktor je koliko ljudi lako pronalazi veze sa drugim odraslima.
Ljudi koji žele da se osećaju veoma nezavisno u svojim vezama ili kojima je teško da se emocionalno zbliže sa drugima, ne vole dodire toliko kao oni kojima je lakše.
Ljudi koji se osećaju zabrinuto u svojoj vezi više se dodiruju.
Oni koji žude za više dodira i veruju da današnji svet ne pruža dovoljno prilika za to kao najčešći razlog navode pitanje pristanka.
Moguće je da su, nakon što je #metoo došao do izražaja, neki ljudi oprezniji u pogledu fizičkog kontakta sa drugima.
Sledeći najčešći razlog je nedostatak socijalnih interakcija gde je dodir bio moguć, praćen promenama u stavovima društva prema fizičkom kontaktu.
Test dodira takođe nam daje naznake koliko snažan može biti pravi dodir. Ljudi sa pozitivnim stavovima o dodiru imali su viši nivo blagostanja i rekli su da se osećaju manje usamljeno od onih koji ne vole dodirivanje.
A onima koji vole dodir, nivo blagostanja bio je viši ako ako su nedavno bili dodirnuti.
Ovi rezultati su dobijeni pre započinjanja zaključavanja u većini delova sveta.
Poslednja nedelja studije se, međutim, poklopila sa početkom zaključavanja u Velikoj Britaniji i nekim drugim zemljama, a u podacima postoji trend koji pokazuje veći broj ljudi koji su te nedelje rekli da nisu imali dovoljno dodira.
Da bismo otkrili šta se dogodilo ljudima dalje u zaključavanju, odgovore možemo potražiti još dve studije.
U SAD-u, Tifani Fild, psihološkinja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Majamiju, sprovela je onlajn studiju u aprilu, gde je otkrila da je do kraja meseca šezdeset osam odsto ljudi reklo da doživljava nizak do visok nivo nedostajanja dodira.
Preliminarni rezultati međunarodne studije koju je u pet zemalja u aprilu sprovela Merl Ferhrst, profesorka biološke psihologije na Univerzitetu Bundesver u Minhenu pokazali su da je u aprilu šezdeset jedan odsto ljudi osećalo nedostatak dodira stranca, a trideset pet odsto dodira članova porodice.
Iako bi se moglo očekivati da će porodice koje su provele mnogo vremena zajedno tokom zaključavanja imati više prilika nego obično da se fizički uteše, Fild je otkrila da je samo petina roditelja rekla da više grle, drže i ljube svoju decu.
Nije iznenađenje da nam nedostaje dodir kada nam je uskraćen. Ljudsko telo čak ima i poseban sistem za otkrivanje prijatnog dodira.
Pored receptora u koži koji vrlo brzo reaguju na bol, postoje i receptori nazvani C-taktilna aferentna vlakna, koji reaguju sporije.
Ako se naša koža mazi idealnom brzinom od 3 cm u sekundi, onom brzinom kojom biste prirodno pokušali nekoga da umirite, poruke se putem nervnog sistema šalju u mozak.
Ovde izazivaju ugodan hemijski koktel, gde se hormon stresa kortizol smanjuje, a oksitocin povećava.
Čak i razmišljanje o milovanju koje ćete dobiti može potaknuti oslobađanje dopamina u sistemu nagrađivanja.
Dakle, šta možemo učiniti sa tim nedostatkom dodira, kada pretnja infekcijom znači da ćemo verovatno morati još neko vreme da se držimo podalje od drugih?
Fild je tokom aprila otkrila da su neki ljudi videli slične dobrobiti blagostanja i spavanja ako su dodirivanje zamenili vežbanjem na otvorenom.
Ferhrst razvija aplikaciju koja vas uvežbava da savršenom brzinom milujete nečiju kožu. Kad sam probala, jednostavno milovanje ekrana pri toj brzini delovalo je umirujuće.
Njeno istraživanje je takođe pokazalo da nega, na primer nanošenjem losiona ili krema, može imati jednak uticaj kao dodir, kao i jedenje lepe hrane.
Ali ona upozorava da je jedenje za utehu dugoročno manje održivo od vežbanja.
Takođe je značajno imati na umu da je kvalitet dodira važan, pa vredi svesno pokušati osvestiti dodir i potruditi se da brižno dodirnete ljude u svom svetu. A ako ovo ne uspe, šta kažete na samozagrljaj?
Ono što treba da uradite je da se prisetite zaista dobrog zagrljaja koji ste doživeli u prošlosti, zagrlite se rukama oko tela i držite se. Nije baš toliko dobro kao prava stvar, ali nije ni loše.
Poglejdate video o tome šta bi mogao da bude uzrok povećanja broja zaraženih i preminulih širom svetaPratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
Košarkaši Majami Hita izgubili su od Boston Seltiksa, 104:84, čime je prvoplasirana ekipa Istoka vratila brejk i povela 2-1 u seriji prve runde plej-ofa.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 0
Pogledaj komentare