Dinastička sukcesija u Kazahstanu

Život

Izvor: B92

Četvrtak, 25.05.2006.

16:26

Default images

Naravno, njenom uspehu doprinosi i to što je njen otac Nursultan Nazarbajev već petnaest godina neprikosnoveni lider te države, a njegova vladavina datira još iz vremena Sovjetskog Saveza. Nije pristojno ako na kraju nastupa nekog mecosoprana ne aplaudirate, ali još kada njen tata vodi režim koji baš i ne voli disidente, onda to može i ozbiljno da ugrozi uspeh i napredak u vašoj karijeri.

Sad, mnogi veruju u to da se gospođa Nazarbajeva priprema da preuzme do sada najozbiljniju ulogu: da jednog dana nasledi svoga oca i postane predsednica Kazahstana. Posmatrači strahuju da se ta zemlja, kojom su nekada vladali Džingis-kan i njegovi potomci, ponovo poigrava sa dinastičkom sukcesijom.  

Naravno da je, kao i u ostalim poduhvatima, gospođa Nazarbajeva bila uspešna i u prvih osam meseci profesionalnog bavljenja politikom. Gotovo istog trenutka kada je u januaru objavila da želi da osnuje novi politički pokret "Asar" (Zajedno), ljudi su počeli da se masovno učlanjuju u tu partiju, koju je osnovala uz očevo odobrenje.

Iako se održavaju u zemlji koja je, u principu, demokratska, izbori koji se bliže biće čista porodična igra. Partija "Asar" šest nedelja pred izbore broji 230.000 članova, i po broju članova je na drugom mestu, odmah posle pokreta "Otan", koji vodi otac gospođe Nazarbajeve. Inače, u Kazahstanu je registrovano dvanaest stranaka. Ako je suditi po novijim anketama, stranka gospođe Nazarbajev malo je ispred stranke koju vodi njen otac, što nije iznenađujuće, ako se uzme u obzir njen uticaj na medije, koji se tokom predizborne kampanje prosto utrkuju u laskanju i favorizovanju stranke gospođe Nazarbajeve.

Kritičari tvrde kako takvo stanje odgovara i gospodinu Nazarbajevu, koji ima 63 godine. Njegov položaj ni u kom slučaju neće biti ugrožen nakon ovih izbora jer je njegova ambicija da se kandiduje za još jedan sedmogodišnji mandat 2006, a pobeda partije "Asar" ustoličila bi njegovu kćerku na mestu predsednice parlamenta, što bi značilo da bi ona, po ustavu, mogla da nasledi svog oca ukoliko bi se on razboleo ili bio primoran da podnese ostavku.

Gospođa Nazarbajeva, koja je majka troje dece i čiji je suprug Rahat Alijev ambasador u Austriji, ne voli da priča o mogućnosti da jednog dana postane predsednica. Više voli da govori o mudrosti koju je njen otac stekao sa godinama. Gospođa Nazarbajeva, ipak, ne odbacuje takvu mogućnost.

"Ne mogu ništa da tvrdim. Ne mogu da kažem da se to nikada neće dogoditi", kaže gospođa Nazarbajeva dok sedimo u njenoj velikoj kancelariji u Međunarodnom institutu za savremenu politiku. Taj istraživački institut smešten je u Alma Ati, na jugoistoku zemlje. Kroz poduži razgovor, ona meša fraze na uvežbanom engleskom sa tečnim ruskim jezikom.

"Ne želim da dam mojim protivnicima razloga za slavlje. Neka se pitaju. Meni se to dopada", dodaje uz blagi osmeh.

Ipak, tokom našeg razgovora ona tvrdi kako će njena partija najverovatnije osvojiti jednu polovinu mesta u parlamentu. Ona kaže da njena partija privlači mase jer je to "stranka bliska predsedniku, a ne boji se da priča o problemima. Takođe se ne boji ni da kritikuje vlast, što zbog lošeg rada, što zbog neposlušnosti predsedniku."

Priče o dinastičkom principu vladavine ne zaobilaze ni susedne države nastale raspadom Sovjetskog Saveza u centralnoj Aziji, regionu u kojem su stari kadrovi Komunističke partije i dalje na vlasti i u kome politika klanova ima dublje korene od koncepta koji ima moderna demokratija.

U susednom Uzbekistanu mnogi veruju da se kćerka predsednika Islama Karimova – Gulnara – udala za ministra inostranih poslova kako bi uvećala šanse da naredni predsednik bude opet neko iz porodice.

U Kirgistanu, sin predsednika Askara Akajeva, Ajdar (koji se oženio najmlađom kćerkom predsednika Kazahstana pre šest godina, što je u regionu ocenjeno kao "kraljevsko venčanje centralne Azije"), često se spominje kao njegov mogući naslednik (prim. u međuvremenu se ovaj brak završio razvodom).

Motiv, u nekim slučajevima, može biti samoodržanje. Lideri opozicije u Kazahstanu kažu da predsednik Nazarbajev želi da vidi svoju kćerku na čelu države nakon njega, jer se plaši hapšenja posle odlaska s vlasti. Ova država, koja je bogata naftom i predstavlja redak primer ekonomskog uspeha u centralnoj Aziji, poslednjih godina zaostaje u razvoju zbog korupcije i kršenja ljudskih prava.

Gospodin Nazarbajev je tokom petnaestogodišnjeg predsednikovanja postao jedan od najbogatijih ljudi na svetu. Sumnja se da je svoje bogatstvo stekao preko nezakonitih privatizacija prirodnih resursa te države tokom devedesetih godina. Jedan američki biznismen, bivši savetnik kazaškog predsednika, optužen je za podmićivanje kazaških zvaničnika, a iznosi o kojima se govori izraženi su u ciframa od nekoliko miliona dolara. Ovaj slučaj poznat je i pod nazivom Kazakgejt.

"Gospodin Nazarbajev može u bilo kom trenutku biti optužen za umešanost u Kazakgejt. U tom slučaju, predsedniku će trebati neko da ga zameni", kaže Bulat Abilov, jedan od lidera stranke "Ak Žol", najjače opozicione partije u Kazahstanu. "Mislim da ne postoji zemlja na svetu u kojoj kćerka ima jednu stranku, a otac drugu, a da su te dve stranke jedini izbor koji glasači imaju."

Napisao MARK MEKINO (Globe & Mail, avgust 2004)

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: