Zdravlje

Utorak, 26.11.2013.

09:41

Zašto bolnice ne mogu da se reše klostridije?

Zdravstvo Srbije ne može da se reši bakterije klostridije (Clostridium difficile),koja postoji u skoro svim našim klinikama.

Izvor: O. Popoviæ

Default images

Međutim, ono što može da se uradi jeste da se strogom i detaljnom primenom protivepidemijskih mera smanji broj obolelih i umrlih od posledica ove infekcije, kao što je to učinjeno u razvijenim zemljama.

Ovo je poruka infektologa i gastroenterologa, docenta dr Miloša Koraća sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Srbije, koji važi za jednog od najvećih stručnjaka i poznavaoca ove bakterije.

Novi slučajevi petoro obolelih, od kojih je jedna osamdesetogodišnja pacijentkinja u teškom stanju u užičkoj bolnici, aktuelizovali su ponovo i priču o ovoj bakteriji, ali i pitanja kako se konačno sa njom izboriti. Po raspoloživim podacima iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” do 22. novembra u 16 epidemija prijavljena su 103 obolela dok je smrtnost u ovim slučajevima bila 15 odsto.

Dr Korać podseća da je klostridija veoma otporna i da niko u svetu nije uspeo da je se reši u potpunosti, ali su uspeli da smanje broj obolelih i umrlih. U Škotskoj su, na primer, uveli izuzetno stroge mere dezinfekcije i znatno smanjili broj obolelih, ali njih ipak i dalje ima. U Sloveniji se već godinama održava simpozijum gde se priča samo o klostridiji.

Naš sagovornik dodaje da je u Srbiji problem što se zaštitnih mera u svim zdravstvenim ustanovama ne pridržavamo dovoljno. Ovo objašnjenje, međutim, teško se prihvata kada javnost sazna da je neko u bolnici operisao kuk, a da ja zatim „zaradio” bakteriju i umro. Kao neki stalni alibi nadležnih doživljava se objašnjenje da je reč o bakteriji koja muči sve svetske bolnice.

– Nije reč ni o kakvom alibiju, ta bakterija je postojala i ranije, ali se promenila i postala mnogo otpornija. Nikada neće biti iskorenjena i to je poenta priče. Pomenuti pacijent na ortopediji nije umro od bakterije, nego zato što je bio nepokretan i što je dobio dijareju, a pogoršalo mu se opšte zdravstveno stanje i ranije hronične bolesti. To su uglavnom šlogirani ili stari ljudi – kaže naš dr Korać.

On ističe da od komplikacija ove infekcije umiru pacijenti i usred Londona. Ova bakterija je trenutno vodeći izazivač bolničkih infekcija u celom svetu, a ne samo kod nas. Na drugom mestu je takozvana meticilin rezistentna stafilokoka (MRSA), koja je bila strah i trepet u bolnicama.

U početku pojave ove infekcije 2001. godine smrtnost je, na primer, u Kanadi bila 16 odsto, a u međuvremenu je opala u celom svetu. Na Klinici za infektivne bolesti KCS-a, gde se leče najteži slučajevi iz cele Srbije, procenat smrtnosti kreće se oko osam odsto u odnosu na broj lečenih pacijenata. Na Infektivnoj klinici godišnje ima oko 120 obolelih od klostridije i najveći broj bude izlečen.

Šta srpsko zdravstvo mora da preduzme da se izbori sa klostridijom na efikasniji način?

– Prvo lekari moraju da prepoznaju da je reč o oboljenju izazvanom ovom bakterijom, što znači da na nju posumnjaju kod svakog pacijenta sa učestalim sluzastim stolicama i povišenom temperaturom, naročito kod onih bolesnika koji su bili operisani i koji su primali antibiotike. Drugo, kada se bolest prepozna, treba odmah započeti lečenje bolesnika i izolovati ga, jer se time smanjuje opasnost po druge bolesnike. Treći korak jeste da se u toj zdravstvenoj ustanovi sprovedu protivepidemijske mere: detaljno pranje vodom i sapunom i dezinfekcijom hlornim preparatima – odgovara dr Korać.

Komplikacije bolesti su paraliza i perforacija creva. Po rečima našeg sagovornika, pacijenti umiru ili od ovih komplikacija ili zbog metaboličkog disbalansa, to jest dehidriranosti i onda, kao u lancu, počinju da popuštaju organi jedan za drugim. U najvećem broju slučajeva reč je o pacijentima sa moždanim udarima, teškim hroničnim oboljenjima i starim ljudima.

Nevericu izaziva to što se do sada umiranje od ove bakterije nije prijavljivalo, iako je ona već godinama prisutna u našim bolnicama, ali sada se evidentira svaki oboleli i umrli pacijent. Nešto slično nam se dogodilo i sa infekcijama virusom „zapadnog Nila” koji prenose komarci.

Izvor: Politika.rs

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: