Izvor: B. SUBAŠIÆ

Autor: {"id":188610,"id_news":732895,"name":"","surname":"B. SUBA\u0160I\u00c6"}

Istraživanja Starog Rasa, kolevke Srbije, već godinama nema iako ga je Unesko još 1979. stavio na listu svetske baštine.

Svet je tada bio opčinjen Sopoćanima, Petrovom crkvom, Đurđevim stupovima, tvrđavom Rasom na planinskoj hridi iznad ušća Raške u Ibar koja je štitila srednjovekovni grad Trgovište, utvrdom Gradina-Postenje, koja je dominirala gradom u dolini, na mestu današnjeg Novog Pazara i motrila na put koji vodi u dolinu Deževe gde su se nalazili dvorovi Nemanjića. Danas, u godini velikog jubileja, devet vekova od rođenja Stefana Nemanje, o drevnim hramovima i manastirima brine Srpska pravoslavna crkva, a iskopine su neobeležene, bez zaštite, nepristupačne, zarasle u korov i zatrpane smećem.

Misteriozni muk o Starom Rasu vlada i na Petrovdan, dan hramovne slave crkve Svetih apostola Petra i Pavla u Novom Pazaru, najstarije srpske crkve, koja je bila sedište srpskih episkopa i pre Nemanje, koji je u njoj kršten.

- Ona je prvi krunidbeni hram Srbije gde je Nemanja predao vlast sinu Stefanu, nazvanom Prvovenčani, koji je u Petrovoj crkvi, „srcu Rasa“, ovenčan krunom - priča novopazarski protojerej stavrofor Tomislav Milenković.

Istraživanja Rasa, samo su delimično obavljena. Da bismo razumeli moć Rasa neophodno je videti ga sa zidina njegovih utvrđenja na planinskim visovima, rekla nam je Dragica Premović Aleksić, direktorka Muzeja Ras u Novom Pazaru.

- Tvrđave Rasa su veličanstvene, ali kako to da pokažete posetiocima kad nema puta do njih - ljutito komentariše Dragica Premović Aleksić, dok smo se verali kozjom stazom prema tvrđavi Gradina-

-Postenje. Posle 2000. sva istraživanja područja Starog Rasa potpuno prestaju.

- Arheolozi su mi pričali da im je iz vrha vlasti nezvanično poručeno da je „dosta srbovanja“. Pre oko dve godine država je shvatila da mora da napravi plan i formira tim za upravljanje i prezentaciju Starog Rasa, jer je to obaveza države po pravilima Uneska. I taj posao je propao. Predstavnik gradske uprave Novog Pazara na sastanku je rekao da projekat ne može da se zove Stari Ras „jer bošnjački narod to ne voli“ - kaže Dragica Premović, koja je kao arheolog prokrstarila više od 1.500 lokaliteta Starog Rasa.

Kada smo izbili na breg gde se uzdizala kula motrilja, ukazao se prizor koji bez ijedne reči otkriva veličinu Rasa, čije su se tvrđave međusobno videle kao na dlanu.

- Svi utvrđeni gradovi i manastiri imali su odličnu vizuelnu komunikaciju. U daljini se vidi vršak Rogozne ispod koga je monumentalni i neistraženi Jeleč, a desno od njega je zeleno brdo sa tvrđavom Ras iznad Pazarišta. U litici pod tvrđavom su ostaci pećinske crkve i monaških kelija u kojima je, kaže predanje, bio zatočen Stefan Nemanja. On je tada obećao Svetom Đorđu, gledajući iz pećine kupasto brdo na kome su kasnije izgrađeni Đurđevi stupovi, da će mu tu podići hram ako izađe na slobodu - pokazivala nam je Dragica Premović Aleksić, pažljivo koračajući po zidinama tvrđave, jer iz travuljine koja pokriva nalazište preti opasanost od zmija i od rupa koje su ostavili pljačkaši nalazišta.

Nisu zapuštene samo tvrđave na planinskim vrhovima, već i veliki srednjovekovni grad Trgovište kraj regionalnog puta koji vodi iz Novog Pazara ka Sopoćanima. Kraj druma punog rupa i sa slabom signalizacijom samo pažljiv posmatrač će uočiti temelje Trgovišta, jer nema nikakve oznake da je reč o ostacima srednjovekovnog srpskog grada. Među zidovima nekadašnjih kuća, trgovina i šest crkava sada se kao ukras nalaze samo gomile smeća.

Ipak, tim putem prolazi mnoštvo turista, pre svega stranaca koji idu da vide carsku lavru Sopoćane.

- Pre neki dan nam je u gostima bio Japanac, koji je prevalio put od Tokija samo da bi video freske Sopoćana, kojima nema premca u svetu. Pravo je Božje čudo da su ovde u isto vreme živopisala dva genija kojima čak i Italijani priznaju da su ovde, u Rasu, stvorili renesansno slikarstvo pre renesanse - ispričao nam je iguman Teoktist.

NI tamo gde su prilazni putevi spomenicima Rasa dobri, situaciju komplikuju drugi problemi. Na primer, iako su Đurđevi stupovi zaštićena svetska kulturna baština, manastirsko imanje ugrožavaju nelegalni graditelji iz Novog Pazara.
- Tražili smo od gradskih vlasti da nas zaštite, ali tek nedavno su, zahvaljujući gradonačelniku Mahmutoviću, postavljene table koje obaveštavaju da je ovo zaštićeno područje - kaže jeromonah Gavrilo.

Izvor: Novosti.rs

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.