CG: Paradajz turisti spasavaju sezonu

Talas gostiju iz regiona zapljusnuo primorje, opet ništa od elitnog turizma.

Autor: Vuk Lajović
Izvor: Vijesti

Gomile turista koji jedu brzu hranu ili piju piće na ulicima, sjede na klupama i plažama, uglavnom mladih koji su došli zbog „nezaboravnog provoda“, buka i zvuci narodnjačkih hitova i komercijalne muzike iz barova, prenatrpano šetalište sa tezgama, na svakom koraku miris roštilja i kiosci sa brzom hranom - slika je Budve nakon punih deset godine turističkog uspona i želje za pozicioniranjem na turističkoj mapi Mediterana kao prestižne destinacije za visokoplatežne goste.

Elitni turizam, po svoj prilici, ostaće samo lijepi san koji je proklamovan unazad nekoliko godina, jer ova sezona potvrđuje da je Crna Gora i njena turistička perjanica - budvanska rivijera i dalje oaza za paradajz turiste. I sve izgleda kao prije deceniju, kada su poslije NATO intervencije, kolone automobila sredinom jula pohrlile na bratsko crnogorsko more, ali ovoga puta sa mnogo tanjim novčanicima.

Iako smo se prošle godine na sve moguće načine trudili da te iste goste, uglavnom iz okruženja „otjeramo“, na lijep način, uvođenjem ekoloških taksi, zabranom unošenja hrane i ostalim antiturističkim potezima, kojih se dosjetila Vlada i Ministarstvo turizma, upravo sada ti isti gosti, koje je Nacionalna turistička organizacija agresivnom kampanjom, unazad pola godine sprovednom u zemljama regiona, dozivala da nam dođu, jedino mogu donekle ublažiti propalu sezonu.

Na svu sreću, lokalnog stanovništva i onih koji žive od turizma, nije se obistinila izjava ministra turizma Predraga Nenezića, na koju je vjerovatno i zaboravio, kada je još u februaru na budvanskoj turističkoj berzi , kazao da će i ove godine istrajati na strategiji „rasterećenja glavne sezone“, što je bilo jedno od domišljatih opravdanja za loš špic prošlog ljeta.

A odgovor na pitanje da li ima visokoplatežnih gostiju, onih, kojima je metropola turizma trebalo da bude omiljena destinacija, jedino mogu da daju svi oni turistički radnici, koji i u najgorim snovima nijesu mogli da očekuju da će im gost umjesto osvježavajućih koktela piti kiselu vodu, eventualno espreso ili sok, u diskoteku dolaziti prethodno prinapit, kako bi potrošio manje novca i tokom cijele noći sa društvom ispijao jednu turu pića, ili restorateri, koji sa svojih terasa gledaju na stotine turista koji se u redovima gužvaju ispred kioska brze hrane.

Zato i ne čudi, što su pazari upola manji nego lani, a gostiju na plažama, šetalištitima mnogo više. I dok okolne turističke velesile javno priznaju da im je promet manji nego minule sezone, te da su finansijski efekti neuporedivo lošiji, resorno ministarstvo i dalje vjeruje da će 20 dana špica sezone uspjeti da napuni državnu kasu i prebrodi kriznu jesen.

Jedan od najpoznatijih budvanskih ugostitelja Krsto Niklanović, vlasnik restorana „Jadran“, navodi da smo ponovo svi svjedoci „kamion biznisa“.

- Nažalost, u Budvi i dalje imamo tu sezonsku ponudu, koju zovemo kamion biznisom. Nebrojeno puta sam kazao da smo sami za to krivi, jer mi koji činimo stalnu ponudu grada, i koji se trudimo da cijelu godinu radimo, čuvamo te goste. Međutim, dešava se da svake sezone imamo kamion biznis, koji dolazi dan prije nego što stižu gosti i za tih 30 dana, dok traje špic sezone pretvara Budvu u vašarište. Na šetališta i plaže se istovaraju tezge i započinje biznis i njima je jedino cilj da što više zarade. Upravo su oni ti koji narušavaju imidž Budve. Kiosci brze hrane, mnogo tezgi, brodići sa kojih se megafonima pozivaju turiste na nekakve kulturne manifestacije, vašarište na šetalištima, jendostavno ništa nijesmo učinili da to promijenimo, čak mislim da je stanje gore nego ranijih godina – kazao je Niklanović.

Prema njegovim riječima, cijene u velikom broju kioska brze hrane mnogo su veće nego u restoranima.

- Nas nekoliko budvanskih restoratera je računalo da smo čak za 70 odsto jeftiniji, kada je riječ o mesnoj ponudi od one na kioscima brze hrane. Od našeg jednog ćevapa može se napraviti njihov hamburger koga prodaju za tri eura, a kod nas je sa svim dodacima, od pomfrita do salate deset ćevapa šest eura. Nažalost, dobili smo goste kojima je ljepše da jedu na ulici nego za stolom u restoranu – naveo je Niklanović i dodao da je najveća koncentracija turista u Budvi, dok su ostala primorska mjesta gotovo poluprazna.

Vlasnik popularnbog otvorenog šanka „Trokadero“ Branko – Buća Popović ocjenjuje da je ove sezone za čak 40 odsto manji promet nego lani, iako ima dosta turista.

- U proteklih par dana bila je dobra posjeta, ali promet je i dalje mali, jer sada više niko ne naručuje žestoka ili druga kratka pića, uglavnom se pije pivo ili sok i to obično po jedna tura. Nažalost, svi smo svjedoci da smo dobili neke goste koji kupuju u diskontima i prodavnicama pića piju limenke na ulicama i tek onda dolaze u lokal. Nema više one platežne klijentele koja je bila ranijih godina – naveo je Popović i ocijenio da se sada dešava i jedna pojava, na koju smo zaboravili, da gosti na plažu nose hranu, piće, čak i kompletan račak.

I ugostitelj Jovo Đurović smatra da niko zbog 15 ili 20 dana popunjenosti, ne može biti zadovoljan, jer za tako kratak period ne može se obezbijediti uspješna sezona.

- Potrebno je da sezona traje duže, jer sada imamo svi probleme. U proteklih sedam dana došlo je mnogo turista, a kapaciteti su ograničeni, tako da imamo veliki pritisak na sve oblike infrastrukture, i to utiče i na samu ponudu. Neko ne može da obezbijedi parking, neko nema mjesta na plaži, ili čeka dugo uslugu u lokalu zbog gužve, a sve se to loše odražava na ukupan utisak koji gost odnosi sa sobom. Sa druge strane, gotovo da se ništa nije učinilo na suzbijanju sive ekonomije, ima dosta onih koji rade na crno, a inspekcije kontrolišu one legalne, koji imaju sve papire – zaključio je Đurović.

Overbuking samo na plažama i parkinzima

Direktor HTP „ The Queen of Montenegro“ Dragan-Purko Ivančević ocijenio je da će cijela sezona biti loša, te dobru popunjenost bilježi jedino privatni smještaj od koga država nema dobiti.

- Ova sezona pokazala je da nam ne treba nikakva marketinška akcija, niti nikakvi dodatni napori da 35 dana punimo naše kapacitete. I dalje stoji moja ocjena da će ove godine problema biti sigurno i ovaj udar sada koji je najveći vlasnika nekretnina, a ne turista. Taj udar će biti vrlo kratak, a nedovoljan da bi obezbijedio normalan komercijalni život u svim komercijalnim kapacitetima. Sada ona naša pogrešna struktura smještajnih kapaciteta dolazi do izražaja, a to je da smo šampioni u regionu kada su u pitanju komplementarni, neturistički smještaj. Imamo svega oko 15 odsto kapaciteta u osnovnom, hotelskom smještaju, a sve ostalo je komplementarni, privatni smještaj. Razvijene turističke regije imaju više od 50 odsto i više osnovnih kapaciteta i to kada se popuni mogu reći da imaju dobro turističko punjenje – naglasio je Ivančević.

On je dodao da, nažalost, kod nas postoji najveći broj posjetilaca koji su došli u svoje stanove ili su ključeve od svojih stanova dali prijateljima od čega Crna Gora nema ništa.

- Najveći domet štete po jednu državu koja proizvodi komplementarni smještaj imamo sada na djelu ovih 35 dana kako je sada na Crnogorskom primorju. Imamo overbuking na plažama i parkinzima i kompletan overbuking na sve oblike naše infrastrukture, ali kada je u pitanju komercijalni smještaj, tu smo još uvijek vrlo loši i čitava sezona će biti loša – ocijenio je Ivančević.

Nema kontrole za vikendaše

Nakon što je Beograd svih prethodnih godina bila glavna “recepcija” gdje su se izdavali stanovi i vikendice na Crnogorskom primorju, koje su naši susjedi pokupovali tokom 80-ih godina prošlog vijeka, po istoj toj matrici, crna berza turizma preselila se u Moskvu. Naime, stanovi i apartmani, vlasništvo ruskih državljana, gotovo da su tokom cijele sezone popunjeni, iako se ti stanari ne vode kao zvanični turisti, iako su mnogi od njih platili vlasniku iznajmljivanje.

Da se veliki broj kreveta zaista nalazi u sivoj zoni, potvrđeno je i na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenata, tokom koje je iznijet frapantan podatak da na području budvanske rivijere ima čak 8.700 vikend stanova.

Ukoliko u svakom od tih stanova borave tri do četiri gosta, što je najmanje u vrijeme špica sezone, onda se dolazi prostom matematičkom računicom da je van poreskih tokova, promet koji ostvare 40.000 ljudi. To znači da opštinska kasa samo dnevno na ime boravišne takse, koja bi za taj broj gostiju trebalo da bude uplaćena, ostaje olakšana za 40.000 eura.