Izložba o Konstantinu u Narodnom muzeju

Izložba "Konstantin Veliki i Milanski edikt (313). Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije", otvorena je 2. jula u atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu, gde je izložen veliki broj arheoloških eksponata neprocenjive vrednosti.

Kultura

Izvor: B92

Utorak, 02.07.2013.

21:26

Default images

Ministar kulture i informisanja Bratislav Petković je, otvarajući izložbu, koja je prethodno bila predstavljena u Viminacijumu, u okviru državnog programa obeležavanja 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta, rekao da je ta postavka jedna od manifestacija kojom Srbija podseća na trajne vrednosti tolerancije, uvažavanja i poštovanja.

"Naše arheološko nasleđe pruža priliku da sagledamo značaj Konstantinovog doba koje je ostavilo trajni pečat u svim potonjim epohama", kazao je ministar Petković.

On je primetio da deo naziva izložbe - "Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije", ukazuje da je prihvatanje nove vere koje je obeležilo vreme Konstantina Velikog i njegovih sledbenika, bilo dugotrajan proces koji je doveo do prerastanja hrišćanstva u jednu od vodećih svetskih religija.
Foto: Tanjug, Filipo Krajinèaniæ
"Izložbom koja je pred nama Narodni muzej u Beogradu, zahvaljujući svojim bogatim zbirkama i odabranim predmetima iz devet muzejskih ustanova Srbije, prikazuje doba tokom kojeg su nastali mnogi gradovi poput Sirmijuma, Singidunuma, Viminacijuma, Naisa, doba kada su bili otvoreni mnogi rudnici, igradjeni dobri putevi i tokom kojeg je ova teritorija bila poprište istorijskih dogadjaja koji su presudno uticali na sudbinu Rimskog carstva", istakao je Petković.

Ministar je dodao da, posmatrajući izložbu i dragocena svedočanstva prošlosti, "na slikovit način upoznajemo istoriju našeg tla, a zahvaljujući tome i svu raznolikost i značaj prožimanja kulturnih uticaja koji su do danas prepoznatljiva karakteristika našeh podneblja".
Foto: Tanjug, Filipo Krajinèaniæ
Prisutne, među kojima su bili patrijarh srpski Irinej, predstavnici drugih veroispovesti, kulturnih institucija, pozdravila je direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković, a o izložbi je govorila naučni savetnik dr Ivana Popović.

Težeći da na što celovitiji način predstave epohu koja je prethodila vremenu Konstantinove vladavine, kulturno-istorijske promene koje vladavina ovog cara donosi kao i nasleđe prvog hrišćanskog cara, autori izložbe odabrali su 180 neprocenjivih eksponata.
Kako bi dinamične promene u kasnoantičnoj epohi bile sagledane iz različitih perspektiva odabrene arheološke predmete za izlaganje su ustupili Istorijski muzej Srbije, Muzej Vojvodine, Muzej Grada Beograda, Muzej Krajine Negotin, Muzej Srema, Muzej u Smederevu, Narodni muzej Zaječar, Narodni muzej Požarevac, Narodni muzej Niš.

Raskošna arheološka izložba obuhvata, između ostalog, čuveni portret Konstantina Velikog, jedinstvenu Beogradsku kameju, vojni paradni oklop iz Ritopeka, raznolike predstave božanstava rimskog panteona, pozlaćene paradne šlemove, kao i odabrane eksponate sa predstavama hrišćanskog monograma koji pripovedaju o privatnoj i javnoj pobožnosti.

Arheološkim nalazima koji predstavljaju autentična svedočanstva o verovanjima, ideologijama, svakodnevici, estetici, ekonomiji, sukobima, simbolima, autori izložbe su težili ne samo da predstave prilike u tadašnjem Rimskom carstvu, već i da podstaknu na promišljanje o značaju i funkciji kulturne baštine.

Izložba će biti otvorena do 8. septembra.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: