Ne baš elegantna retorika Angele Merkel

Svaki dobar govornik bio je prvo loš govornik, dobar govornik ne informiše, on pokreće, a onaj ko ne zna nešto jasno da kaže, treba da ćuti i radi, sve dok ne bude to postigao - smatraju eksperti za jezik.

Info

Izvor: Tanjug

Subota, 19.04.2014.

16:04

Default images

Eksperti, za bivšeg šefa nemačke diplomatije Gvida Vestervela, liberala po političkom opredeljenju i pravnika po struci, kažu da je dobar govornik.

Za Vestervela se kaže da govori jasno, smisleno, jednostavno, upečatljivo i da pri tom koristi originalna poređenja, a za dobrog govornika, sa pravom primesom humora, važi i levičar Gregor Gizi, takođe pravnik po struci, i aktuelni vođa nemačke opozicije u Bundestagu.

Za Gizija se kaže da odlično komunicira sa publikom i da po mustri ''tačka jedan, tačka dva, tačka tri. . . '' povezuje svoje argumente tako logično da ga svako razume, a ne samo njegovi levičarski slušaoci.

Aktuelni šef diplomatije, sedokosi Frank-Valter Štajnmajer, poznat srpskoj javnosti iz vremena svog prvog ministarskog mandata, političar koga, priča se, poštuju i njegovi politički neistomišljenici, važi za govornika dobro pripremljenih govora, ali, kažu eksperti za jezik i pisanje govora, i sa opasnošću da ''sklizne'' u akademsku dosadu.

Kada je reč o ''staroj gardi'', tu se pominje i bivši kancelar Helmut Šmit, čije se jasna reč severnjaka i dalje i čuje i sluša, kao i nekadašnji šef Socijaldemokratske partije Oskar Lafonten, ''Napoleon od Sara'' ili, kako su ga mediji nekada znali jednostavno da ''titulišu'' - ''Oskar, taj bilijantni govornik''.

Nemački političari, međutim, govore i nepristojne reči i istorija psovki duga je kao i posleratna istorija zemlje, a jedan od ministara koji je zbog toga dobio i ''ukor'' Bundestaga, bio je bivši ministar privrede Mihael Glos, koji je, sada takođe bivšeg ministra Jošku Fišera, poznatog i po ženidbama sa vidno mladim i lepim ženama, nazvao ''svodnikom''.

Predsednica vlade pokrajine Rajnland-Pfalc Malu Drajer ''proslavila'' se nedavno, ne psovkama, već jednim pismom, upućenim kancelaru Angeli Merkel, koje je vladu u Majncu dovelo u neprijatnu situaciju da objašnjava gramatičke greške, nepravilno napisane reči, prideve bez nastavka, loše postavljene znake interpunkcije i druge jezičke muke na kojima je bio pisac, a možda i oni koji su morali da čitaju tekst.

Omiljena reč Merkelove - zajedno

Kada je reč o Merkelovoj, njena retorika, kažu eksperti, nije baš elegantna.

Za nju se veruje da govori bez emocija, tehnokratski kao što i vlada, da su njeni govori bez fantazije i podseća da je, rečimo, bivšeg predsednika Kristijana Vulfa službeno predstavila za manje od četiri minute.

Merkelova, međutim, akcenat stavlja na jednostavan, uspešan govor, a njena rečenica - zaključio je politički magazin ''Špigl'' analizirajući, u saradnji sa ekspertima za jezik drezdenskog univerziteta, par stotina njenih govora - ima 19 reči.

Ona, protivno uvreženom utisku, ipak govori emotivno - kažu eksperti i ukazuju da Merkelova često koristi izraz ''srdačan'' i da svoj govor intenzivira upotrebom superlativa, koji govornika čine energičnijim.

Merkelova, međutim, ne govori u prvom licu jednine, već, prvenstveno, u prvom licu množine i to ''mi'' je, kažu analitičari njenog govora, povezuje sa slušaocima, odnosno, ona se time njima i obraća.

Omiljena njena reč je ''zajedno'', a poznata je i po tome što koristi priloge ''zato'' i ''premda'' radi argumentacije, kao neophodnog elementa u jezičkoj ubedljivosti. Time se ona, istovremeno, trudi da uspostavi balans medju različitim pozicijama, što je i njen politički stil, ukazuju analitičari.

"Zajedno'', omiljena reč Merkelove koja objašnjava jedan politički stil i društveni model, govor u prvom licu množine i česta upotreba intenzivirajućih reči, poput ''najviši'', ''apsolutni'' ili ''najbolji mogući'' uz malo imenica su, prema procenama lingvista, jedinstveni način izražavanja u političkim govorima.

Ako se Merkelova tako izražava - da li to znači da joj takav retorički stil najviše odgovara i kako bi trebalo da govore njeni inostrani partneri, koji žele da u Berlinu budu shvaćeni, a kod kuće prihvaćeni - pitanje je ne samo za lingviste, već i za psihologe, organizatore poseta, diplomate, ali i pisce političkih govora, kojima bi, možda, 19 reči u rečenici mogao da bude orijentir.

Osim toga, i terminilogija vezana za privatnost i prijateljstvo bi, takođe, mogla biti merena ''apotekarskom vagom'', a sami nemački mediji, uglavnom, ne pišu o privatnim prijateljstvima Merkelove, koja je tek jesenas, u vrućoj fazi izborne kampanje, malo ''odškrinula vrata'' i dozirano i štedljivo govorila o mužu, kolačima i tišini pred donošenje odluka.

Nemački mediji, kada je o prijateljima reč, pominju, u prvom redu bivšu ministarku obrazovanja Anete Šavan, koja se zbog prepisanog doktorata povukla sa funkcije i navode da je, verovatno, pretpostavljano prijateljstvo njih dve razlog zašto je potučena ministarka smela javno da Merkelovu oslovi sa ''draga Angela''.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: