Karadžić sutra u sudnici

Radovan Karadžić se o optužnici izjašnjava sutra. Glavni tužilac Serž Bramerc kaže da je ovo prekretnica u saradnji Srbije sa Tribunalom

Izvor: B92, FoNet

Sreda, 30.07.2008.

00:10

Default images

Radovan Karadžić prvi put će se sutra u 16 sati pojaviti pred sudskim većem Tribunala, potvrđeno je u tom sudu. On će u sudnici broj 1 biti izveden pred sudsko veće kojim predsedava sudija Alfons Orije. Bramerc je potvrdio da će tom prilikom Karadžić imati mogućnost da se, ukoliko to želi, izjasni o optužnici. Njegov advokat je najavio za B92 da se on neće odmah izjasniti o optužnici.

Suđenje haškom optuženiku Radovanu Karadžiću biće što je efikasnije moguće uz poštovanje prava optuženog, izjavio je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc na prvoj konferenciji za novinare posle izručenja Karadžića sudu.

Bramerc je ocenio da hapšenje Radovana Karadžića predstavlja veliki uspeh u saradnji srpskih vlasti sa Haškim tribunalom, ali da u narednim danima neće biti nove procene ove saradnje, već tek krajem godine. Kako je Karadžić uhapšen, da li je kroz kapiju pritvorske jedinice u Sheveningenu stigao u blindiranom vozilu ili se spustio helikopterom, ostalo je i nakon konferencije na nivou medijskih spekulacija.

Bramerc je jedino potvrdio da je Karadžić stigao jutros i da će nakon 13 godina čekanja žrtve dobiti pravdu.

“Važno je da odamo puno priznanje vlastima u Srbiji za hapšenje i izručenje Radovana Karadžića. Hapšenje Karadžića zaista predstavlja prekretnicu u saradnji Srbije sa Haškim tribunalom“, smatra Bramerc.

Glavni tužilac ocenjuje da će biti potrebno nekoliko meseci da se i tužilaštvo i odbrana pripreme za početak suđenja.

Tužilaštvo je trenutno zauzeto revidiranjem optužnice, koja je poslednji put izmenjena 2000. godine.

“Postaraćemo se da nova optužnica oslikava sadašnju pravnu realnost, da se u obzir uzmu na ranijim suđenjima ustanovljene i potvrđenje činjenice i novi dokazi koji su prikupljeni tokom proteklih godina“, naveo je Bramerc.

Prema najavama glavnog tužioca, neće biti spajanja Karadžićeve optužnice sa nekom drugom.

“Nije stav ovog tužilaštva da spaja optužnicu protiv Karadžića sa drugim optužnicama u tribunalu. Međutim, jasno je da ukoliko u bliskoj budućnosti bude uhapšen general Ratko Mladić, da spajanje slučajeva postaje ozbiljna opcija“, kazao je Bramerc.

Da li će se Karadžić braniti sam, sudije treba da odluče, rekao je Bramerc i dodao da je tužilaštvo u principu protiv toga s obzirom na složenost slučaja.

Bramerc se nada da se suđenje Karadžiću neće odužiti kako se odužilo suđenje Slobodanu Miloševiću.

Procedura pred sudom

Ulazak džipova jutros u pritvor u Sheveningenu (Fonet)
Haški tribunal potvrdio je da je nekadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić prebačen u pritvor u Sheveningenu. Portparolka Tribunala Nerma Jelačić potvrdila je da je Karadžić stigao u pritvorsku jedinicu.

Portparolka Tužilaštva Olga Kavran izjavila je za B92 da će prilikom sutrašnjeg izlaska pred sudije Radovan Karadžić imati mogućnost da se, ukoliko to želi, izjasni o optužnici.

Zatim će ga obići predstavnici sekretarijata Tribunala i upoznati ga sa načinom na koji funkcioniše taj sud namenjen optuženima za ratne zločine počinjene tokom 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije.

Oni će Karadžiću predstaviti statut Tribunala, kao i načine na koje može da se brani tokom procesa, sam ili uz angažovanje stručnog branioca.

Inače, po statutu Tribunala ne postoji rok u kome bi Karadžić, pošto bude izručen Tribunalu, morao da se pojavi pred sudskim većem kako bi se izjasnio o krivici, ali je u praksi to prva sedmica od dana izručenja. Ministarstvo pravde donelo je sinoć rešenje kojim se dozvoljava izručenje Karadžića Tribunalu. Odluci je prethodilo rešenje Okružnog suda u Beogradu da su ispunjene pretpostavke za predaju Karadžića Tribunalu, saopštila je Vlada Srbije.

Portparolka Okružnog suda u Beogradu Ivana Ramić objasnila je u izjavi za B92 da je sud sačekao razuman rok da stigne Karadžićeva žalba i da je, pošto branilac nije hteo da dostavi dokaz da je ona upućena, konstatovao da žalba na rešenje o izručenju nije uopšte ni podneta. Sam postupak transfera Karadžića u Hag, kako je rekla, nije u nadležnosti suda.

"Nije ni bilo žalbe"

Izručenju radovana Karadžića Haškom sudu prethodila je odluka suda kojom je konstatovano da je istekao razuman rok do kada je žalba na rešenje istražnog sudije trebalo da stigne u sud.

Karadžićev advokat je, za B92, priznao da žalbu nije ni napisao.

Proces izručenja Radovana Karadžića sudu u Hagu počeo je prošle noći. Istražni sudija je po isteku radnog vremena suda konstatovao da žalba na njegovo rešenje nije stigla a da je to moralo da se dogodi čak i da je poslata poštom.

Prema oceni suda dva dana su bila razuman rok za pristizanje žalbe advokata. Zbog toga sudija je konstatovao da je rešenje o izručenju Karadžića postalo pravosnažno 25. jula, tj. prošlog petka u ponoć kada je istekao rok za žalbu.

Po odluci suda u skladu sa zakonom rešenje o izručenju Karadžića potpisala je ministraka pravde.

Na prvom pojavljivanju pred sudom Radovan Karadžić se neće izjašnjavati o optužnici. On će od suda tražiti mesec dana kako bi se u tom roku njegova odbrana koncipirala, izjavio je Karadžićev advokat Svetozar Vujačić.

On je u telefonskom uključenju za B92 ponovio da će se njegov branjenik, po ugledu na Vojislava Šešelja, u Hagu braniti sam.

Vujačić je rekao da "famozna žalba" na odluku o ispunjenosti uslova za izručenje Radovana Kardažića Hagu, o kojoj je prethodnih dana bilo reči, nikada nije napisana i da je to bio deo strategije odbrane.

On je ponovio da će u odbrani njegovog branjenika učestvovati dva tima - pravni, u kojem će biti on i Goran Petronijević, i tim za dokumentaciju i činjenice, koji će činiti Smilja Avramov, Kosta Čavoški i Milivoje Ivanišević.

"Mi do danas od strane državnih organa nismo dobili nijedan poziv koji bi značio da nam neko pruža pomoć, da je spremna", rekao je Vujačić.

"Mogu da vam kažem da imamo brojne svedoke koji su se javljali svih ovih dana, brojnu dokumentaciju, čak i knjige. Mi sad samo treba to da kodifikujemo, spremimo...", rekao je on.

Advokatu Radovana Karadžića Svetozaru Vujačiću MUP je po hitnom postupku izdao pasoš, kako bi mu se omogućilo da otputuje u Hag i prisustvuje početku suđenja.

Drugi Karadžićev advokat, Goran Petronijević, predao je dopis u kojem od istražnog sudije i tužioca traži da preduzmu sve mere kako bi se njegovom branjeniku vratili laptop i 50 diskova sa odbranom koju je Karadžić godinama spremao, a koji su, prema njegovim rečima, nestali iz stana u kojem je Karadžić živeo onoga dana kada je uhapšen.

"Razumljivo je, ako su ga već uhapsili, da ih zanima šta se tu nalazi, ali potrebno je samo nekoliko sati da se sve to skine. Mi ne tražimo da bismo kompromitovali sud na bilo koji način", kaže on.

Karadžićevi advokati očekuju da im u pripremi odbrane veliku pomoć pruži pravni tim Slobodana Miloševića, kojem je Karadžić svojevremeno takođe slao obimnu dokumentaciju.

Optužnica: Zločini protiv nesrpskog stanovništva

Glavni haški optuženici za BiH (Beta)
Pod pritiskom međunarodne zajednice i na insistiranje Slobodana Miloševića i ostalih lidera bosanskih Srba, 30. juna 1996. Karadžić je preneo predsednička ovlašćenja u Republici Srpskoj na tadašnju potpredsednicu RS Biljanu Plavšić, povukao se sa mesta predsednika SDS-a i iz javnog života.

Od tada se krio. Uhapšen je u Beogradu sa lažnim identitetom Dragana Davida Dabića i bavio se alternativnom medicinom.

Radovan Karadžić je optužen pred Haškim tribunalom za genocid, umešanost u genocid, likvidacije, ubistva, kažnjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zločine počinjene prema Muslimanima, Hrvatima i ostalim civilima nesrbima u Bosni i Hercegovini tokom rata u toj bivšoj jugoslovenskoj republici.

U optužnici se navodi da je Karadžić, dejstvujući sa drugima između 1992. i 1995. godine, počinio zločin sa ciljem obezbeđivanja kontorole u područjima BiH koja su bila proglašena delom Republike Srpske i znatno smanjio tamošnje nesrpsko stanovništvo.

Radi ostvarivanja takvog cilja, Karadžić i ostali počinili su zločine kako bi primorali nesrbe da napuste ta područja, prognali one koji nisu bili voljni da odu i ostale ubili, navedeno je u dopisu iz Haga.

Karadžić je optužen za genocid, za ubistvo oko 8.000 Muslimana, muškaraca i dečaka, u Srebrenici 1995. U optužnici se tvrdi kako je Karadžić takođe počinio genocid, kažnjavanja i ostale zločine kada su snage pod njegovom komandom ubile nesrbe tokom i posle napada na gradove širom BiH, da je zarobljavao hiljade nesrba i prebacivao ih u zatvoreničke objekte koje su ustanovile vlasti bosanskih Srba.

U tim logorima su snage pod Karadžićevom komandom ubijale, mučile, loše postupale i seksualno zlostavljale nesrbe, navodi se dalje u optužnici.

U optužnici, takođe, stoji da je Radovan Karadžić odgovoran za trogodišnje bombardovanje i snajpersko gađanje civila u Sarajevu koje je dovelo do ubistva i ranjavanja hiljada osoba, uključujući i mnoge žene i decu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

126 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: