Ima li ’leba bez motike?

Osnivanje prvog domaćeg investicionog fonda ponovo je pokrenulo lavinu pitanja o mogućnostima građana da ulože svoju ušteđevinu. Stegnuti između gotovo nikakve edukacije i teškog nasleđa prošlosti, koju su obeležile finansijske prevare, većina građana još vidi veliki rizik čak i u onim ulaganjima koja su po definiciji manje rizična od držanja novca u slamarici. Da li dolaze bolji dani?

Izvor: Biznis i finansije Nenad Gujanièiæ

Sreda, 21.03.2007.

09:59

Default images

Još od davnina višak raspoloživih sredstava pojedinci su nastojali da pametno investiraju. Ono što se vremenom menjalo jeste stalni rast broja alternativa kojima građani to mogu činiti u skladu sa iznosom sredstava kojima raspolažu i naročito u pogledu rizika koji su spremni da preuzmu. Razvojem tržišta nije narušena osnovna relacija rizik – prinos, odnosno prosta činjenica da viši nivo rizika donosi i veći prinos.

Naravno, veći rizik ne garantuje i automatski veću zaradu, već samo pretpostavlja da će neko prihvatiti taj nivo rizika samo ukoliko mu se ponudi mogućnost veće zarade.

Tako državni zvaničnici Etiopije moraju ponuditi mnogo veću zaradu na obveznice koje emituju nego čak neke renomirane kompanije jer bi u protivnom postojala opasnost da se ne prikupe potrebna sredstva. Koliki je rizik neke investicije najbolje se vidi na tržištu, ali s obzirom da je investiranje proces čiji se rezultati vide tek u budućnosti, svaki investitor mora samostalno da prognozira sudbinu alternativnih investicija i u skladu sa tim da uloži svoja sredstva.

Mogućnosti ulaganja

1-devizna štednja, 2-nekretnine, 3-obveznice RS, 4-dinarska štednja, 5-štedni zapisi NBS, 6-akcije (Belex 15)
Razvoj tržišne ekonomije u Srbiji doneo je građanima mogućnosti da investiraju svoja sredstva na razne načine, ali ne toliko raznovrsne kao što je to u razvijenim tržišnim ekonomijama. Tokom protekle godine građani su se mogli opredeliti za nekoliko vrsta investicija od kojih je svaka sa sobom nosila izvesne opasnosti i prednosti u odnosu na druge.

Najmanje rizične, pa samim tim i investicije sa najnižim prinosom, jesu štedni ulozi u banci koji se na devizna sredstva, u zavisnosti od valute i visine štednje kreću do nivoa od 5 odsto. U poslednje vreme pojačava se marketinška aktivnost banaka koje u raznim vidovima saopštenja garantuju i veću stopu prinosa, ali se može reći da realna bruto zarada na deviznu štednju u protekloj godini nije prelazila 5 procenata. Ovi štedni ulozi su najmanje rizični, ali o tome da ipak ništa nije sigurno najbolje mogu posvedočiti inicijalni vlasnici obveznica stare devizne štednje koji su to postali zamrzavanjem njihove ušteđevine.

Posle banaka najsigurnije investicije predstavljaju nekretnine koje beleže, barem u prestonici Srbije, stalan rast vrednosti. Najveći nedostatak ovih investicija jeste što ih mogu preduzeti samo građani koji raspolažu znatnim novčanim sredstvima. Zarade na izdavanju stanova na godišnjem nivou kreću se između 4 i 6 odsto, ali je neophodno uložiti značajnu sumu novca da bi se došlo do statusa rentijera.
Osim diverzifikacije rizika, svaki investitor bi morao da poznaje biznis kojim se kompanija bavi, odnosno da izbegava investicije u kojima se ne može sa velikom izvesnošæu utvrditi odakle dolazi novac
Spomenute obveznice stare devizne štednje nose sa sobom prinose u rasponu 5-7 odsto i to u zavisnosti od kretanja tržišta i serije koja se kupuje. Nominovane su u evrima, te ne podležu inflaciji domaće valute. Mogu se kupovati na Beogradskoj berzi, ali su zbog veoma smanjenih prinosa kupci uglavnom veliki portfeljni investitori (obično su to banke). Pre samo koju godinu godišnja zarada na ovu vrstu hartija od vrednosti iznosila je preko 20 procenata, što samo govori o smanjivanju rizika i podizanju efikasnosti domaćeg tržišta kapitala.

Štedni dinarski ulozi bili su prilično isplativi tokom 2006. pre svega zato što je posle niza godina prvi put došlo do jačanja dinara u odnosu na evro i to za 7,6 odsto. Kamatne stope na godišnjem nivou većine banka iznosile su oko 15-ak odsto, a pozitivno kretanje kursa samo je povećalo bruto prinos štediša. Iako se oporavak bankarske štednje uglavnom vezuje za devizna sredstva, dinarska štednja se tokom protekle godine uveliko isplatila njihovim nosiocima.

Tokom protekle godine domaći državljani su mogli kupovati i prilično atraktivne štedne zapise Narodne banke koji su u početku nosili godišnju stopu prinosa od čak 24 odsto. Većina finansijskih analitičara je smatrala da na ovaj način država percipira veoma visoku stopu godišnje inflacije, ali je jačanje kursa dinara dodatno pomoglo domaćim fizičkim licima da dobro profitiraju u ovoj vrsti investicija. Serije nakon početne nosile su niže zarade, ali su i one bile više nego atraktivne kada se uporede sa rizikom koji nose.

I na kraju liste su akcije sa godišnjim prinosima koji se ne mogu predvideti, naročito na kraći vremenski period. Ipak, činjenica da je indeks najlikvidnijih akcija Belex 15 porastao u 2006. 58 procenata, dovoljno govori da je ova vrsta ulaganja, uz pametnu diversifikaciju rizika, mogla doneti veoma dobar prinos. Prostim rečima, da je neki investitor uložio novac u korpu najlikvidnijih akcija na domaćem tržištu, ostvario bi bruto zaradu veću od 50 procenata tokom protekle godine. Ipak, mora se spomenuti da je rizik ulaganja u akcije najveći, te je neophodna veoma jasna strategija kako se ne bi obistinio samo drugi deo relacija prinos/rizik. Ova vrsta investiranja je takođe podložna dejstvu inflacije koja je veoma važan faktor s obzirom na dugoročan karakter ulaganja. Tokom prošle godine devizni kurs je ipak išao u korist akcionara, naročito onih koji su u ulaganje krenuli početkom godine.

Akcije i rizik

Osokoljeni pričama o priličnim zaradama koje su njihovih prijatelji, poznanici i rođaci ostvarili na Beogradskoj berzi, sve veći broj građana se opredeljuje da investira slobodna sredstva u vlasničke hartije domaćih kompanija. Nažalost, zbog veoma slabog nivoa informisanja i edukovanosti, većina njih nije ni svesna koliki stepen opasnosti postoji na berzanskom tržištu. U skladu sa tim, nemali broj investitora ne preduzima gotovo nikakve strategije kako bi taj rizik smanjio, što u principu može biti veoma opasno čak i na kraće staze.

Iako je protekla godina donela veliki rast indeksa najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi, mora se pomenuti da je veliki deo tog skoka bio posledica enormnog povećanja vrednosti akcija banaka. Tako su investitori koji su kupovali akcije isključivo iz bankarskog sektora mogli ostvariti natprosečne zarade, ali su sa sobom nosili rizik jednosektorske investicije čije bi kolebanje moglo ugroziti celokupna uložena sredstva. Naravno, pojedini investitori su svesno „gurali“ većinu sredstava u bankarski sektor jer su verovali u njegovu potcenjenost, dok je velika većina bez jasne strategije negirala osnovni princip investiranja u hartije od vrednosti, a to je diversifikacija.

Baš kao što je veliki rast akcija banaka doneo snažan pozitivan skok portfeljima investitora koji su se kladili na banke, suprotan scenario bi ugrozio celokupnu ušteđevinu ovih ulagača. Da su se, primera radi, desile neke negativne stvari vezane za bankarski sektor, celokupan njihov portfelj dospeo bi u krizu, te bi naknadni pokušaji razbijanja rizika na veći broj hartija bili osuđeni na neuspeh. Teorija investiranja govori da sa 15-20 dobro odabranih akcija u svome portfelju investitor može u potpunosti eliminisati nesistematski rizik, dok tržišni rizik uvek postoji i njega bilo kakva diversifikacija ne može otkloniti.

Prinos koji bi se ostvario tokom 2006. godine da su investirana sredstva u akcije na Beogradskoj berzi

Akcija Promena (u%)
Bankarski sektor
Agrobanka ad Beograd +228,84
AIK banka ad Niš +102,89
Panonska banka ad Novi Sad + 52,38
Čačanska banka ad Čačak +103,13
Farmacija
Hemofarm ad Vršac* +54,99
Zdravlje ad Leskovac +13,41
Građevinarstvo
Planum ad Zemun -37,25
Energoprojekt ad N. Beograd +43,28
Ratko Mitrović ad Beograd +17,53
Konditorska industrija
Banini ad Kikinda 0
Bambi ad Požarevac +10,17
Jaffa ad Crvenka 0
Mlekarska industrija
Imlek ad Beograd -15,31
Novosadska mlekara ad N. Sad -21,37
Subotička mlekara ad Subotica -13,79
Metalna industrija
Alfa plam ad Vranje +15,00
Metalac ad G. Milanovac + 2,63


*ovaj prinos akcionari Hemofarma bi ostvarili do avgusta kada je ova kompanija preuzeta od strane nemačke Štade
“Mentalitet krda” u veæem broju nauènih istraživanja je dokazan na finansijskom tržištu, te bi nagle i brzoplete kupovine i prodaje trebalo izbeæi
Osim diverzifikacije rizika, svaki investitor bi morao da poznaje biznis kojim se kompanija bavi, odnosno da izbegava investicije u kojima se ne može sa velikom izvesnošću utvrditi odakle dolazi novac. Naravno, nije neophodno da pojedinac zna tehničke stvari vezane za vrstu posla kojom se firma bavi, ali bi bilo poželjno da zna i razume odakle ona generiše profit. Špekulacije koje postoje na svim berzanskim tržištima, poznaje i domaće tržište kapitala, te skoro da nema nedelje da neko ne preporučuje akciju koja će sigurno porasti nekoliko desetina procenata na kratak rok, bez prave argumentacije zašto bi to moralo da se desi.

Naravno, treba biti veoma dobro informisan prilikom ulaganja na berzi i nikada ne slediti slepo ostale učesnike na tržištu. “Mentalitet krda” u većem broju naučnih istraživanja je dokazan na finansijskom tržištu, te bi nagle i brzoplete kupovine i prodaje trebalo izbeći. Takođe, savete domaćih “gurua” investiranja treba uzimati sa velikom rezervom pre svega zato što je u tranzicijskom rastu često i metoda pikada davala rezultate bolje od “najvećih” domaćih eksperata.

Ove godine počeće da radi i veliki broj domaćih investicionih fondova, pa će građani koji nemaju dovoljno znanja, vremena i sredstava, poklanjanjem poverenja ovim finansijskim institucijama moći u potpunosti da diversifikuju rizik čak i sa najmanjom sumom novca. Koliko će biti uspešni, zavisiće od mnogih faktora, a pre svega od umešnosti portfolio menadžera, ali će učinak svakako biti bolji od prinosa koji nude slamarice.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Snažno nevreme stiže u Srbiju

U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.

7:13

1.5.2024.

1 d

Podeli: