Ono je omogućilo da država subvencioniše struju iz obnovljivih izvora.
Samo za struju iz vetroparkova građani će morati da plate oko 1,3 milijarde evra, preko računa za struju, pokazale su procene EPS-a. Tako će, preko subvencionisane cene struje, potrošači u stvari otplaćivati kredite investitora u „zelenu energiju".
U poslednjih godinu dana sve više investitora lobira da se nedostaci struje u Srbiji reše proizvodnjom iz obnovljivih izvora. Koliko je ovaj posao unosan, govori i to da su za njega zainteresovane mnoge strane kompanije, ali i domaći biznismeni poput Miodraga Kostića, Gorana Novakovića, Dimitrija Vukčevića.
Ministarstvo energetike izboksovalo je kroz uredbe, kasnije pretočene u zakon, da država subvencioniše korišćenje obnovljivih izvora energije. Konkretno, time je naše najveće javno preduzeće - EPS, u obavezi da u periodu od 12 godina otkupljuje energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.
Sadašnja cena EPS-ove struje je 5,6 evrocenti, a ovim proizvođačima EPS će, nakon izgradnje postrojenja, morati da plaća od 6,7 evrocenti do 23 evrocenta po kilovat-času, u zavisnosti iz kog izvora je proizvedena struja.
Po sopstvenom priznanju, Ministarstvu energetike je od obnovljivih izvora "vetar ključan jer su tu najveće investicije".
"Pitanje koliko energije koju Srbija potroši dolazi iz obnovljivih izvora nije pitanje izbora, već obaveze, što je slučaj i sa svim zemljama članicama i kandidatima za članstvo u EU. Srbija trenutno ima propisan limit od 450 megavata za struju proizvedenu iz vetroparkova. Oni koji prvi izgrade vetroelektrane i uđu u taj limit dobiće subvencionisanu cenu od 9,5 evrocenti po kilovatu", pojašnjavaju nadležni.
S druge strane u EPS-u su ranije saopštili da će ih subvencije samo iz energije vetra koštati oko 1,3 milijarde evra! Naime, toliko bi trebalo da zarade vlasnici vetroparkova u narednih 12 godina.
Oni navode da "vetroparkovi ne donose jeftiniju već skuplju električnu energiju. EPS je obavezan da kupuje tu struju u narednih 12 godina, a sadašnja prodajna cena kilovat-sata EPS-a je 5,61 evrocent (bez PDV-a). Kilovat-sat iz vetra, uz troškove prenosa i distribucije, na kraju dostiže 13,063 centi, što je 2,33 puta više od EPS-ove prodajne cene".
"Vlasnici vetroelektrana ukupne snage 450 megavata imaće za 12 godina, prodajući struju EPS-u, prihod od 1,35 milijardi evra. I to direktno iz kase EPS-a, odnosno džepova građana", kažu u ovoj kompaniji. U EPS-u nemaju ništa protiv ulaganja u hidroelektrane, pa je u planu i izgradnja nekoliko novih.
U firmi Energovind, čiji su suvlasnici Vukčević i Novaković, priznaju da ne bi ušli u posao gradnje vetrenjača da nema subvencija države."Nema ekonomske računice jer se vetroparkovi ne mogu izgraditi bez subvencija. S druge strane, banke vam neće dati kredit za gradnju ako nema subvencija, a to važi i za ostale kategorije kao što su solarna energija ili biomasa. Naša investicija će biti oko 150 miliona evra za 102 megavata, ali učešće za kredit se kreće oko 40 odsto", kaže izvršni direktor firme Maja Turković.
Ona tvrdi da će se 12 godina vraćati kredit iz struje koju će proizvoditi, a da će tek 13. godine početi da zarađuju od ove investicije.
"Tih 12 godina dobijamo subvencije od države, a posle prodajete kako uspete. Kredit vraćamo od prodaje subvencionisane struje, a logika svake države je da ako hoće obnovljive izvore, mora da ih podstiče. Država je mogla da kaže i da neće energiju iz obnovljivih izvora, već nuklearki ili termoelektrana", objašnjava Turković.
Na pitanje da li je pravedno da građani kroz cenu struje koju će plaćati EPS-u u stvari otplaćuju kredit koji će uzeti vlasnici vetroparkova, Turkovićeva kaže da je tako u svim zemljama.
"Svuda to na kraju plaćaju građani. Ili kroz cenu struje ili se ovakva struja dotira iz budžeta. S druge strane, kapacitet od 450 megavata, koji je dozvoljen u Srbiji, moguće je izgraditi najranije za sedam godina. A pitanje je kakva će cena struje biti tada. Vlada Srbije uvek ima mogućnost da izmeni ovu uredbu i uslove na tržištu", kaže ona. Turković navodi da građani svugde plaćaju izgradnju svih energetskih objekata i da se to ne odnosi samo na vetroelektrane.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U sredu 8. maja u Hrvatskoj je počela isplata penzija za april, iako je deo penzionera već dobio svoj novac početkom meseca, što zavisi od banke u kojoj imaju svoje račune.
Ruski Gasprom mogao bi da se suoči s dugim periodom lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu da popuni prazninu nastalu evropskim bojkotom.
Ministarstvo trgovine Kine objavilo je danas da se oštro protivi povećanju carina na kinesku robu u Sjedinjenim Američkim Državama i najavilo da će preduzeti odlučne mere da odbrani svoja prava i interese.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) je u svom najnovijem majskom mesečnom izveštaju, koji je objavljen danas, potvrdila da očekuje rast potražnje za naftom od 2,2 miliona barela dnevno (bpd) u 2024. godini..
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić otvorio je danas zajedno sa sa komesarom Evropske unije za susedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem Intermodalni terminal u Batajnici ukupne vrednosti 15,5 miliona evra.
Ministarstvo trgovine Kine objavilo je danas da se oštro protivi povećanju carina na kinesku robu u Sjedinjenim Američkim Državama i najavilo da će preduzeti odlučne mere da odbrani svoja prava i interese.
Rat u Ukrajini – 810. dan. Ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost Aleksandar Litvinjenko kazao je da u ofanzivi u Harkovskoj oblasti učestvuje više od 30. 000 ruskih vojnika, a da ih je na granici te oblasti 50.000.
Osam ljudi je poginulo, a 45 je povređeno kada je autobus, navodno sa "radnicima migrantima", nakon sudara sleteo sa puta na severu američke države Floride, saopštio je portparol vatrogasne službe okruga Marion.
Gradska izborna komisija usvojila je Rešenje o proglašenju izborne liste broj 12 Dr Savo Manojlović – I ja sam Beograd – Kreni - Ppromeni, koju je podnela Grupa građana Kreni-Promeni Beograd za izbore za odbornike Skupštine grada Beograda.
U selu Stajkovci nadomak Skoplja danas popodne su stradale dve osobe, a lokalni mediji su preneli da je stariji muškarac ubio brata i snaju, nakon čega je sebi naneo povrede nožem i trenutno je hospitalizovan u bolnici Sveti Naum Ohridski.
Francuski sud danas je oslobodio reditelja Romana Polanskog optužbe da je oklevetao britansku glumicu Šarlot Luis, nakon što ga je ona optužila da ju je silovao kada je bila maloletna.
Injekcije za mršavljenje mogle bi smanjiti rizik od srčanog udara i poboljšati kardiovaskularno zdravlje miliona odraslih širom sveta, pokazala je nova velika studija.
Kada se govori o zavisnosti, najčešće se misli na cigarete, alkohol i drogu. Ali postoji još jedna zavisnost koja pogađa čak 14 odsto odraslih i 12 odsto dece: zavisnost od hrane. Krvac za to leži u šećeru.
Sjaj, glamur i svetske zvezde – to se i ove godine može očekivati na 77. filmskom festivalu u Kanu. A može se eventualno očekivati i štrajk filmskih radnika.
Filmski studiji Focus Features i Carnival Films rade na najnovijem filmu Downton Abbey, čiji scenario piše Džulijan Felouz, scenarista i izvršni producent serije Downton Abbey.
The US estimated that Israel had deployed soldiers in the vicinity of Rafah, the southernmost city in the Gaza Strip, in numbers "enough to launch a full offensive".
The fire at the Duboko landfill near Užice has not yet been fully extinguished, and according to eyewitnesses, flames could be seen in certain parts of the landfill even during the night.
Bela kuća je saopštila da SAD uvode stroža ograničenja na kinesku robu u vrednosti od 18 milijardi dolara, među kojima je i carina na kineska EV u iznosu od 100%.
Geološkinja i istoričarka renesanse, An Pizoruso kaže da je ušla u trag pejzažu u pozadini najpoznatijeg portereta na svetu, Mona Lize. Pizoruso sugeriše da je Leonardo naslikao nekoliko prepoznatljivih obeležja Leka, grada na obali jezera Komo u Lombardiji, okrugu u severnoj Italiji.
Komentari 42
Pogledaj komentare