Na crno radi 800 hiljada ljudi

Platu ”na ruke” prima oko 800.000 radnika u Srbiji. Zarađena je radom na crno. Ona nije ni redovna ni velika, ali je jedini način da se preživi.

Srbija

Izvor: B92

Ponedeljak, 24.01.2011.

10:36

Default images

U Savezu samostalnih sindikata Srbije kažu da se ovoj armiji neprijavljenih radnika svakoga dana pridružuje sve više ”kolega” i upozoravaju da će takav trend na kraju biti veoma skup - kako za same radnike, tako i za državu.

"Koliko tačno ljudi radi u sivoj zoni, nemoguće je otkriti, ali je njihov broj svakako preveliki.Takav ”faktički rad”, kojim se, po našim procenama, bavi između 700.000 i 800.000 građana, zapravo je veliki problem koji će kulminirati tek za nekoliko godina. A onda će posledice biti strašne. Prvo za same radnike, kojima poslodavci ne uplaćuju ni staž ni zdravstveno, a potom i za državu, koja će sve te neplaćene doprinose, poreze i osiguranja morati da pokriva iz drugih budžetskih prihoda", ocenjuje Ljubisav Orbović, predsednik SSSS. Orbović zaključuje da će veliki teret ovakve sadašnjice poneti i deca tih radnika, jer će morati da rade i za sebe i za svoje roditelje kako bi im osigurali minimum egzistencije. Tako ovaj problem postaje i ”međugeneracijski”.

"Ostali će živeti od socijalne pomoći, jer za penzije ionako neće biti dovoljno novca, a mnogi će imati problem i da sakupe dovoljno staža i ”zasluže” taj egzistencijlni minimum", dodaju u SSSS.

Da se ne radi samo o pesimizmu sindikalaca, potvrđuju i brojke. Ekonomisti sabiraju da neplaćanje poreza i doprinosa na zarade, državu mesečno košta 11 milijardi dinara. I u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije mašu svojom računicom. Ovoj kući poslodavci neplatiše duguju rekordnih 170 milijardi dinara, što je gotovo četvrina ukupnih državnih prihoda. Izgledi da im se ovaj novac ikada vrati, praktično su zanemarljivi.

Zato u Fondu PIO tragaju za rešenjima i sećaju se srećnih vremena, kada je ova kuća bila jedan od najozbiljnijih investitora u zemlji. U vreme stare Jugoslavije, njihovim se novcem izgradilo ”pola države”, a danas polovinu novca za isplatu penzija daje republička vlada.

Šanse da Fond oživi takođe su male. Do ovakve prognoze ekonomisti su došli prostim upoređivanjem. Sedamdesetih godina, za jednog penzionera radilo je petoro zaposlenih, dok danas za 1,6 miliona penzionera radi 1,9 miliona zaposlenih. Jasno je da je kasa sve praznija, a reforme se pokazuju kao prilično neefikasne.
" Za čak 600.000 zaposlenih poslodavci prijavljuju niže zarade, pa plaćaju i manje doprinose nego što bi trebalo. Ostatak im daju na ruke, i svi su zadovoljni", sabiraju u Savezu penzionera Srbije.

Kada se doda činjenica da oko 800.000 ljudi i dalje radi na crno, jasno je da je Fond u problemu.

Kao i armija od 800.000 radnika koji žive u neizvesnosti. Takva im je, po svemu sudeći, i budućnost. I penzionerska udruženja i sindikati upozoravaju na mogućnost kolapsa ukoliko se ovaj problem ne postavi kao prioritet. Čini se - uzalud.

"Država kupuje socijalni mir i ne može da se bavi temama koje izazivaju nezadovoljstvo. Zato i toleriše ovoliki rad na crno - ljudi moraju od nečega da žive, a kako će posle, to se nikoga ne tiče. To je isuviše daleka budućnost", zaključuje Orbović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

19 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Rusija ostaje bez goriva?

Ukrajina sve više uništava rafinerije nafte unutar Rusije, smanjujući moskovske zalihe i izazivajući skok lokalnih cena.

15:08

4.5.2024.

1 d

Podeli: