Skuplje namirnice i komunalije, novi porezi i nameti, akcize, umanjene plate i neizvesnost zaposlenja... svakodnevni su problemi s kojima se građani suočavaju.
Malo ko od građana poslednjih meseci nije izustio komentar kao “Nije im malo što su za godinu dana poskupeli pretplatu za telefon sa 100 na 500 dinara i impulse 100 odsto, nego će nam uzimati i proviziju kad im plaćamo račune”; “Odrekli smo se mesa, sada ćemo i telefona“; “Dođe mi da otkažem i kablovsku i RTS, sa tim parama mogu da preživim nekoliko dana“...
Uostalom, kako drugačije da reaguje čovek koji ostane bez posla ili dobije manju platu pod izgovorom krize, dok ga kod kuće čekaju računi pristigli od javnih preduzeća uvećani za nekoliko stotina, pa i hiljada dinara?
Skuplje namirnice i komunalije, novi porezi i nameti države, akcize, umanjene plate i neizvesnost zaposlenja... svakodnevni su problemi s kojima se prosečan građanin Srbije suočava. Poskupljenja koja su se zahuktala krajem 2008. godine kulminirala su u poslednja tri meseca 2009. kada su državna preduzeća povećala cenu svojih usluga – RTS pretplatu, Železnice prevoz, Elektroprivreda struju, Telekom svoje usluge, javna komunalna preduzeća vodu, grejanje, kanalizaciju... U isto vreme, zabeležio je Republički zavod za statistiku, više od 150.000 ljudi ostalo je u 2009. godini bez posla.
Istraživanje Centra za liberalno demokratske studije (CLDS) o povećanju siromaštva u periodu krize pokazalo je da u uslovima prevelike javne potrošnje i visokog budžetskog deficita, država ne raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima niti širokim izborom mera za intervenisanje. U skladu s tim, teret ekonomske krize obrušio se upravo na “malog čoveka”.
"Tržište u Srbiji nije slobodno i kada se država umeša uvek platite više. Sasvim je sigurno da se tako srozava životni standard građana. Ipak, ne može ni ovako doveka. Srbija se nalazi na gornjoj granici, pa za podizanje cena i nameta ima još veoma malo mesta", kaže Aleksandar Stevanović, ekonomista Centra za slobodno tržište.
On objašnjava da postoje i drugi načini da se vodi ekonomska politika države i uštedi, ali da su oni među nadležnim neuporedivo manje „pularni“ od svaljivanja tereta krize na građane. Jedna od „metoda“ je otpuštanje radnika u državnim i javnim preduzećima čija je produktivnost mala, a plate relativno visoke.
Uprkos tome država koja je u više navrata najavila smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru na tom planu je, u odnosu na obećanja, učinila zanemarljivo malo. Uslovi u kojima se poslednjih godina živi u Srbiji proizveli su povećanje broja siromašnih, ističe Gordana Matković, ekonomista iz CLDS koja je radila na istraživanju.
"Broj siromašnih se znatno povećao u 2008. i 2009. godini, između ostalog i zbog ekonomske krize. Stanje se od 2000. naovamo popravljalo, ali sada broj siromašnih prvi put beleži porast. Situacija i dalje nije alarmantna budući da stopa siromaštva još nije veća nego 2006. i 2007. godine. Ipak, problem sa Srbijom i drugim zemljama u tranziciji je što se veliki broj stanovnika nalazi na samoj liniji siromaštva, a za njih i najmanje pomeranju u standardu može da znači pad ispod linije siromaštva", kaže Matkovićeva.
Slika rastućeg siromaštva u Srbije najjasnije se vidi u načinima preživljavanja kojima se koristi sve više građana, a koji su zabeleženi u istraživanju CLDS. U pokušaju da sklope kraj s krajem počeli su da štede na svemu što nije preko potrebno – skuplji artikli zamenjuju jeftinijim, u ishrani koriste najosnovnije namirnice, „zajme“ se od države, rođaka i prijatelja, odlažu zdravstvene i druge troškove, rasprodaju imovinu… Mada veliki broj odlaže plaćanje pojedinih računa, građanima je i dalje na prvom mestu izmirivanje obaveza za struju, telefon, vodu... I to samo zato što su kazne za neplaćanje brze i izvesne.
Kada izmire obaveze prema državi, građanima ostaje nedovoljno za ostale potrepštine. Istraživanje Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da budžet prosečnog domaćinstva u Srbiji jedva pokriva i osnovne potrebe – za stanovanje, vodu i struju odlazi 17.6 odsto , za transport 7.5, zdravstvo 3.7, komunikacije 3.5, odeću i obuću 5.3, dok najvećih 40 odsto odlazi na hranu.
U ostalih dvadesetak odsto, što čini nešto više od 6.000 dinara prosečne plate, trebalo bi da stanu sve druge potrepštine prosečnog četvoročlanog domaćinstva. Za one koji su ispod proseka, a takvih je u Srbiji najmanje 600.000 koji spadaju u grupu siromašnih, pomenutih 6.000 dinara je nedostižan san.
Prva salata, mladi luk, paradajz… za mnoge su preskupi, pa se odlučuju za neko drugo povrće. Slično je i sa voćem - većina kupuje samo jabuke koje su 20-tak dinara - kaže jedan od prodavaca na pijaci u unutrašnjosti zemlje. Slično je i u trgovinama. Iako trgovci tvrde da promet nije značajno smanjen jer se trude da ga sniženjima i rasprodajama povećaju, činjenica je, kažu, da potrošači kupuju samo osnovne životne namirnice i to one jeftinije.
U prodavnicama “Familije” kažu da je smanjena vrednost potrošačke korpe. U poslednje vreme, dodaju, očigledno je da se menja skuplji artikal za jeftiniji, sličnog ili istog kvaliteta. U isto vreme, navode, poskupeli su uvozni proizvodi, ali nisu rekli koji.
Građani najviše kupuju meso, voće i povrće, odnosno sveže proizvode kao i namirnice za pripremu jela. Međutim, primetno je da se potrošači racionalnije ponašaju u kupovini i češće pazare artikle koji su na akcijama, kažu u Idei.
U marketima „Maksi“ i „Tempo“ kažu da je tražnja slabija i da je promenjena struktura potrošačke korpe. „Kupovna moć je znatno oslabljena što je uslovilo i promenu potrošačkih navika, pa se pazare osnovne životne namirnice. Istina, porasla je tražnja za svežim mesom“, kažu u „Maksiju“, uz objašnjenje da su od početka godine korigovane cene ulja i pojedinih konditorskih proizvoda.
Građane neće obradovati ni najave iz mesne industrije. „Oporavak“ cena živih svinja sa nekadašnjih 80do 90 dinara na oko 120 dinara poguraće i cene mesa u maloprodaji.
“Iako su mnogi komentarisalli da meso nije pojeftinilo, cene su u zavisnosti od trgovine snižene od 60 do 100 dinara po kilogramu. Istina, prerađevine nisu pratile do kraja ovaj trend. Situacija se sada menja, pa bi narednih dana trebalo očekivati poskupljenje mesa", kaže Momir Jovanović, predsednik Grupacije klanične industrije pri Privrednoj komori Srbije.
Akcize i porezi
Čak 65 odsto cene našeg goriva čine akciza i porez na dodatu vrednost. Poslednje poskupljenje bilo je prošle nedelje, od kada benzin plaćamo 4,11 dinara, odnosno 3,93 odsto skuplje nego ranije. Januarsko povećanje akciza na cigarete iznosilo je 17,27 dinara po paklici, a za cigare i cigarilose 15,74 dinara po komadu.
Akciza na specijalne rakije i rakije od voća i grožđa iznosi 87,58 dinara po litru, a na rakije od žitarica i ostalih poljoprivrednih sirovina je 222,20 dinara po litru. Iznos akcize na žestoka alkoholna pića i likere je 142,42 dinara za litar, na nisko alkoholna pića 14,62 dinara po litru, a na pivo 16,56 dinara po litru, navedeno je u saopštenju vladine Kancelarije za saradnju s medijima.
Od početka krize uveden je i porez na usluge mobilne telefonije, a od sredine godine ćemo plaćati i porez na kućne ljubimce u visini od 500 do 1.000 dinara godišnje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 103
Pogledaj komentare