Srpkinja namerava da osnuje kosmičku agenciju: "Pitaju me..."
Međunarodne vode i Antartik su područja, u međunarodnom pravu, u interesu čitavog čovečanstva, ali i Mesec, zvezde i sve ono što čini kosmos ne pripada jednoj državi, organizaciji ili pojedincu, već svim ljudima na Zemlji što je priznato kosmičkim pravom.
Tom, srpskoj javnosti pomalo stranom vrstom prava bavi se Anja Nakarada Pečujlić, doktorant kosmičkog prava u Kelnu, koja je za Tanjug objasnila da i Srbija ima pravo na korišćenje kosmičkog prostora i kosmičkih dostignuća uprkos slaboj kosmičkoj aktivnosti.
"Prvi član konvencije Kosmičkog ugovora govori o tome da se kosmos istražuje i koristi u interesu svih zemalja bez obzira na stepen njihovog razvoja i tehnoloških dostignuća", navodi Pečujlić.
Iako kosmičkim prostorom ne kruži nijedan srpski satelit, građani Srbije već decenijama za telefoniranje, surfovanje internetom i slanjem mejlova koriste satelite drugih država.
"Svaki put kada telefonirate vi koristite telekomunikacijski satelit, kada se izgubite pogledate navigaciju na svom telefonu, i to ide preko satelita, iz tog razloga što koristimo kosmičku tehnologiju u svakodnevnom životu i plaćamo drugim državama za te usluge, u interesu je Srbije da osnuje košmičku agenciju u svojoj režiji", ukazala je ona.
Zbog toga je Pečujlić sa grupom građana osnovala fondaciju pod nazivom Srpski zalog za svemir s ciljem da se u Srbiji napravi platforma za osnivanje prve kosmičke agencije.
Kako je istakla, ideja je da se proceni kojim industrijskim kapacitetom raspolaže srpsko tržište u oblastima aerodinamike, robotike, softvera i drugih "internet stvari", i u saradnji sa kompanijama, fakultetima, ali i državom podrži razvoj kosmičke industrije.
Međutim, da bi se u Srbiji osnovala takva agencija, objašnjava ona, država bi prvo morala da pošalje "verbal note" Ujedinjenim nacijama i traži članstvo u Komitetu za miroljubivo korišćenje kosmičkog prostora, čime bi se zvanično obavezala na neće kršiti uredbe kosmičkog prava.
Kao doktorant kosmičkog prava Pečujlić kaže da je u Srbiji često pitaju da li je ona studirala naučnu fantastiku, daleke planete ili vanzemaljce.
Naprotiv, objašnjava ona, kosmičko pravo kao grana međunarodnog prava, uređuje korišćenje kosmičkog prostora, te je tako definisano da je država odgovorna za poštovanje pravila i članova tog prava bez obzira da li se pojedinac ili organizacija bavila lansiranjem satelita koji bi mogli da dovedu do nesreće, zabranjeno je korišćenje nuklearnog oružja, izbacivanje nuklearnog otpada, prisvajanje teritorije u kosmosu...
"Izričito ne postoji prisvajanje teritorije u kosmosu i to što je u Americi bio slučaj da je neko prodavao parcele na Mesecu to je protivzakonito, ako je Amerika potpisala Kosmički ugovor nijedan pojedinac ne može da tvrdi da on prodaje parcele na Mesecu", precizirala je Pečujlić.
Upitana da li postoji slučaj koji je došao pred sud zbog kršenja košmičkog prava, odgovara da takvih slučajeva nije bilo, ali da su dve nesreće u kosmosu ostale upamćene.
"Jednom se srušio ruski satelit na teritoriju Kanade i napravio štetu, to je rešeno diplomatskim putem, jer je Rusija platila odštetu za čišnje tog nuklearnog materijala", navela je ona.
Dodala je da drugi sudar dva satelita - ruskog neaktivnog i američkog aktivnog - još nije razrešen, jer je Rusija odbila da plati odštetu Amerikancima, braneći se time da je reč o neaktivnom satelitu za koji oni više nisu odgovorni.
S obzirom na to da su Rusija i Amerika dva glavna aktera u kosmosu, ističe Pečujlić, i da je to jedna od oblasti na kojoj usko sarađuju u Međunarodnoj svemirskoj stanici, smatra da ni taj slučaj neće doći pred sudom.
Srbija je do sada potpisala i ratifikovala četiri od pet međunarodnih sporazuma o korišćenju kosmičkog prostora, ali još uvek nije član nijedne svemirske organizacije, što ne isključuje mogućnost da i Srbija ima pravo na kosmička dostignuća, zakljucak je naše doktorantkinje kosmičkog prava.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Bivši američki predsednik i republikanski kandidat za predsednika SAD Donald Tramp imao je privatni sastanak s guvernerom savezne države Florida Ronom Desantisom, s kojim je razgovarao o prikupljanju novca za predsedničku kampanju, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Bivši američki predsednik i republikanski kandidat za predsednika SAD Donald Tramp imao je privatni sastanak s guvernerom savezne države Florida Ronom Desantisom, s kojim je razgovarao o prikupljanju novca za predsedničku kampanju, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Na hiljade ljudi izašlo je sinoć u Tbilisiju na protest protiv zakona o transparentnosti stranog uticaja, koji ugrožava prozapadnu politiku Gruzije i težnje ka evropskim integracijama.
Video snimak iz 1990. godine pojavio su se na Internetu, a na njemu se vidi da je mnogima omiljeni holivudski glumac nekada imao sasvim drugačiju karijeru - takmičio se u skokovima u vodu.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Komentari 35
Pogledaj komentare