19.11.2026.
20:33
Posle 2.500 godina rešena zagonetka Partenona: Naučnici otkrili kako je izgledalo rođenje boginje Atine VIDEO
Rođenje boginje Atene, prikazano iznad ulaza u Partenon, smatra se remek-delom antike. Nemački istraživački tim sada je uspeo da ponovo sastavi sve fragmente. Izložba u Frankfurtu predstavlja taj spektakularni rezultat.
Partenon, star 2.500 godina, najznačajniji je hram antičke Grčke i jedno od remek-dela klasične grčke arhitekture. Bio je posvećen zaštitnici grada, boginji Atini, a uzdižući se iznad grada, na Akropolju, služio je kao moćan simbol značaja Atine. Partenon je ostavio trajan trag na zapadno shvatanje čovečanstva i umetnosti: skulpture na njegovim zabatima, nastale pod nadzorom legendarnog vajara Fidije, smatraju se neprevaziđenim merilom proporcije i gracije. One su uticale na umetnike od rimske antike i neoklasicizma, pa sve do današnjih dana.
"Veoma smo sigurni da smo rešili zagonetku"
Istočni zabat, smešten iznad ulaza u hram, prikazivao je rođenje boginje Atine iz glave njenog oca, Zevsa, u prisustvu olimpijskih bogova. To delo, koje se protezalo na oko 29 metara, krasilo je ukupno 39 figura. Centralna figura Zevsa bila je kolosalna, visoka 3,80 metara. Vekovima su naučnici pokušavali da odgonetnu tačan sastav te scene, s obzirom na to da je zabat uništen tokom procesa hristijanizacije.
Sada je, međutim, došlo do velikog pomaka: zahvaljujući decenijama mukotrpnog detektivskog rada, nalik rešavanju složene slagalice, kao i uz pomoć savremene tehnologije, arheolog Vincenc Brinkman, šef Odeljenja za antiku i Aziju u muzeju "Libighaus" (Liebieghaus Skulpturensammlung), zajedno sa svojim timom, uspeo je u potpunosti da rekonstruiše fragmente istočnog zabata Partenona.
"Veoma, veoma smo sigurni da smo rešili zagonetku", objašnjava on u intervjuu za DW. Rezultat je trenutno izložen u okviru postavke u "Libighausu".
Možda vas zanima
Zastava koja nas pamti: Bubanjski heroji poručuju da se Srbija ne zaboravlja VIDEO
Pred veliki praznik Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, učenici i nastavnici OŠ "Bubanjski heroji"iz Niša poslali su snažnu poruk.
13:11
12.9.2026.
68 d
Supovac 1876: Prvi srpski top koji je najavio slobodu Niša
Na padinama Malog Jastrepca, 2. jula 1876. godine, odjeknuo je prvi srpski artiljerijski plotun u Prvom srpsko- turskom ratu. Taj pucanj nije bio samo početak jednog rata - bio je početak konačne borbe za oslobođenje Niša i južnih srpskih krajeva.
9:14
1.7.2026.
141 d
Sačuvano je samo oko 20 odsto prvobitne mase tog dela od mermera. Fragmenti su rasuti po raznim evropskim muzejima - većina se nalazi u Atini, ali značajan broj njih poseduje i Britanski muzej. Više od 40 godina, Vincenc Brinkman i njegova supruga, Ulrike Koh-Brinkman, radili su na toj veoma nepotpunoj antičkoj slagalici.
Naravno da oni nisu bili prvi koji su se time bavili: "Još u 19. veku, mnogi naučnici su proučavali to pitanje, razvijajući veoma utemeljene teorije zasnovane na dubokom poznavanju antičkih izvora", objašnjava Brinkman. Na primer, 1910. godine objavljena je studija o brojnim fragmentima koji se čuvaju u Britanskom muzeju.
Ovaj istraživački tim mogao je da se nadoveže na te temelje, ali je napredak dugo bio spor - sve dok poseta muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu 2014. godine nije donela prekretnicu: arheolog je naišao na rimski sarkofag sa reljefom koji prikazuje rođenje Atine.
"I tada mi je sve postalo jasno: Evo ih svi!"
Postoji devet takvih sarkofaga - od kojih se gotovo svi nalaze u Rimu, i svaki od njih prikazuje različite delove istočnog zabata. Brinkman ističe da su i drugi naučnici to primetili još u 19. veku, "ali mi smo se tome posvetili s velikom predanošću i nismo odustajali."
Koristan alat - ajfon
Tehnološka dostignuća 21. veka, konkretno 3D-skeneri i štampači, pokazala su se kao neprocenjiva za ovo istraživanje. Brinkman i njegov tim putovali su kako bi proučili oko 60 originalnih fragmenata na različitim lokacijama, a putovali su s minimalnom opremom: za proces skeniranja bio je dovoljan ajfon.
Kada su počeli da spajaju fragmente na računaru, došli su do još jednog važnog otkrića: "Figure koje smo uspeli da sklopimo - mi ih zapravo prepoznajemo!", priseća se Brinkman svojih tadašnjih misli. Rimljani su u više navrata izrađivali pojedinačne kopije svih skulptura sa zabata.
"Te kopije su se savršeno uklapale s fragmentima. Drugim rečima, odjednom smo se našli okruženi 'starim znancima' - delovima za koje nismo znali da zapravo pripadaju zabatu." Na taj način, figure i njihov raspored konačno su u potpunosti rekonstruisani.
Koristeći 3D-štampač, istraživački tim izradio je model dugačak četiri metra, u razmeri 1:7,7. Za potrebe izložbe, najznačajniji fragmenti odštampani su u svojoj originalnoj veličini i postavljeni na panele koji prikazuju kompletne figure u prirodnoj veličini. Na kraju, animacija digitalno spaja fragmente, oživljavajući figure sa istočnog zabata u njihovoj ponovo otkrivenoj kompoziciji.
Možda vas zanima
Ovo je jedan od najbizarnijih događaja u istoriji
Prema istorijskim izvorima, sve je počelo kada je žena poznata kao Frau Trofea izašla na ulicu i počela nekontrolisano da pleše.
21:17
29.6.2026.
142 d
Bojanić: Istorija nije sporedan predmet – ona je temelj nacije
Postoje trenuci u istoriji jednog naroda kada je neophodno postaviti jednostavno pitanje: šta želimo da ostavimo svojoj deci?
15:06
2.6.2026.
170 d
Izložba obuhvata dela iz kolekcije skulptura muzeja "Libighaus", kao i eksponate pozajmljene od drugih institucija, među kojima su Vatikanski muzeji i Luvr. Prvobitno je bilo planirano i učešće Muzeja Akropolja u Atini, ali je Grčka odustala od učešća kada je saznala da će i Britanski muzej poslati fragmente u Frankfurt. Na kraju, "Libighaus" je odlučio da ipak ne uvrsti u postavku ni one fragmente koji se nalaze u britanskom posedu.
Spor oko restitucije između Grčke i Velike Britanije
Za to postoji razlog: Velika Britanija poseduje značajan deo friza Partenona, kao i fragmente sa njegova dva zabata. Grčke vlasti već decenijama vode kampanju za njihov povratak. U Britaniji je ovih 56 delova friza poznato pod nazivom "Elginovi mermeri" - nazvani po lordu Elginu, britanskom ambasadoru u Osmanskom carstvu, sa sedištem u Carigradu. Upravo je Elgin, početkom 19. veka, naredio da se te figure uklone sa spoljnog dela hrama Partenon na atinskom Akropolju. Uz saglasnost Osmanskog carstva, koje je u to vreme vladalo Grčkom, one su prenete u Veliku Britaniju.
U Britaniji se smatra da su one nabavljene na zakonit način, dok Grčka, s druge strane, tvrdi da su ukradene. Taj spor je dugo bio u zastoju, ali dolaskom Laburističke partije na vlast došlo je do određenih pomaka - mada, očigledno, ne dovoljnih da ubede grčku stranu da pristane na aranžman o pozajmici, čak i ako bi u njega bio uključen Britanski muzej.
Izložba "Pozornica za Atenu: Partenonska slagalica" (Stage for Athena: The Parthenon Puzzle) postavljena je u muzeju "Libighaus" u Frankfurtu i trajaće do 25. jula 2027. godine.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar