19.11.2026.
9:09
Isprekidan san može da poveća rizik od bolesti: Novo istraživanje otkriva koliko je važan kvalitet spavanja
Istraživanje sprovedeno na više od 95.000 ljudi pokazalo je da su duža REM faza sna i veća zastupljenost dubokog sna povezane s manjim rizikom od brojnih zdravstvenih tegoba.
S druge strane, kraći i neredovniji san, kao i duži periodi budnosti tokom noći, povezani su s povećanim rizikom od pojedinih bolesti.
Nalazi ukazuju na to koliko je kvalitet sna važan za zdravlje, ali i na činjenicu da nije presudno samo koliko sati spavamo već i kako naš organizam prolazi kroz različite faze sna.
Važnost sna
Istraživači su analizirali podatke 95.559 učesnika britanske baze UK Biobank. Učesnici su u proseku imali 56 godina, a oko 56 odsto bile su žene.
Tokom sedam dana i noći nosili su uređaj na ručnom zglobu koji je beležio njihove pokrete. Na osnovu prikupljenih podataka algoritam je procenjivao ukupno trajanje sna, vreme provedeno u pojedinim fazama, ali i koliko su dugo učesnici ostajali budni nakon što bi prvi put zaspali.
Možda vas zanima
Šta jesti pre spavanja? Nutricionisti otkrivaju najbolju večernju užinu za miran san
Ako vas kasno uveče uhvati glad, nutricionisti preporučuju jednostavnu kombinaciju koja može doprineti boljem snu, stabilnom nivou šećera u krvi i oporavku organizma tokom noći.
19:52
10.11.2026.
8 d
Spavate duže vikendom? Ova navika može ozbiljno da ugrozi srce
Kasnije odlaženje na spavanje i duže spavanje vikendom mogli bi da budu povezani sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
22:00
6.11.2026.
12 d
Istraživači su pratili i koliko se obrasci spavanja razlikuju od noći do noći, a zatim su te podatke uporedili sa zdravstvenim informacijama prikupljanim tokom približno devet godina.
Studija objavljena 2026. godine u časopisu PLOS Medicine obuhvatila je povezanost obrazaca spavanja s pojavom 1.049 bolesti i zdravstvenih stanja. Statistički značajne veze utvrđene su za 156 stanja.
REM faza
Jedan od najzanimljivijih nalaza odnosi se na REM fazu sna, koju karakterišu brzi pokreti očiju i koja se često povezuje sa živopisnim snovima.
Prema rezultatima istraživanja, približno 48 minuta duže REM faze bilo je povezano s manjim rizikom od 83 bolesti i zdravstvena stanja. Među izraženijim povezanostima zabeležene su one s Parkinsonovom bolešću, demencijom, multiplom sklerozom i srčanom insuficijencijom.
Istraživanje je pokazalo i da je više dubokog sna povezano s manjim rizikom od sedam zdravstvenih stanja, uključujući dijabetes tipa 2 i depresiju.
Kada je reč o ukupnom trajanju sna, za 69 analiziranih stanja najniži procenjeni rizik uglavnom je zabeležen kod osoba koje su spavale između šest i osam sati.
Neredovan san
Osim trajanja i faza sna, istraživači su analizirali i njegov kontinuitet. Rezultati su pokazali da su neredovan i isprekidan san, kao i duži periodi budnosti tokom noći, povezani s većim rizikom od pojedinih zdravstvenih tegoba.
Ipak, naučnici upozoravaju da se iz ovih rezultata ne može zaključiti da duža REM faza direktno sprečava razvoj bolesti.
Možda vas zanima
Ako ovo radite u snu, vreme je da posetite lekara
Hrkanje, gušenje, mesečarenje, pričanje u snu, noćno mokrenje i škripanje zubima ponekad mogu biti više od bezazlenih noćnih navika. Evo kada simptomi mogu ukazivati na poremećaj spavanja i kada je vreme da potražite pomoć.
10:24
22.9.2026.
57 d
Umorni ste iako spavate dovoljno? Lekari otkrivaju šta zapravo može da vam remeti san
Ako se stalno osećate iscrpljeno i kafa više ne pomaže, možda je vreme da preispitate svoje navike spavanja.
21:08
29.8.2026.
81 d
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da bolesti koje još nisu dijagnostikovane već mogu da utiču na kvalitet sna. To je posebno značajno kod neurodegenerativnih oboljenja, koja se mogu razvijati godinama pre nego što budu prepoznata.
Kada su istraživači iz analize isključili dijagnoze postavljene tokom prve dve godine praćenja, oko 60 odsto nalaza zadržalo je statističku značajnost.
Važno je naglasiti i da su faze sna procenjene pomoću uređaja koji beleži pokrete na zglobu, a ne laboratorijskim ispitivanjem koje prati moždanu aktivnost, pokrete očiju, disanje i aktivnost mišića.
Zbog toga rezultati predstavljaju značajnu povezanost, ali ne dokazuju uzročno-posledičnu vezu. Ipak, učestala noćna buđenja, glasno hrkanje i izražena dnevna pospanost ne bi trebalo zanemarivati, posebno ako se ponavljaju. U takvim slučajevima preporučljivo je razgovarati s lekarom.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar