19.12.2025.
11:26
Pola slavi, pola ide u goste: Zašto najviše Srba praznuje Svetog Nikolu? VIDEO
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca i dece, koji je najčešća krsna slava kod Srba.
Inače, Sveti Nikola je hramovna i manastirska slava SPC i posvećeno mu je više od 600 crkava. Kod čitavog hrišćanskog sveta, Sveti Nikola se poštuje kao veliki čudotvorac. Ljudi su ga još tokom njegovog života, zbog izuzetne ličnosti i duhovnosti, smatrali svetiteljem.
Pomagao je narod, širio veru, pravdu i milosrđe, donosio utehu, mir i dobru volju i dobra dela činio je tajno.
Zamonašio se i čitavo bogatstvo, nasleđeno od roditelja, razdelio je siromašnima, starima i nemoćnima.
Bogdan Dražeta, etnolog i antropolog pri Institutu za etnologiju i antropologiju pri Filozofskom fakultetu u Beogradu kaže za TV Prva da je Sveti Nikola bio svetac koji je mnogo poštovan među Srbima i ostalim Slovenima.
Srbi su masovno odlazili na poklonjenje njegovim moštima, da bi posle počeli da ga slave kao svog porodičnog zaštitnika. Dodaje da je i zbog prekida privrednih aktivnosti i poslova u poljima Srbi slave u velikom broju Svetog Nikolu, kao i Svetog Jovana.
"Svetog Nikolu Srbi su počeli da slave kad i ostale druge slave, a to je u vreme Svetog Save, odnosno Sveti Sava je uspeo da napravi kompromis između naroda, koji ga je proslavljao na svoj način, i crkve, koja je pod svoje okrilje prigrlila narodne običaje", pojasnio je etnolog.
Ističe da se kroz vreme način proslave menjao, od onog izvornog uz slavski kolač i koljivo u krugu porodice, do današnjeg slavlja uz goste i bogatu trpezu.
Govoreći o proslavi slave u restoranima i hotelima, kaže da je to nešto što tek treba da se prati, i da se vidi hoće li i ovo slavlje da se prenese u javnu sferu, poput slavlja rođendana, koji se masovno proslavljaju van doma.
Zaštitnik dece
Pojasnio je da je Sveti Nikola zaštitnik dece, malih nemoćnih bića, i kao takav je ušao u popularnu kulturu u obliku Deda Mraza.
Odlazak Deda Mraza po poklone za najmlađe predstavlja podršku deci.
Kada je reč o običajima, etnolog ističe da nema posebnih običaji, poput onih za Đurđevdan.
"Postoji podatak za Svetog Nikolu pojedine domaćice prave dva slavska kolača, jedan za kuću, drugi za hram, koji se jeo sedam dana nakon slave i davao se posebno deci", istakao je.
Na pitanje priređivanja slavske trpeze, kod mnogih vernika važi dilema da li spremati posnu ili mrsnu hranu, etnolog ističe da budući da slava pada u vreme posta, ali postoje odstupanja.
"Mi smo narod koji posnu hranu tretira kao nedovoljno svečarskom, pa zbog toga teže da na trpezi bude i mrsna hrana pa onda služe za taj dan", ukazuje Dražeta.
Opširnije pogledajte u video-prilogu.
Komentari 3
Pogledaj komentare Pošalji komentar