Biohaker hteo da napravi vakcinu: Eksperimentisao na samom sebi
Pravljenje vakcine protiv koronavirusa u kućnim uslovima je za Josija Zajnera delovalo jednostavno. Trebalo je da kopira vakcinu koja je prošla test na majmunima, a potom da je testira na sebi i eksperiment prenosi uživo.
Zaključio je, ipak, da je pravljenje vakcine mnogo komplikovanije. Širom sveta se desetine kovid 19 vakcina nalazi na kliničkom ispitivanju u kojem učestvuje desetine hiljada ljudi.
Razvoj jedne vakcine uobičajeno traje nešto kraće od deceniju, ali sada se radi po ubrzanim procedurama, kako bi vakcina što pre ušla u upotrebu.
Međutim, Zajner, nekadašnji istraživač u NASA agenciji, odlučio je da napusti naučne institucije, verujući da bi van regulatornih struktura, kroz samostalne eksperimente, brže i jeftinije došao do vakcine.
Iako je njegov eksperiment dao obećavajući rezultat, Zajner nije pronašao odgovore na brojna pitanja, tako da se ne može nazvati uspešnim. Kao prvo, nije bilo jasno da li su antitela koja je pronašao u svom telu u izuzetno sitnim merama pre početka eksperimenta napravila razliku.
Zajner već dugo veruje da biohakeri, poput njega, mogu da nateraju nauku da se brže razviija. U junu je rekao da je kovid 19 pružio "savršenu priliku" da biohakeri pokažu šta mogu, prenosi Bloomberg.
U početku je Zajner pretpostavljao da će eksperiment koji je nazvao Project McAfee, po antivirusnom softveru, biti relativno jednostavan. Naručio je istu sekvencu proteina od kompanije koja je radila ispitivanja na majmunima u maju.
Ideja je bila da on sa svoje dvoje kolega testira ono što su naručili i ceo proces prenose uživo na internetu, a prva emisija je trebalo da bude u junu.
Međutim, kada je počeo da prikuplja rezultate, oni nisu mogli da mu daju dovoljno jasne podatke da li vakcina ima ikakvog efekta. Čak je i sam Zajner rekao da je sumnjičav prema sopstvenim podacima.
Zato je danas njegov stav dosta umereniji od onog s početka pandemije. Sada izjavljuje kako je „ljudska biologija, tako složena“, pa su potrebna klinička ispitivanja, kako bi se uklonile nejasnoće, koje se dobiju tokom pretkliničkih ispitivanja, što nije moguće van istitucija.
Bioetičar s Univerziteta Stanford je rekao da ikao je Zajnov eksperiment predstavljao veći rizik, nego što je mogao da donese koristi, ono što je dragoceno je to što je pokazao da razvoj vakcine nije magija.
Zajner je poznat po radovima u kojima samog sebe koristi kao zamorče. Brojni javno prikazani eksperimenti učinili su ga neformalnim predvodnikom „ uradi sam” naučnika.
Napredak tehnologije je podvige kao što je inženjerska biologija učinio sve jednostavnijim, te ohrabrio biohakere da istražuju. Zajner veruje da bi takva najsavremenija nauka trebalo da bude dostupna svima i da bi demokratizacija nauke mogla da pomogne u suzbijanju previsokih cena lekova i ubrza nauku.
Dok SAD ubrzano radi kako bi plasirao vakcinu brže nego ikada, Zajner kaže da je otkrio zašto ne treba žuriti sa dugim, sporim procesom kliničkih ispitivanja. Obećavajući rezultat u ranoj fazi je upravo to - obećavajući.
To je poruka koja odjekuje širom SAD, s obzirom na to da je datum objave vakcine postao važno pitanje u tamošnjim političkim kampanjama za izbore 3. novembra, iako naučnici kažu da je verovatnije da vakcina bude gotova tek na kraj godine ili u januaru.
Zajner je rekao da je njegov radna testiranju vakcine ublažio njegov apetit za samostalnim eksperimentisanjem na ljudima.
I dalje veruje da takvi eksperimenti moraju da igraju ulogu, posebno za one sa fatalnim bolestima kojima nedostaju odobreni tretmani, ali se za sada odmara od eksperimentisanja na sebi. Njegov sledeći projekat biće fokusiran na pokazivanje ljudima kako da uzgajaju pileće ćelije kako bi napravili svoje lažno meso.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Američka vojska oborila je rano jutros pet bespilotnih letelica iznad Crvenog mora, saopštila je Centralna komanda SAD (USCENTCOM) na društvenoj mreži Iks.
Američka vojska oborila je rano jutros pet bespilotnih letelica iznad Crvenog mora, saopštila je Centralna komanda SAD (USCENTCOM) na društvenoj mreži Iks.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 11
Pogledaj komentare