Povodom proslave 25. rođendana, Evroliga je sastavila listu 25 najboljih igrača koji su ikada nastupali u ovom elitnom košarkaškom takmičenju.
Odluku su doneli treneri koji su osvajali titule, bivši članovi tima veka, dobitnici MVP priznanja, kao i mediji i navijači. Glasovi igrača i trenera činili su po 40 odsto ukupnog rezultata, dok su glasovi medija i navijača učestvovali sa po 10 odsto.
U poslednjem krugu objava, među odabranima su se našli Dejan Bodiroga, Miloš Teodosić, Luka Dončić, Jorgos Printezis i Valter Tavares.
Prethodno je Evroliga saopštila imena 10 igrača, i to u dve grupe po pet, a na listi su se već našli Vasilije Micić, Majk Džejms, Entoni Parker, Serhio Rodriges, Nando de Kolo, Serhio Ljulj, Ramunas Šiškauskas, Vasilis Spanulis i Nikola Vujčić.
Teodosićeva bezvremenska magija
Vladimir Astapkovich / Sputnik / Profimedia
Evroliga je u obrazloženju istakla doprinos Miloša Teodosića, jednog od najboljih plejmejkera u istoriji takmičenja.
"Od kada je Teodosić ušao u Evroligu u sezoni 2007/08, oduševljavao je navijače širom kontinenta. Da li to u dresu Olimpijakosa, CSKA, Virtusa ili Zvezde, njegova vizija je donosila radost gledaocima u dvoranama, na TV ekranima, saigračima. Podelio je 1.477 asistencija i po tome je na petom mestu svih vremena. Uradio je to na 305 utakmica u karijeri. Bio je MVP u sezoni 2009/10, osvojio je titulu sa CSKA i njegovi najbolji potezi gledaće se decenijama", stoji u zvaničnom saopštenju Evrolige.
Bodiroga – sinonim za evropsku košarku
PHILIPPE MERLE / AFP / Profimedia
Dejanu Bodirogi, koji sada obavlja funkciju predsednika Evrolige, takođe su posvećene posebne reči hvale.
"Bodiroga je i dan-danas jedan od najboljih primera šta je prava istorija evropske košarke. Elitni poenter sa razumevanjem igre koje nije sa ovog sveta. Jedan je od najuspešnijih košarkaša u istoriji. Karijeru je počeo 1990. godine, proveo je pet sezona na evroligaškim terenima i jedini je igrač koji je doveo dva različita kluba do titule u dve uzastopne sezone (Panatinaikos i Barselona) i koji je u te dve sezone bio MVP fajnal-fora. Prosečno je u karijeri u Evroligi davao 16,1 poen po meču i po tome je peti svih vremena".
Dončić – talenat koji je promenio košarku
BURAK AKBULUT / AFP / Profimedia
Iako je u Evroligi proveo samo tri godine,Luka Dončić ostavio je neizbrisiv trag, osvajajući trofeje i MVP priznanja još kao tinejdžer.
"Uprkos tome što se malo zadržao u Evroligi, imao je veliki uticaj. Doneo je Realu titulu 2018. godine kao tinejdžer. Postao je najmlađi MVP Evrolige i MVP fajnal-fora sa samo 19 godina. Doneo je Realu titulu i u juniorskoj Evroligi kada je imao samo 16 godina, a bio je proglašen i za Zvezdu u usponu sezonu posle toga. Njegova raznovrsnost, vizija na terenu, poenterska sposobnost su napravili revoluciju na poziciji plejmejkera i otvorili mu put tranzicije ka globalnom uspehu. Zauvek će biti povezan sa Realom i Evroligom zbog svega što je prikazao u svoje prve tri sezone u karijeri", poručili su iz Evrolige.
ATP je objavio zvanični kalendar za 2027. godinu, a nova potvrda stigla je i za ono što smo već znali – ni Srbija (Beograd), ni Atina nemaju svoje mesto u rasporedu turnira u naredne dve godine.
Đoan Penjaroja, trener košarkaša Partizana, govorio je o narednoj utakmici u Evroligi, ali i aktivnosti crno-belih na tržištu posle povrede Šejka Miltona.
Vaterpolo reprezentacija Srbije je u prvom kolu Evropskog prvenstva u Beogradu savladala selekciju Holandije tek posle boljeg izvođenja peteraca – 18:16.
Krilo reprezentacije Srbije Darko Đukić sada je jedan od iskusnijih igrača u nacionalnom timu, a pred Evropsko prvenstvo ima poruku za svoje mlade kolege.
U dvorištu olimpijskog šampiona ne pomaže ni kada dođete sa evropskim i svetskim oreolom, jer ako je Srbija rešena da pobedi najbolje - to će se i desiti.
Postoje igrači koji prođu kroz Beograd, "ostave" statistiku i odu. A postoje i oni koji, iako govore drugim jezikom i dolaze sa drugog kraja kontinenta, na parketu ostave i deo svoje duše. Jedan od njih je Davis Bertans.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 9
Pogledaj komentare Pošalji komentar