"U Srbiji imam malo više slobode"; Sjekloća: Imamo kapacitet da se ostvarimo kao tolerantno društvo
Džafar Fatahijan (30) pre četiri godine odlučio je da ode iz Irana u kojem je rođen i u kojem je završio studije programiranja. Kaže da je iz svoje domovine otišao kako bi mogao da živi slobodno. U Srbiju je došao pre četiri godine, a nakon godinu dana provedenih u kampu dobio je azil. Sada u Srbiji radi kao prevodilac.
Život u Srbiji je, kaže, lep, iako je ponekad težak, jer, dodaje, ima onih koji imaju problem sa tim odakle je on došao. Srećom, poručuje, oni su u manjini.
Najveći problem mu je trenutno to što ima privremenu ličnu kartu sa kojom, kako navodi, ne može da izvadi pasoš i putuje van granica Srbije. Zbog ovog dokumenta, dodaje, ima i problem u svakodnevnom životu. Objašnjava da čak ni policija ne prepoznaje i ne prihvata taj dokument.
"Na primer kada je trebalo da se prijavim na adresu gde živim, jer nisam više mogao da živim u kampu, policija nije htela da mi prizna ličnu kartu, nego tek nakon što sam kontaktirao nadležne koji su mi dali neki papir, onda su me prijavili… Bez dokumenta ne mogu ni kupim na primer telefon za sebe, zato što imam tu privremenu ličnu kartu. Nemam pasoš i ne mogu da izađem van Srbije. Ne mogu čak ni na more da idem ili da putujem negde turistički. Sad osećam kao da sam pobegao iz jednog zatvora i došao u drugi, samo što ovde imam malo više slobode", objasnio je Fatahijan za B92.net. Dodao je da kao prevodilac u Srbiji radi od početka prošle godine.
Navodi i da je, tek kada je dobio azil, mogao da počne da ide na zvanične časove srpskog jezika. Ova praksa, navodi, drugačija je u Evropi.
"U Evropi je recimo drugačije. Čim se prijaviš za azil, odmah imaš pravo na časove jezika. U Srbiji je drugačije, ja sam godinu dana bio u kampu, toliko je trebalo da mi se odobri azil", obajsnio je Fatahijan.
Fatahijan radi sa migrantima koji odluče da na putu ka zapadnim zemljama EU prođu kroz Srbiju, te navodi da čak 90 odsto njih ne želi da ostane ovde, jer im je u našoj državi "teško da započnu život".
"Zbog toga, ali i zbog plata koje su ovde niske, teško je i za posao… Ljudima pomažem onoliko koliko mogu, o tome šta sam video, šta sam radio, dajem im nadu da počnu život ovde, da će ipak biti ok i ako ostanu", rekao je Fatahijan.
Dodaje i da migranti imaju svoj plan, put i život i da ako neko i ostane u Srbiji, "to može da bude dobro za ovu državu".
"Jer svi koji žele da ostanu ovde, žele i da pomognu i ovom narodu i ovoj državi".
Drastično opao broj
Prema zvaničnim podacima, u maju ove godine broj migranata, tražilaca azila i izbeglica koji se nalaze smešteni u azilnim, tranzitno-prihvatnim centrima, kao i u institucijama dečje zaštite, znatno se smanjio.
"Sa ukidanjem vanrednog stanja, broj od više od 9100 ljudi, pao je na ispod 6000. Tendencija napuštanja centara se nastavlja", rekao je za B92.net direktor Centra za kriznu politiku i reagovanje (CKRP) Vladimir Sjekloća, te naveo da najveći broj ljudi dolazi iz Avganistana,Sirije, Pakistana, Bangladeša, ali i iz svih krajeva Azije i Afrike, odnosno zemalja iz kojih beže osobe koje odgovaraju definiciji izbeglica.
Na pitanje sa kojim se sve problemima suočavaju kada dođu u Srbiju, Sjekloća navodi da su, s obzirom na to da dolaze neregularno, ovi ljudi pod velikim pritiskom krijumčara da napuste Srbiju i da stignu u svoju destinaciju.
"Njihov put je skup i ljudi koji se odluče da tako putuju, upadaju u ogromne dugove. Oni sami, njihove porodice se zadužuju, uglavnom kod samih krijumčara. Pod velikim pritiskom su da zarade novac kako bi taj dug, koji eksponencijalno raste, nekako otplatili. Treba da budemo svesni i toga da su mnogima porodice ostale kod kuće i da kriminalne mreže vrše pritisak, prete i zlostavljaju kako same izbeglice, tako i njihove porodice", objašnjava Sjekloća, te dodaje:
"Koristim termin izbeglice,jer u ovom mešovitom kretanju koje podrazumeva različite migrante i izbeglice, mi ipak dolazimo u kontakt sa ljudima koji beže od vojnih sukoba, ratova i progona i samim tim odgovaraju definiciji izbeglice".
Kaže i da često zaboravljamo na sukobe koji u Avganistanu, sa retkim prekidima, traju decenijama, a da nam je "Sirija još veoma sveža u sećanjima i nekako zaboravimo i na sve one političke, verske i ostale neistomišljenike u svim zemljama iz kojih ljudi dolaze, kao i na decu koje ima mnogo, LGBTI pripadnike i na žene koje su drznule da budu žene i da razmišljaju svojom glavom".
Diskriminacija i progon
"Svi oni su ugroženi, predrasude i diskriminacija kojima su izloženi u zemlji porekla često vode do progona, a neretko i do ubistava. Stoga, najveći problem prave te užasne kriminalne mreže,razvijene u zemljama porekla, tranzita i destinacijama koje ljude vode kroz ovaj nehuman put koji podrazumeva velike rizike, preživljavanje na hladnoći, u nehumanim uslovima, zlostavljanje, a i smrt”, rekao je direktor CRPC.
Navodi i da mali broj onih kojih dođe zatraži azil u našoj zemlji, jer Srbiju vide samo kao jednu od zemalja na svom putu, a ne kao destinaciju. Međutim, kako je dodao, sa ukidanjem vanrednog stanja, očekuje da će se ljudi zainteresovani za zaštitu u Srbiji javljati svojim pravnim zastupnicima i da će nastaviti sa nesmetanim pristupom azilnoj proceduri.
Objašnjava i da svako ko odluči da ostane ovde, po izlasku iz kolektivnih centara, počinje svoj suživot sa građanima Srbije.
"Takav život sigurno ima svojih prednosti, veće slobode, no, on podrazumeva i sve radosti i muke koje građani ove zemlje prolaze. Samo, njima je teže. Nedovoljno poznavanje srpskog jezika, kvalifikacije, kao i predrasude, stereotipi i otpor određenih članova našeg društva prema bilo kakvoj različitosti, otežavaju im pristup legalnom tržištu rada i integraciji uopšte”, rekao je Sjekloća.
Država, prevashodno Komesarijat za izbeglice i migracije, kao i UNHCR i brojne NVO, kako je istakao, rade mnogo na tome da integracija bude uspešna i da se umanji jaz između "njih i nas".
Narodne patrole - slika Srbije koju niko ne želi da vidi
"Postoji veliki broj lažnih vesti koje se namerno i populistički plasiraju o ovoj populaciji sa ciljem da se predstave kao spoljni neprijatelj koji se polako infiltrira u naše društvo kako bi nas porobili, silovali, islamizirali i preuzeli radna mesta. Istina je daleko od toga. Oni su ljudi koje beže i njihova najveća nesreća je ta da su rođeni gde jesu, a Srbija ih pomaže prevashodno sredstvima EU i UN-a (UNHCR, IOM, UNICEF i brojne druge agencije)", naveo je Sjekloća.
Prema njegovim rečima, lažne vesti škode slici ovih ljudi i takvi glasovi su trenutno brojniji od glasova koji zagovaraju toleranciju. Podsetivši na "narodne parole", Sjekloća je istakao da one uskraćuju osobama pravo da budu na otvorenom, a da "upadanje desničarskih organizacija u prihvatne centre, nisu i ne smeju biti slika Srbije".
"Ja se dičim, svi se dičimo antifašističkom prošlošću, pa samim tim i smatram da jedina netolerancija i treba da bude ona koja je usmerena prema idejama koje ruše demokratske vrednosti koje imamo ili prema kojima težimo. Veliki broj građana Srbije, obrazovanog sveta je našao posao u ovoj oblasti, kako u državnim institucijama, tako i nevladinim organizacijama, veliki broj je ostao u Srbiji, između ostalih i u CRPC-u. To su ljudi koji imaju ozbiljne diplome i koji su postali ozbiljni stručnjaci koji i danas rade ovde, a nemali broj je u svetu, rade za ozbiljne agencije kao poštovani stručnjaci izbegličke i migrantske zaštite koji svoje znanje stečeno u Srbiji nesebično dele sa kolegama iz celog sveta", objasnio je.
Na pitanje koliko je društvo u Srbiji zaista otvoreno, Sjekloća navodi da veruje da "mi imamo kapacitet da se ostvarimo kao tolerantno društvo".
"Često zaboravimo muke koji su naši sunarodnici prošli kao izbeglice ili interno raseljena lica. Treba da imamo kapaciteta da razumemo patnju i da nastavimo da pomažemo, jer kao što znamo, svet je turbulentno mesto, karte se brzo okreću, treba da budemo ponosni na to kako smo pomogli ove ljude i da se nadamo da mi ne budemo, opet, u njihovoj koži. I ako nas ikada zadesi neka ovakva nesreća da se prema nama neki drugi odnose dostojanstveno i sa poštovanjem, jer smo mi svi ipak pripadnici jedne rase - ljudske rase", zaključio je Sjekloća.
B. Gigović Grubić
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Uporno mešanje Kine u izborne procese ima potencijal da podriva kanadsku demokratiju, navodi se u danas objavljenom upozorenju kanadske obaveštajne službe (CSIS).
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Branbić komentarisala je nove napade na premijera Miloša Vučevića od strane opozicionih medija, prenose Novosti.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da će dosadašnji direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković nastaviti da obavlja tu dužnost i u mandatu nove Vlade.
Ambasada Nemačke u Prištini poručila da je vreme da Vlada tzv. Kosova ubedi države članice Saveta Evrope da zaslužuje prijem u tu međunarodnu organizaciju.
Porno glumica Stormi Danijels rekla je danas, tokom svedočenja pred sudom u Njujorku protiv bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa u slučaju prevare, da je Trampa posetila u njegovom penthausu, gde su stupili u seksualni odnos.
U švedskom Malmeu počinje 68. takmičenje Pesme za Evroviziju i u prvom polufinalu će se 15 zemalja boriti za 10 mesta u finalu, među kojima su i Srbija, kao i najveći favorit za pobedu, Hrvatska.
Večeras se održava prvo polufinale Evrovizije, a naša predstavnica Teya Dora nasupiće pod rednim brojem dva. Tim povodom oglasila se i Marija Šerifović.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 16
Pogledaj komentare