Istraživanje biohemijskih procesa u ljudskom organizmu davalo je i nastavlja da daje neverovatno dobar uvid u veliku većinu procesa koji su od suštinskog značaja za naše svakodnevno normalno funkcionisanje i preživljavanje u šarenoj paleti svih mogućih uslova u kojima se možemo naći.
Piše: Voin Petrović
Ova istraživanja pomogla su nam da iskorenimo bolesti, popravimo nedostatke naših tela, prevarimo smrt i razumemo život. Iz njih smo izvukli važne pouke o nama i svetu oko nas, razvili smo tehnološke procese koji danas sačinjavaju srž privrede razvijenih zemalja. Približili smo u celosti ljudsko društvo prirodi i omogućili smo održivi razvoj vrste. Dobili smo odgovore na mnoga pitanja. Mnoga, zaista, sa izuzetkom samo onih najvećih.
Jedno takvo pitanje koje bi sasvim sigurno moglo ući u prvih pet, kada je reč o molekularnoj osnovi života svakako glasi – Kako se i zašto zaljubljujemo? Otkud to da baš ta jedna posebna osoba u našim očima toliko odskače od drugih? Zašto nam se pred njom zavrti u glavi, zašto porumenimo i ostanemo bez reči? Za sada ovaj proces, ili čak skup procesa, nije dovoljno poznat da bi se ovde čitaocu ponudio definitivan odgovor. Ono što znamo na civilizacijskom nivou samo su delovi veoma komplikovane slagalice. Stoga, u nadi da među čitaocima ima onih koji vole slagalice, autor će izneti u vrlo kratkim crtama ono malo što je poznato o zaljubljivanju.
Najpre, nekoliko molekula je od značaja kada se govori o ovoj temi. To su, pre svega, serotonin i dopamin, koji se nepravilno nazivaju „hormon sreće“, odnosno „hormon zadovoljstva“, premda su oba molekula prema svojoj fizološkoj ulozi neurotransmiteri, a ne hormoni. Oni prenose informacije između neurona. Osim njih, značajni su seksualni hormoni – testosteron i estrogeni; kao i proteini HLA kompleksa koji su od značaja za imuni sistem. Takođe su bitni i feromoni, isparljivi molekuli koji deluju na čulo mirisa i pomažu nam prilikom izbora partnera.
Dopaminska groznica
Dopamin svoju neurotransmitersku ulogu obavlja u „sistemu za samonagrađivanje“. To je funkcionalna celina u mozgu koja za cilj ima podsticanje ponavljanja onih radnji zbog kojih se osećamo dobro ili koje nam prijaju. Primera za funkcionisanje ovog sistema ima mnogo, poput situacija u kojoj probamo neku novu hranu koja nam izuzetno prija ili ostvarimo neki veliki društveni uspeh. To su okolnosti pod kojima naš mozak luči dopamin.
Smatra se da je uloga dopamina bitna u procesu zaljubljivanja zbog toga što, zahvaljujući njemu, postajemo motivisani da osobu koja nam se svidela i zbog koje smo se osetili prijatno, ponovo vidimo i da provodimo vreme u njenoj blizini. Klinička slika dvoje zaljubljenih a razdvojenih ljudi veoma je slična apstinentskoj krizi kod osobe zavisne od kokaina, psihoaktivne supstance koja deluje upravo na dopaminergički deo nervnog sistema. Javlja se osećaj koji je najsličniji žeđi ali ne za vodom, nego za onime što nam je izazvalo tako jako zadovoljstvo i to bez obzira na zdravorazumsko rezonovanje. Stoga se javlja nagon, opsesija, koja može da previdi realne okolnosti i na prvo i jedino mesto stavlja potrebu da se sretnemo sa osobom u koju smo zaljubljeni.
Ovaj oblik ponašanja naročito je izražen kod dece u osnovnoj školi, dok ona još nemaju izgrađen vrednosni sistem u sebi, pa se tako javljaju bežanja sa nastave, čupanje devojčica za kosu, nedostatak pažnje na časovima i tako dalje. Uloga ovog procesa relativno je jasna i cilj mu je da obezbedi fizičku bliskost dve jedinke koje imaju afinitete jedna ka drugoj, kako bi se omogućilo parenje. Osim toga, veruje se da je jedna od uloga ovog procesa i održavanje monogamije – zajednice u kojoj jedna jedinka ostaje verna drugoj zauvek.
Serotonin i leptirići
Serotonin je značajan za emotivni odgovor u većini životnih situacija kod ljudi. Izuzetak je nalet adrenalina prilikom intenzivnog stresa. Za većinu drugih emocija najznačajniji je serotonin, koji spušta naš prag osetljivosti prema dražima iz okolne sredine, čini nas podložnijima emotivnim stanjima i empatiji (saosećanju). Serotonin se pojačano luči noću, što objašnjava ljudsko ponašanje kada je u pitanju pronalazak partnera i samo parenje.
Jedan od efekata serotonina je i izoštravanje čula što, evolutivno gledano, verovatno ima za cilj detaljnije proučavanje našeg partnera, od fizičkog izgleda, pa do mirisa koje emituje (o čemu će kasnije biti reči). Sporedan efekat serotonina, upravo zbog pojačane percepcije, jeste pojava „leptirića u stomaku“ i „crva pod kožom“, a ovi efekti nekada mogu biti toliko dramatični da dovedu do mučnine. Naročito bitan efekat serotonina je vazodilatacija (širenje krvnih sudova), pa se može javiti rumenilo u licu, porast telesne temperature i pojačana prokrvljenost svih organa za reprodukciju.
Osim ovih uloga, serotonin je od značaja za formiranje emotivne podloge koja je neophodna za građenje porodice jer priprema majku i oca za potomstvo prema kojem će oboje osećati visok stepen empatije. Biološka posledica ovoga je oblik brige o potomstvu koji je bez premca u živom svetu.
HLA – šta piše u DNK
HLA (Human Leukocyte Antigen) je proteinski kompleks na leukocitima (belim krvnim zrncima) koji je zadužen za prepoznavanje stranih tela u organizmu. Od njega zavisi najveći deo ljudskog imunskog odgovora na infekciju, mutaciju ili dotrajalost ćelija. Praktično, što je raznovrsnost prisutnog HLA kompleksa kod neke jedinke veća, veći je i njen kapacitet da se odbrani od stranih tela. Evolucijom je došlo do toga da je različitost HLA kompleksa jedan od bitnih kriterijuma pri izboru partnera, jer je u interesu jedinke da svom potomstvu obezbedi što raznovrsniji HLA profil.
Stoga najveće šanse za parenje imaju jedinke sa najrazličitijim genima za HLA kompleks. Nije poznato u potpunosti kako dve jedinke saopštavaju jedna drugoj svoj HLA profil, ali veruje se da se to vrši preko feromona (i o tome kasnije). Jedno istraživanje pokazalo je da samo na osnovu mirisa žene mogu da prepoznaju sa velikom verovatnoćom majicu muškarca koji ima njima najrazličitiji HLA genotip od njihovog. Stoga se danas smatra da je molekulsko uređenje imunskog sistema od suštinske važnosti za formiranje privlačnosti između dve osobe.
Testosteron i estrogeni hormoni
Polni hormoni su zaduženi za kontrolu razvića polnih organa i sekundarnih seksualnih karakteristika. Zaduženi su i za kontrolu ponašanja, agresivnost, materinski instinkt i polni nagon. Evolutivno su veoma stari, što znači da su se pojavili rano u istoriji živog sveta. Možda su stoga oni više u vezi sa seksualnošću kao jednostavnijom formom atrakcije između dve jedinke koja ne mora uključivati bilo kakav emotivni angažman, ali kada je reč o zaljubljivanju kod ljudi, nemoguće je ne spomenuti ove hormone.
Najzad, konačni cilj zaljubljivanja jeste upravo stupanje u seksualni odnos i uspešno razmnožavanje. Stoga hormoni koji regulišu funkcionisanje reproduktivnog sistema predstavljaju važnu stavku ove diskusije. O njima se zna dosta toga – da ih luče polne žlezde, da regulišu libido, da im koncentracija u krvi varira tokom dana u mesecu i meseca u godini i tako dalje. Ovi hormoni naročito su značajni za regulaciju menstrualnog ciklusa kod žena, ali u poslednje vreme pokazalo se da neki od njih mogu služiti i za signalizaciju između dve jedinke. Najprostije rečeno, ovi hormoni imaju za cilj da obezbede uspešno parenje i brigu o potomstvu.
Feromoni
Kao što je ranije napomenuto, nedavno je otkriveno da pojedini lako isparljivi molekuli koje naše telo luči igraju bitnu ulogu u razvijanju međusobnog privlačenja i zaljubljivanja. To su feromoni. Najbolje su proučeni feromoni insekata, međutim, pokazalo se da neki potpuno drugačiji molekuli igraju ulogu u komunikaciji među ljudima. Pre svega tu su steroidni hormoni, nalik testosteronu i estrogenu, koji dospevaju na površinu kože putem znoja. Takođe, postoje i amini, mali molekuli koji sadrže azot, a pretpostavlja se da neki od njih mogu biti nosilac informacije o sastavu HLA proteina, mada ovo još uvek nije definitivno pokazano.
Feromonski sistem komunikacije kod žena je daleko komplikovaniji nego kod muškaraca. Naime, primećena je pojava da, kad se grupa žena nalazi stalno u nekom zajedničkom okruženju (na primer na radnom mestu ili u nekom izdvojenom naselju), njihovi menstrualni ciklusi se sinhronizuju. Verovatno je da je evolutivni smisao ovoga da se obezbedi sinhronizacija parenja i sinhronizacija brige o mladuncima. Feromoni su prisutni u vazduhu u malim količinama i njih ne možemo opaziti svesno. Na njih naše telo odgovara bez našeg znanja i saglasnosti. Najzad, ko je još uspeo da se svesno odupre zaljubljivanju?
Šta s ovim?
Ovo je ono što smo spoznali do sad. Tu postoji puno onoga „možda“, „pretpostavlja se“ i „sumnjamo da“, tako da nije moguće ceo proces obuhvatiti sa današnjim znanjima, ali već se uočavaju neke pravilnosti i nameću se neki zaključci. Priroda uglavnom sve uradi sama. Evidentno je iz ovoga da za svakoga od nas postoje gospodin Pravi ili gospođica Prava i to ne po jedan nego nekoliko hiljada u najgorem slučaju, barem ako je suditi prema kompoziciji HLA gena.
Kada ih nanjušimo, u bukvalnom smislu, zahvaljujući feromonima koje ispuštaju, nećemo ni znati, a naš mozak već će plivati u dopaminu svaki put kad tu osobu sretnemo. Mi obično saznamo da smo zaljubljeni tek kada se pojača lučenje serotonina. Nakon toga samo je pitanje trenutka i adekvatnog statusa seksualnih hormona kada ćemo planuti u strasti i osigurati nastanak potomstva i produženje vrste. Ovo bi otprilike bila veoma gruba skica procesa zaljubljivanja.
Ono što nedostaje ovoj skici jeste način na koji dolazi do zaljubljivanja kod homoseksualnih osoba, zašto postoje jaka prijateljstva koja nemaju seks kao ishod, zašto zaljubljivanje nije uvek uzvraćeno, koja je uloga čula vida, sluha i dodira u razvoju privlačnosti i još mnogo drugih pitanja. No sve u svemu, ponekad je možda i bolje da neke stvari ostanu nepoznate i nedokumentovane, jer tako je lakše „verovati u Deda Mraza“ i tako je lepše uživati u magičnoj lepoti koju nose.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prvi Akva park u Srbiji izgrađen je u Jagodini pre dve decenije, na incijativu i po ideji Dragana Markovića Palme, kao i sve ostale destinacije koje danas čine Memorijalno – turistički kompleks nazvan po svom autoru "Dragan Marković Palma“.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Ukrajinska vojska je pokrenula tokom noći i jutra napade na više ruskih gradova i regiona, a na meti su bili Moskva, Čeboksari, Novokujbiševsk, Rostovska oblast, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Crno-beli večeras u Beogradskoj areni igraju meč koji bi mogao da odredi sudbinu šampionske trke, pošto Dubai vodi sa 2:0 u seriji i nalaze se na samo jednu pobedu od istorijske titule.
Protivnici Rusije ne oklevaju da vrše terorističke napade na decu, kao što se dogodilo u Starobeljsku, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.
Škotski fudbaler Ben Dejvis produžio je ugovor sa Totenhemom za još jednu godinu, dok će Iv Bisuma iz Malija napustiti klub, saopšitio je danas engleski klub.
Na jednoj od najlepših sardinijskih plaža, Punta Molentis, uvedena je neobična zabrana - suncobrani su zabranjeni za sve osobe uzrasta od 10 do 65 godina.
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Ukrajinska vojska je pokrenula tokom noći i jutra napade na više ruskih gradova i regiona, a na meti su bili Moskva, Čeboksari, Novokujbiševsk, Rostovska oblast, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Protivnici Rusije ne oklevaju da vrše terorističke napade na decu, kao što se dogodilo u Starobeljsku, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. SAD su izvele vazdušne udare na Iran nakon obaranja američkog helikoptera Apač, a Teheran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regionu.
Izraelski parlament je u preliminarnom čitanju podržao kontroverzni predlog zakona koji bi ultraortodoksnim Jevrejima omogućio izbegavanje služenja vojnog roka.
Satelitski snimci Čongarskog mosta pokazuju tamne tragove koje su ukrajinski napadi ostavili na konstrukciji, javlja Shemi, projekat organizacije Radio Slobodna Evropa, koji je objavio satelitske snimke Planet Labs.
Norveški apelacioni sud odbio je zahtev Mariusa Borga Hojbija da bude pušten iz pritvora zbog teške bolesti svoje majke, uoči presude u postupku za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama našao se usred ozbiljne političke krize dok protesti širom zemlje ne jenjavaju zbog kontroverznog turističkog projekta vrednog 1,4 milijarde evra, koji se dovodi u vezu sa Ivankom Tramp i Džaredom Kušnerom.
Da se nikad ne zna u kom pravcu mogu da vas odvedu spostveni talenti pokazuje i slučaj Amande Papas, koja je od meteorologije stigla do sopstvenog digitalnog brenda i novog poslovnog uspeha i sada pravi sadržaj za platformu Passes.
Američki glumac Mark-Pol Goselar (52), poznat po ulozi Zaka Morisa u seriji "Saved by the Bell", privukao je veliku pažnju javnosti nakon pojavljivanja na događaju Bel Medija Apfrants 2026 u Torontu.
Glumac Kit Harington prvih 11 godina života nije znao da mu to nije pravo ime. Zvezda serije "Igra prestola" kaže da je tek u osnovnoj školi saznao da se zove Kristofer Kejtsbi Harington.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
Kings koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut Kim Breghofer našli 74 genetske varijante koje imaju veze s anksioznim poremećajima, od kojih 39 čine nove varijante.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pozvala je evropske zemlje da slede primer zvaničnog Vašingtona i uvedu ograničenja na putovanja ljudi koji su nedavno bili u zemljama centralne Afrike pogođenim epidemijom ebole.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
Glumac Idris Elba, koji trenutno promoviše svoj novi film "Masters of the Universe", ponovo je pokrenuo raspravu o dugogodišnjim glasinama da bi upravo on mogao da postane novi Džejms Bond.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Serbian President Aleksandar Vučić says that relations between Serbia and the United States have undergone a dramatic transformation under President Donald Trump.
Brutal riots, which resulted in the burning of houses and public transport in Belfast, are one of the latest public reactions in Britain to crimes committed by foreigners.
Company NIS has submitted a request for a new special license from the U.S. Office of Foreign Assets Control (OFAC), part of U.S. Department of Treasury, in order to continue its operational activities smoothly after June 16, when its previous license expires.
Chief Public Prosecutor of Higher Public Prosecutor’s Office in Belgrade, Nenad Stefanović, has today requested that Vladimir and Miljana Kecmanović, parents of the minor perpetrator of the “Ribnikar” school shooting, be sentenced to the maximum prison terms.
Iran’s Ministry of Foreign Affairs strongly condemned the latest U.S. military strikes on Iran, calling them a clear violation of the country’s national sovereignty.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Letnje vrućine u Nemačkoj ponovo su otvorile problem starijih betonskih deonica autoputeva, zbog čega su vlasti na pojedinim pravcima uvele privremena ograničenja brzine.
Komentari 22
Pogledaj komentare