Multinacionalna kompanija za proizvodnju fotoaparata i fotografske opreme, Eastman Kodak, zatražila je zaštitu od bankrota pošto nije uspela da nađe kupca za svojih 1.100 patenata za koje se nadala da će joj doneti milijarde i izvući je iz krize.
Izvor: Beta, Tanjug
Kompanija stara 133 godine, sa sedištem u Ročesteru u SAD, dugo se borila da sustigne konkurente koji su se brže prilagodili digitalnom dobu.
"Kodak je sav novac zarađivao prodajom filmova za foto-aparate, a onda su se pojavili digitalni aparati i niko više nije kupovao filmove. Nije da se to nije moglo predvideti, ali Kodak se kolebao jer nije želeo da uništi svoj posao", rekao je Rupert Gudvins, urednik tehnološkog vebsajta ZDNET.
Antonio Peres, izvršni direktor Kodaka, izjavio je da su direktori i celokupno rukovodstvo jednoglasno odlučili da traže zaštitu od bankrota, smatrajući da je to neophodan i ispravan korak za budućnost kompanije.
O mogućem bankrotstvu govorilo se nedeljama. Više direktora napustilo je kompaniju koja je prošle nedelje objavila da je napravila novu, jednostavniju strukturu rukovođenja kako bi smanjila troškove i ubrzala digitalnu transformaciju.
Štampači i digitalni softver trenutno su glavni proizvodi kompanije, i njeni direktori se nadaju da će se njihova proizvodnja udvostručiti do 2013.
Kodak trenutno zapošljava 19.000 radnika i nije poznato da li će zbog reorganizacije biti otpuštanja. U svom najuspešnijem periodu, 1980-ih, kompanija je imala 145.000 radnika širom sveta.
Hronika najavljenog bankrota
Za preduzeće koje je nekada bilo simbol tehničkog napretka, 2011. godina je bila duga hronika najavljenog bankrota, podseća nemački javni servis Deutsche welle.
Era digitalne fotografije ispostavila se kao kobna baš za kompaniju koja je na tržište izbacila prvi digitalni foto-aparat, ali i među prvima, mnogo pre toga, počela da industrijski proizvodi neka od vodećih tehničkih dostignuća u fotografiji, na primer – film u rolni.
Osnivač kompanije Džordž Istmen (1854-1932) u njen rad je uložio rezultate svojih ranih istraživanja u firmama koje su bile prethodnica Kodaka i proizvodile suve fotografske ploče i negativ-filmove.
Prvi foto-aparat pod imenom marke Kodak pojavio se iste godine kada je ta firma registrovana – 1888. Imao je kompaktno kućište, njime se moglo lako rukovati, a koristio je film u rolni. Ovaj foto-aparat je na tržište izbačen uz slogan „Vi pritisnete okidač, a mi radimo sve ostalo", a ideja je bila da se, kada se „ispuca“ film, aparat odnese u fotografsku radnju, koja razvija slike i vlasniku ga vraća sa novim filmom.
Upravo to je bio uvod u odlučujući doprinos Džordža Istmena istoriji fotografije, a to je: omasovljenje ovog medijuma mudrom marketinškom strategijom.
U nju spada i samo ime Kodak, koje nema nikakvo posebno značenje, već je smišljeno tako da se lako pamti a da ne liči ni na jednu poznatu reč iz nekog od evropskih jezika.
Istmen je bio i pionir na planu socijalnih reformi: svojim radnicima je garantovao starosnu penziju, prevremenu penziju iz zdravstvenih razloga i životno osiguranje.
Sredinom tridesetih godina, počeo je da premešta veliki deo proizvodnje u Nemačku. Tih godina je postavio i standard kvaliteta dijafilmova, a u tom periodu je počelo i veliko rivalstvo sa firmom Agfa – i to pre svega oko uvođenja negativ-filmova u boji.
Foto: Thomas Belknap/Wikimedia Commons
Posle Drugog svetskog rata najpoznatiji proizvodi Kodaka su bili dijafilmovi pod nazivom „Ektahrom“ kao i čuveni filmovi od 35 milimetara u kasetama – „Kodakolor“.
Među ljubiteljima i poznavaocima fotografije, Kodakovi filmovi su važili kao ne baš preterano verni u reprodukciji boja, ali su zato imali fino zrno i zadivljujuću oštrinu detalja.
1991. godine kompanija Kodak je obrnula 19.4 milijarde dolara i istovremeno na tržište izbacila prvi digitalni foto-aparat: DC-100. Zanimljivo je da je taj aparat njegov konstruktor Stiven Seson predstavio još 1975. godine – ali je tada digitalna tehnologija bila još u povoju i jednostavno – preskupa.
1992. Kodak je svoju pionirsku ulogu na polju digitalne fotografije dokazao i predstavljanjem foto-CD-a, kao i, nešto kasnije, specijalnog foto-diska. No, kola su krenula nizbrdo i foto-gigant je finansijski ozbiljno poljuljan, pre svega zbog naglog i neumitnog pada prodaje analognih foto-filmova.
Proizvodnja tih filmova je redukovana na minimum, a krajem 2005. Kodak je prestao da proizvodi crno-beli foto-papir. Analogni materijali više nisu bili interesantni, a digitalno tržište je bilo surovo i teško predvidljivo.
Do 2010. ova firma je sprovela više mera za restrukturiranje proizvodnje i prodaje; pokušalo se i sa specijalizacijom na planu profesionalne tehnike - koncentrisanjem na tehniku foto-finiša i štampe. Kodakovi foto-aparati su bili jednostavni za rukovanje, ali pomoći više nije bilo.
Poslednje trzaje pred bankrot predstavljali su pokušaji Kodaka da proda paket od čak 1.100 patenata, ali i da tužbama protiv velikih konkurentskih kompanija izvuče još neki dinar. Tako je Kodak nedavno za samo nedelju dana podneo tužbe protiv firmi Apple, Samsung, HTC i Fuji zbog „krađe patenata“.
Mnogi stručnjaci smatraju da je to ipak bio samo pokušaj da se potencijalnim kupcima demonstrira snaga pomenutog paketa patenata.
Finansijski analitičari procenjuju da taj paket vredi oko dve do tri milijarde dolara. No, kompanija je u trećem kvartalu 2011. zabeležila gubitak od 222 miliona dolara, a gotovinske rezerve firme su pale za 10 odsto, što se završilo pokretanjem stečaja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat na Bliskom istoku se nastavlja. Američki predsednik Donald Tramp izjavio da su Sjedinjene Američke Države pobedile u ratu protiv Irana, dodavši da se Iran složio da nikad u budućnosti ne poseduje nuklearno naoružanje.
Rat na Bliskom istoku preti da eskalira. U regionu je raspoređeno više od 50.000 američkih vojnika, 200 vojnih aviona i dva nosača aviona, dok se spekuliše o mogućnosti kopnene akcije SAD-a protiv Irana.
Nekoliko stotina benzinskih stanica u Australiji ostalo je bez benzina ili dizela uprkos uveravanjima australijskih ministara da je tržište dobro snabdeveno, preneli su danas lokalni mediji.
Selektorka ženske rukometne reprezentacije Srbije Sandra Kolaković saopšila je širi spisak igračica za poslednje dve utakmice kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pristala je da francuskoj kompaniji TotalEnergies nadoknadi do milijardu dolara kako bi odustala od planiranih priobalnih vetroparkova na istočnoj obali SAD i preusmerila ulaganja u projekte nafte i gasa.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko okončao je posetu Severnoj Koreji, a posebnu pažnju javnosti privukla je jurišna puška koju je poklonio severnokorejskom lideru Kim Džong Unu.
Sjedinjene Američke Države će podići dodatne optužnice protiv svrgnutog lidera Venecuele Nikolasa Madura, rekao je novinarima američki predsednik Donald Tramp na početku sednice vlade u Beloj kući.
U Muzeju ćirilice u Bajinoj Bašti otvorena je izložba "U slavu ćirilice", posvećena očuvanju srpskog pisma, koja kroz umetnost i edukaciju promoviše njegov značaj za nacionalni identitet.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Petar Petković, rekao je da u nedelju očekuje ubedljivu pobedu SNS u svih 10 lokalnih samouprava gde se održavaju izbori, jer je politika stranke, politika budućnosti.
Dok Srbija još uvek sabira utiske od prošlogodišnjeg koncerta grupe Guns N’ Roses, 17. jun 2026. donosi novi zemljotres - na Ušće stiže neuništivi Lenny Kravitz.
April donosi izuzetno raznovrstan filmski repertoar, pa će publika u bioskopima moći da bira između nastavaka kultnih hitova, drama, horora i velikih biografskih priča.
HBO objavio je prvi trejler za dugo najavljivanu TV seriju "Hari Poter", koja bi prema najavama trebalo premijerno da bude prikazana krajem 2026. godine, tačnije u periodu oko Božića.
The 25-year-old gang rape survivor, who became paraplegic after a suicide attempt, is set to undergo euthanasia today, after Spanish courts rejected her father’s attempts to stop the procedure.
The City Emergency Headquarters has placed all businesses and municipal offices in Belgrade on high alert and increased duty due to the forecast of heavy rainfall, the City Secretariat for Information announced today.
Iranian attacks have forced U.S. forces to operate from hotels and offices across the Middle East after key military bases were damaged, The New York Times reports, citing U.S. officials and military sources.
Garry Kasparov, one of the greatest chess players of all time and a vocal critic of Russian President Vladimir Putin, stated in an interview with Croatian media that he believes the wars in Ukraine and the Middle East represent a Third World War.
Exactly two years ago, Serbia was shaken by the news of the disappearance of two-year-old Danka Ilić in Banjsko Polje, near Bor. At that time, the “Find Me” system was activated for the first time, but the case remains unsolved.
Komentari 23
Pogledaj komentare