Multinacionalna kompanija za proizvodnju fotoaparata i fotografske opreme, Eastman Kodak, zatražila je zaštitu od bankrota pošto nije uspela da nađe kupca za svojih 1.100 patenata za koje se nadala da će joj doneti milijarde i izvući je iz krize.
Izvor: Beta, Tanjug
Kompanija stara 133 godine, sa sedištem u Ročesteru u SAD, dugo se borila da sustigne konkurente koji su se brže prilagodili digitalnom dobu.
"Kodak je sav novac zarađivao prodajom filmova za foto-aparate, a onda su se pojavili digitalni aparati i niko više nije kupovao filmove. Nije da se to nije moglo predvideti, ali Kodak se kolebao jer nije želeo da uništi svoj posao", rekao je Rupert Gudvins, urednik tehnološkog vebsajta ZDNET.
Antonio Peres, izvršni direktor Kodaka, izjavio je da su direktori i celokupno rukovodstvo jednoglasno odlučili da traže zaštitu od bankrota, smatrajući da je to neophodan i ispravan korak za budućnost kompanije.
O mogućem bankrotstvu govorilo se nedeljama. Više direktora napustilo je kompaniju koja je prošle nedelje objavila da je napravila novu, jednostavniju strukturu rukovođenja kako bi smanjila troškove i ubrzala digitalnu transformaciju.
Štampači i digitalni softver trenutno su glavni proizvodi kompanije, i njeni direktori se nadaju da će se njihova proizvodnja udvostručiti do 2013.
Kodak trenutno zapošljava 19.000 radnika i nije poznato da li će zbog reorganizacije biti otpuštanja. U svom najuspešnijem periodu, 1980-ih, kompanija je imala 145.000 radnika širom sveta.
Hronika najavljenog bankrota
Za preduzeće koje je nekada bilo simbol tehničkog napretka, 2011. godina je bila duga hronika najavljenog bankrota, podseća nemački javni servis Deutsche welle.
Era digitalne fotografije ispostavila se kao kobna baš za kompaniju koja je na tržište izbacila prvi digitalni foto-aparat, ali i među prvima, mnogo pre toga, počela da industrijski proizvodi neka od vodećih tehničkih dostignuća u fotografiji, na primer – film u rolni.
Osnivač kompanije Džordž Istmen (1854-1932) u njen rad je uložio rezultate svojih ranih istraživanja u firmama koje su bile prethodnica Kodaka i proizvodile suve fotografske ploče i negativ-filmove.
Prvi foto-aparat pod imenom marke Kodak pojavio se iste godine kada je ta firma registrovana – 1888. Imao je kompaktno kućište, njime se moglo lako rukovati, a koristio je film u rolni. Ovaj foto-aparat je na tržište izbačen uz slogan „Vi pritisnete okidač, a mi radimo sve ostalo", a ideja je bila da se, kada se „ispuca“ film, aparat odnese u fotografsku radnju, koja razvija slike i vlasniku ga vraća sa novim filmom.
Upravo to je bio uvod u odlučujući doprinos Džordža Istmena istoriji fotografije, a to je: omasovljenje ovog medijuma mudrom marketinškom strategijom.
U nju spada i samo ime Kodak, koje nema nikakvo posebno značenje, već je smišljeno tako da se lako pamti a da ne liči ni na jednu poznatu reč iz nekog od evropskih jezika.
Istmen je bio i pionir na planu socijalnih reformi: svojim radnicima je garantovao starosnu penziju, prevremenu penziju iz zdravstvenih razloga i životno osiguranje.
Sredinom tridesetih godina, počeo je da premešta veliki deo proizvodnje u Nemačku. Tih godina je postavio i standard kvaliteta dijafilmova, a u tom periodu je počelo i veliko rivalstvo sa firmom Agfa – i to pre svega oko uvođenja negativ-filmova u boji.
Foto: Thomas Belknap/Wikimedia Commons
Posle Drugog svetskog rata najpoznatiji proizvodi Kodaka su bili dijafilmovi pod nazivom „Ektahrom“ kao i čuveni filmovi od 35 milimetara u kasetama – „Kodakolor“.
Među ljubiteljima i poznavaocima fotografije, Kodakovi filmovi su važili kao ne baš preterano verni u reprodukciji boja, ali su zato imali fino zrno i zadivljujuću oštrinu detalja.
1991. godine kompanija Kodak je obrnula 19.4 milijarde dolara i istovremeno na tržište izbacila prvi digitalni foto-aparat: DC-100. Zanimljivo je da je taj aparat njegov konstruktor Stiven Seson predstavio još 1975. godine – ali je tada digitalna tehnologija bila još u povoju i jednostavno – preskupa.
1992. Kodak je svoju pionirsku ulogu na polju digitalne fotografije dokazao i predstavljanjem foto-CD-a, kao i, nešto kasnije, specijalnog foto-diska. No, kola su krenula nizbrdo i foto-gigant je finansijski ozbiljno poljuljan, pre svega zbog naglog i neumitnog pada prodaje analognih foto-filmova.
Proizvodnja tih filmova je redukovana na minimum, a krajem 2005. Kodak je prestao da proizvodi crno-beli foto-papir. Analogni materijali više nisu bili interesantni, a digitalno tržište je bilo surovo i teško predvidljivo.
Do 2010. ova firma je sprovela više mera za restrukturiranje proizvodnje i prodaje; pokušalo se i sa specijalizacijom na planu profesionalne tehnike - koncentrisanjem na tehniku foto-finiša i štampe. Kodakovi foto-aparati su bili jednostavni za rukovanje, ali pomoći više nije bilo.
Poslednje trzaje pred bankrot predstavljali su pokušaji Kodaka da proda paket od čak 1.100 patenata, ali i da tužbama protiv velikih konkurentskih kompanija izvuče još neki dinar. Tako je Kodak nedavno za samo nedelju dana podneo tužbe protiv firmi Apple, Samsung, HTC i Fuji zbog „krađe patenata“.
Mnogi stručnjaci smatraju da je to ipak bio samo pokušaj da se potencijalnim kupcima demonstrira snaga pomenutog paketa patenata.
Finansijski analitičari procenjuju da taj paket vredi oko dve do tri milijarde dolara. No, kompanija je u trećem kvartalu 2011. zabeležila gubitak od 222 miliona dolara, a gotovinske rezerve firme su pale za 10 odsto, što se završilo pokretanjem stečaja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Avio-kompanija EasyJet će privremeno obustaviti saobraćaj na liniji između aerodroma u Parizu ''Šarl de Gol'' i beogradskog aerodroma ''Nikola Tesla'', a planirani poslednji let na ovoj ruti biće 26. jula.
Indija je odbila ruski predlog za kupovinu tečnog prirodnog gasa (TPG) koji se nalazi pod američkim sankcijama, uprkos rastućim problemima sa snabdevanjem energentima zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.538. dan, a Kiril Budanov izjavio je tokom posete Litvaniji da bi Ukrajina bila spremna za ozbiljne razgovore ukoliko je i Rusija zaista spremna za dijalog o okončanju rata.
Rešavanje sukoba u Ukrajini, bez povlačenja ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa, neće se pomeriti sa mesta ni nakon 10 rundi pregovora, izjavio je danas pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Izraelska Civilna komisija za zločine Hamasa nad ženama i decom počinjene 7. oktobra, objavila je potresne detalje o sistematskom i rasprostranjenom seksualnom nasilju koje su počinili Hamas i druge palestinske oružane grupe tokom napada 7. oktobra 2023.
Pevačica i kompozitorka Zorja Pajić nije otputovala u Beč sa hrvatskom evrovizijskom delegacijom, iako je učestvovala u stvaranju pesme "Andromeda", kojom grupa "Lelek" predstavlja Hrvatsku na ovogodišnjem takmičenju.
Italijanski rok bend Maneskin ponovo će se okupiti sledeće godine, objavio je u ponedeljak poznati televizijski i radijski voditelj i komičar Fjorelo, piše ANSA.
Jost Klajn, Karija i Tomi Keš zvanično su objavili zajednički projekat, EP pod nazivom "Boyband", koji je od danas dostupan na striming servisima. Uz EP je objavljen i spot za singl "I Miss Us".
Povodom izložbe posvećene 850 godišnjici od rođenja Svetog Save, u Beograd sutra stižu najznačajnije srpske svetinje iz Carske lavre manastira Hilandar na Svetoj Gori Atonskoj, koje su vezane za život prvog srpskog arhiepiskopa.
"Srpsko srce Johanovo" Veselina Dželetovića je roman o krivici i iskupljenju, o stradanju Srba u Žutoj kući i o pitanju koje ne prestaje da odzvanja: možemo li zaista živeti sopstveni život ako u sebi nosimo tuđi?
Kan će narednih dana biti centar filmske industrije, mesto gde se odlučuje o najvažnijim nagradama, ali i gde se kroje trendovi koji će obeležiti godinu.
Three ministers in Keir Starmer’s government — Alex Davies-Jones, Jess Phillips, and Miatta Fahnbulleh — have resigned, while more than 80 Labour Party MPs are calling for the prime minister’s removal following poor election results.
Two cases of hantavirus have been recorded in Ukraine, both in Khmelnytskyi, and the patients were treated at the Khmelnytskyi Infectious Diseases Hospital.
The Iranian parliament has decided that it will consider raising uranium enrichment levels to 90 percent in the event of a new U.S. attack, said MP Ebrahim Rezaei.
Komentari 23
Pogledaj komentare