Svetska prvenstva, od Beograda 1973. do Barselone 2003.
Svetsko prvenstvo u vaterpolu u Barseloni je deseto po redu. Od Beograda, 1973. do Fukuoke
2001. godine reprezentacije SFRJ i SRJ osvojile su dve zlatne, jednu srebrnu i tri bronzane
medalje. Ako se zna da na prvenstvu u Rimu, 1994. godine, tim sa ovih prostora nije
učestvovao, može se reći da su samo dva pobednička postolja bila bez naših vaterpolista, a
od 1986. godine, na svakom SP na kome su učestvovali, 'plavi' su bili na 'podijumu'. Na ovo
prvenstvo, koje se igra od 13. do 27. jula u Barseloni, selekcija Srbije i Crne Gore došla
je sa titulom prveka Evrope i željom da ponovi uspehe iz 1986. i 1991. godine.
Autor: Miloš Šaranović
Beograd, 1973. godine
Prvu titulu prvaka sveta osvojila je selekcija Mađarske, zahvaljujući pobedi nad 'nepobedivim timom' Sovjetskog Saveza, naši vaterpolisti bili su treći, manje nego što su se navijači nadali, ali taj uspeh i prva osvojena medalja na SP bili su uvod u kasnije dane slave. 'Bronzu' su osvojili: Belamarić, Bonačić, Rudić, Stamenić, Savinović, Perišić, Lozica, Manojlović i Polić.
Kali (Kolumbija), 1975. godine
Dve godine kasnije vaterpolo turnir obeležen je doping aferom Ratka Rudića (nikada dokazanom) i neverovatnim suđenjem u mečevima odluke. Reprezentacija Sovjetskog Saveza osvojila je zlatnu medalju, a duže od imena pobednika pamtilo se ime sudije Abe Fuksa, koji je sudio odlučujući meč SSSR - SAD 4:4 i sumnjivu utakmicu koja je Italijanima donela 'bronzu'.
Zapadni Berlin (SR Nemačka), 1978. godine
Još jedan veliki skandal, utakmica SSSR - RUmunija odlučivala je o finalisti, Rumunima je bila potrebna pobeda, Amerikancima remi, a 'Sovjeti' su jurili +4. Petnaest sekundi pre kraja bilo je 7:7, Rumuni su postigli gol, koji nije priznat, Sovjeti u kontri poveli, zatim, verovali ili ne, postigli još jedan gol. Tada su ljutiti Rumuni napustili bazen, utakmica je registrovana rezultatom 5:0 za SSSR, u finalu je, ipak, slavila selekcija Italije, a reprezentacija SFRJ osvojila je treće mesto. Drugu 'bronzu' osvojili su: Belamarić, Galijaš, Gopčević, Lozica, Roje, Manojlović, Mustur, Polić, Trifunović, Vezilić i Vraneš.
Gvajakil (Kolumbija), 1982. godine
Još jedan šampionat na kome je naš tim ostao bez medalje, a finale rešeno tek posle novih problema, Mađari su u finalu imali 7:5 protiv SSSR, posle izjednačenja postigli su osmi gol, koji nije priznat, meč je završen nerešenim rezultatom, a 'zlato' otišlo u Moskvu.
Madrid (Španija), 1986. godine
Prva titula prvaka sveta osvojena je u Španiji, utakmica koju je odlučio Igor Milanović golom koji je ušao u špice brojnih sportskih emisija, trajala je od 21:30 skoro do ponoći, a tadašnji selektor Ratko Rudić imao je u trenutku kada je utakmica rešena samo rezervnog golmana na klupi. Tako je, dve godine posle 'zlata' sa OI u Los Anđelesu osvojen još jedan veliki trofej. Zlatnu medalju i prvu titulu prvaka sveta za SFRJ osvojili su Krivokapić, Lušić, Petrović, Bukić, Đuho, Andrić, Vičević, Šimenc, Sukno, Paškvalin, Milanović, Vasović i Popović.
Pert (Australija), 1991. godine
'Plavi' su odbranili titulu prvaka sveta, iako nisu smatrani favoritima. Bio je to poslednji uspeh reprezentacije SFRJ, država je uskoro nestala, a španci, finalisti u Pertu, su osvajanjem srebrne medalje najavili velika dostignuća u sledećih desetak godina. Drugu pobedu na šampionatima sveta postigli su: Šoštar, Padovan, Popović, Bukić, Milanović, Jelenić, Subotić, Šimenc, Vičević, Bezmalinović, Vasović, Rađenović i Posinković.
Rim (Italija), 1994. godine
Posao velikim timovima na Prvenstvu sveta u Rimu bio je olakšan činjenicom da se zbog sankcija nije pojavio tim SRJ. Italijani su iskoristili prednost domaćih bazena, predvođeni Ratkom Rudićem, osvojili svoje drugo 'zlato', Španci opnovili uspeh iz Perta, a Rusi, prvi put pod novim imenom došli do pobedničkog postolja.
Pert (Australija), 1998. godine
Drugi put se šampionat sveta igrao u Australiji, reprezentacija SRJ vratila se na scenu bronzanom medaljom, a utakmica 'visokog rizika', SR Jugoslavija - Hrvatska završena je bez pobednika. Do titule su stigli Španci, pobedivši u finalu Mađare. Bronzanu medalju za SRJ osvojili su Jovanović, Trbojević, Popović, Nikolić, Savić, Ikodinović, Vičević, Uskoković, Ćirić, Šapić, Vujasinović, Vukanić i Kuljača.
Fukuoka (Japan), 2001. godine
Manje od mesec dana posle Evropskog prvenstva u Budimpešti, gde su osvojili 'zlato' vaterpolisti SRJ u Japanu su bili drugi. Titula prvaka sveta pripala je Špancima, zahvlajujući, pre svega, fantastičnim odbranama Roljana u finalu, a treći su bili Rusi, koji su u polufinalu poraženi golom Vlade Vujasinovića u poslednjim sekundama meča. Takmičenje u Fukuoki pamtiće se i po vrelim bazenima (temperatura vode i do 30 stepeni) i katastrofalnoj organizaciji. Drugo mesto i srebrnu medalju osvojio je tim SRJ u sastavu: Šoštar, Trbojević, Peković, Zimonjić, Savić, Ikodinović, Jelenić, Uskoković, Ćirić, Šapić, Vujasinović, Vukanić i Šefik.
Barselona (Španija), 2003. godine
Pet reprezentacija boriće se, najverovatnije, za titulu prvaka sveta. pored branilaca titule prvaka Evrope, vaterpolista Srbije i Crne Gore, u najužem krugu favorita su Mađari, Hrvati, Rusi i domaćin, selekcija Španije. Osim Italijana, i možda Amerikanaca, Nemaca i Grka, ostale reprezentacije 'popunjavaju broj' učesnika.
Raspored utakmica:
14. jul
'A' Hrvatska - Mađarska, Kanada - Rumunija 'B' Srbija i Crna Gora - SAD, Australija - Japan 'C' Italija - Kina, Grčka - Nemačka 'D' Španija - Brazil, Rusija - Slovačka
16. jul
'A' Kanada - Hrvatska, Mađarska - Rumunija 'B' Australija - Srbija i Crna Gora, Japan - SAD 'C' Grčka - Kina, Nemačka - Italija 'D' Slovačka - Brazil, Španija - Rusija
18. jul
'A' Mađarska - Kanada, Hrvatska - Rumunija 'B' Australija - SAD, Srbija i Crna Gora - Japan 'C' Kina - Nemačka, Italija - Grčka 'D' Španija - Slovačka, Rusija - Brazil
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Indija je odbila ruski predlog za kupovinu tečnog prirodnog gasa (TPG) koji se nalazi pod američkim sankcijama, uprkos rastućim problemima sa snabdevanjem energentima zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Avio-kompanija EasyJet će privremeno obustaviti saobraćaj na liniji između aerodroma u Parizu ''Šarl de Gol'' i beogradskog aerodroma ''Nikola Tesla'', a planirani poslednji let na ovoj ruti biće 26. jula.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.538. dan, a Kiril Budanov izjavio je tokom posete Litvaniji da bi Ukrajina bila spremna za ozbiljne razgovore ukoliko je i Rusija zaista spremna za dijalog o okončanju rata.
Košarkaši San Antonio Spars poveli su sa 3:2 u polufinalnoj seriji Zapadne konferencije, pošto su u petom meču deklasirali Minesota Timbervulvse rezultatom 126:97.
Nemcima je omijena zemlja za život u Evropi Švajcarska. Oko 330.000 nemačkih državljana je početkom prošle godine imalo prebivalište u Švajcarskoj, navodi Savezni zavod za statistiku.
Francuske zdravstvene vlasti saopštile su da se 22 identifikovana kontaktna slučaja povezana sa slučajem hantavirusa "rigorozno prate", dok su četiri druga putnika sa kruzera na kojem se pojavila zaraza, pod medicinskim nadzorom u bolnici.
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće danas objedinjenu načelnu raspravu o izmenama seta izbornih zakona koje je podneo poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović.
Nakon nastupa predstavnika Srbije grupe "Lavina" u prvom polufinalu Evrovizije društvene mreže preplavio je snimak koji je mnoge nasmejao, jer je bend bukvalno zapalio scenu, te je na red došao aparat za gašenje požara i jedan sasvim opušten mladić.
Tokom nastupa Izraela u prvom polufinalu Evrovizije došlo je do incidenta u publici, kada je obezbeđenje izvelo jednu ženu iz dvorane nakon što je počela da dobacuje tokom izvođenja pesme.
Italijanski rok bend Maneskin ponovo će se okupiti sledeće godine, objavio je u ponedeljak poznati televizijski i radijski voditelj i komičar Fjorelo, piše ANSA.
Jost Klajn, Karija i Tomi Keš zvanično su objavili zajednički projekat, EP pod nazivom "Boyband", koji je od danas dostupan na striming servisima. Uz EP je objavljen i spot za singl "I Miss Us".
Povodom izložbe posvećene 850 godišnjici od rođenja Svetog Save, u Beograd sutra stižu najznačajnije srpske svetinje iz Carske lavre manastira Hilandar na Svetoj Gori Atonskoj, koje su vezane za život prvog srpskog arhiepiskopa.
"Srpsko srce Johanovo" Veselina Dželetovića je roman o krivici i iskupljenju, o stradanju Srba u Žutoj kući i o pitanju koje ne prestaje da odzvanja: možemo li zaista živeti sopstveni život ako u sebi nosimo tuđi?
Kan će narednih dana biti centar filmske industrije, mesto gde se odlučuje o najvažnijim nagradama, ali i gde se kroje trendovi koji će obeležiti godinu.
Glavna nemačka zvaničnica za sajber bezbednost upozorila je da su kineske tehnološke kompanije blizu razvoja AI sistema sa sličnim sposobnostima za "super-hakovanje" kakve poseduje Anthropicov novi model Mythos.
Komentari 5
Pogledaj komentare