Regionalnim putem od Sparte ka jugoistoku Peloponeza, posle oko 90 kilometara naišli smo na nestvarnu sliku. Pored tipične mediteranske varošice, sa marinom okruženom desetinama malih restorana, povezana uskim zemljanim prevojem dužine 130 metara, iz mora izranja visoka stena.
Iz daljine izgleda kao preokrenuti kameni brod. Potpuno ogoljena sa zapadne strane, ne ostavlja utisak da se ovde ikada duže zadržavala ljudska noga. Nije teško pretpostaviti da je praosnivačima bila namera da im prozorska okna na kamenim kućama gledaju na talase Mirtonskog zaliva, umesto na gnezdo sivih natmurenih oblaka među brojnim vrhovima planinskog masiva. Kada se dobro održavanim asfaltnim putem stigne na prošireni parking, ispred masivnih vrata venecijanske tvrđave, iznenađenju još nije kraj. Odatle se doslovno može zakoračiti – u istoriju.
Valjda iz poštovanja prema jednom od najbolje očuvanih srednjovekovnih gradova-tvrđava, strmim, uskim uličicama zabranjen je saobraćaj i dvotočkašima. Izuzetaka ima, tek da se opravda tipično balkanski odnos prema pravilima, a ponekad i zbog preke potrebe u hitnim slučajevima.
Odmah iza lukovima zasvođenog ulaza nailazi se na koloplet kaldrmisanih sokačeta i uličica. One paralelne sa obalom mora, udaljenog stotinak metara, nešto su šire i imaju status glavnih „saobraćajnica“ u tvrđavi. U ranim jutarnjim satima i u vreme popodnevnog odmora njima špartaju posebno prilagođene konjske zaprege ili natovarene mazge. To je jedini način da se žitelji snabdeju neophodnim namirnicama, a brojne radnje i još brojniji kafei i restorani robom koja će biti na usluzi turistima. Dok ne vidite kako izgleda taj saobraćaj, ni ne pomislite da uglačanim kamenim pločama bilo koja životinja pod teretom može da savlada takve strmine. Kasnije postaje razumljivo zašto meštani s ljubavlju i pažnjom neguju konje i mazge.
Jak zemljotres, po čemu je jugoistočni Peloponez inače poznat, 375. godine odvojio je ovu stenu od lakonijskog planinskog kopna, blagonaklono ostavivši uzan zemljani pojas kao pupčanu vrpcu sa maticom. Svaka jača oluja brisala je taj slabašni zemljani spoj, pa su kasniji stanovnici sa obe strane predano održavali prirodni most, „gefiru“ u lokalnom govoru, shvativši kakav geografski značaj ima taj dar od boga. Prve naseobine na steni dugoj 1,5 kilometara nastale su krajem 6. veka, kada je pred najezdom slovenskih i varvarskih plemena grupa starosedelaca, na samom vrhu visokom 400 metara, natkrila ognjišta ravnim kamenim pločama.
U kasnijim epohama Monemvasija ima veoma važan položaj i predstavlja trgovački i pomorski centar tadašnjeg Mediterana.
Kao jedna od četiri metropole Morejske regije, kako se nekad zvao Peloponez, koji po obliku podseća na dud (grč.: „moreas“), Monemvasija akumulira znatnu ekonomsku moć i postaje primamljiva za krunisane glave i brojnu pratnju plave krvi. Niču velelepne vile koje su podsećale na utvrđene zamkove, grandiozne crkve, luksuzni letnjikovci. Ovde se naplaćivala carina i deljene su dozvole za uvoz i izvoz na putnom pravcu istok–zapad, u to vreme jednom od najfrekventnijih i najunosnijih.
Nadaleko poznato vino slatkastog ukusa, malvazija, koje je po jednoj verziji prvi put od te vrste grožđa proizvedeno na Kritu, a po drugoj, mnogo popularnijoj među ovdašnjim svetom, na obližnjim vinogradima, distribuiralo se baš iz Monemvasije. Tako je u jednom periodu naziv „malvazija“ bio opšteprihvaćen i za čudnu stenu – grad ispod Lakonije.
Što zbog neobičnog izgleda, što zbog trgovačkog značaja, Monemvasija postaje mesto koje se pročulo i bila je česta tema na srednjovekovnim dvorovima. Kako su mesta o kojima se rado pričalo u salonima moćnika obično bila i meta osvajačkih ambicija, za stanovnike tvrđave gotovo da nije bilo mirnog perioda.
Opsadama koje su izdržali ne zna se broja, a o snalažljivosti žitelja možda najbolje govori podatak da su, u ovako kamenitom okruženju, uspevali da gaje kukuruz tokom dugih godina okupacije s mora. Ovde su se najduže zadržali Venecijanci i begovi Otomanskog carstva. Posle oslobođenja od Turaka 1821. godine, Monemvasija je gotovo vek i po čamila u sivilu, deleći sudbinu privredno nerazvijenih regija. Dok se na kopnu nekako i preživljavalo od plantaža maslina i narandži, skromnih farmi koza i ovaca, grad na steni tonuo je u zaborav, a velelepne srednjovekovne građevine nepovratno su propadale.
Sve do 1964. godine, kada je grčka država osnovala posebnu instituciju za obnovu arheoloških spomenika, a Monemvasija se našla na listi prioriteta. Tada započinje detaljna rekonstrukcija i gornji grad postaje spomenik pod vedrim nebom, a donja Monemvasija grad-muzej, u kojem se dobar deo kuća osposobljava i za život. Oni koji su nasledili oronula zdanja ili su bili obdareni vizijom, ujedno fi nansijski dobro potkovani da izdvoje prava mala bogatstva, danas imaju mnogo razloga da kažu kako se prava investicija zlatom vraća. Jer, Monemvasija se već dve decenije nalazi na svim listama prestižnih turističkih destinacija, sa istaknutom napomenom – svakako posetiti.
Mala opština od 4500 žitelja objedinjuje tvrđavu, ili, kako je nazivaju, Stenu, gde živi 1600 mahom vlasnika kuća i zaposlenih u brojnim prodavnicama, i Novu Monemvasiju, u kojoj je smešten administrativni centar. Starosedeoci će vam ispričati da vlasnici kuća, njih 200, u kojima se živi i sve su privatne, imaju važnu ulogu. Pokazali su izuzetno poštovanje za ovaj arheološki biser i sve svoje aktivnosti organizovali su tako da grad zadrži autentičnost i srednjovekovnu magiju, a da istovremeno bude i mesto puno života.
Ipak, Monemvasiju treba videti s mora da bi se sagledala raskošna lepota ovog srednjovekovnog grada, koji već 15 vekova zapljuskuju jedni te isti talasi. Koliko god se trudili da rečima i slikom dočaramo magiju ovog mesta, nešto će ostati nedorečeno. Treba samo preći gefiru i kroz kapije tvrđave zakoračićete u vremeplov. Meštani vole da kažu da će vas stena nagraditi energijom kakvu nikada niste osetili!
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
RHMZ objavio je prognozu do oktobra ove godine. Kako se može protumačiti sezonska prognoza, ovog meseca će temperature biti oko proseka, dok nas narednih meseci očekuje blagi porast temperatura.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Petar Petković napisao je na svom nalogu na Iksu da je teror koji Srbi i Srpska pravoslavna crkva trpe godinama na Kosovu konstantno obeležje vlasti Aljbina Kurtija.
Petar Petković napisao je na svom nalogu na Iksu da je teror koji Srbi i Srpska pravoslavna crkva trpe godinama na Kosovu konstantno obeležje vlasti Aljbina Kurtija.
Pobednička pesma Holanđanina Dankana Laurensa "Arcade" sa Evrosonga 2019. godine premašila je milijardu slušanja već 2021. i postala je najslušanija pesma ikada na Spotifaju.
Tokom praznika javijaju se problemi sa varenjem zbog preteranog unosa hrane, a farmaceuti iz Apoteke Beograd ističu da povećani unos hrane i pića predstavlja stres za ceo organizam.
Žakueline Gmak iz Papanduve u Brazilu, tvrdi da je zbog ibuprofena koji je uzimala za ublažavanje menstrualnih bolova bila 17 dana u komi sa plikovima i kožom koja se ljuštila po celom telu.
Israeli tanks and troops entered the southern Gaza city of Rafah, where they came within 200 meters of the Egyptian border, Palestinian and Egyptian officials said on condition of anonymity, as AP reports.
The inauguration of the head of the state is taking place in Moscow on Tuesday. This is the fifth such ceremony for Vladimir Putin, who was elected in March.
On the eve of his visit to Serbia, the Chinese President wrote an author's text in "Politika", in which, among other things, he said that he was looking forward to his arrival in Belgrade, as well as that China and Serbia have established a steel friendship.
Since PM of Pristina's temporary institutions, Albin Kurti, hasn't taken any steps towards the formation of the CSM, France has asked members of the Council of Europe to postpone the decision on membership, the Albanian Post writes, citing diplomatic sources.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
Sledeća generacija Alfa Romeo automobila započeće novim Giulia modelom, i bez obzira na to što stiže za dve godine, Stellantis je već otkrio dosta o njemu.
Komentari 3
Pogledaj komentare