Matica srpska ne prisvaja tuđe

Vuksanović objašnjava da su u antologiji "primenjeni naučno-istorijski rezultati po kojima se dubrovačka i bokokotorska književnost renesanse, baroka i prosvećenosti smatraju delom zajedničke baštine".

Akademik se obratio saopštenjem javnosti povodom izjava predstavnika Ministarstva kulture Hrvatske i Ministarstva kulture Crne Gore da Izdavački centar Matice srpske u okviru "Deset vekova srpske književnosti" prisvaja i prikazuje kao svoju hrvatsku i crnogorsku književnu baštinu.

Vuksanović je naglasio da uredništvo edicije "poštuje i primenjuje rezultate o srpskoj književnosti, koji su se formirali i uobličili u poslednjih sto godina".

On navodi da je u intervjuu "Politici"( 27. juna 2009), u Kulturnom dodatku, rekao povodom "Deset vekova srpske književnosti" da će "imati knjige Ivana Gundulića i MArina Držića, tekstove Pucića i Vojnovića, zbog poštovanja pravila o dvojnoj pripadnosti pisaca.”

"Pritom poštujemo njihovu punu srodnost sa istočnohercegovačkim govorima, a to znači da su izvorno nastale na narodnom štokavskom a ne na čakavskom i kajkavskom narečju. Ne preuzimamo već samo potvrđujemo objavljenim tekstovima ono što je u istoriji južnoslovenskih književnosti poznato. Otuda je naše izdanje pesništva Dubrovnika i Boke", piše u saopštenju.

Vuksanović dodaje da "poštuje pravilo dvojne pripadnosti, kako oblasnih književnosti tako i pojedinih pisaca, iz vremena slovinskog jezika, pa prema tome, posmatrana kao istorijska kategorija, dubrovačka književnost je i hrvatska i srpska. I nije to jedino što je ostalo kao zajednička umetnička činjenica".

"Ne prihvatamo gledišta, politička i druga, koja hoće po sadašnjim granicama da razgraniče ono što je nastajalo pre nekoliko vekova. Nije logično, pogrešno je, po sadašnjim važećim političkim i nacionalnim atribucijama razvrstavati dubrovačku i bokokotorsku književnost. One su zajedničko nasleđe starijih narodnih govora, odnosno štokavskog narečja kao osnove savremenog književnog srpskog jezika. Isto narečje u svojoj osnovi imaju i novoimenovani jezici čija je matica srpskohrvatski jezik", navodi akademik.

Vukasnović smatra da je "zanimljivo da su se složno oglasili ministarski predstavnici iz Zagreba i Podgorice, da su im se pridružili novinari, a da nisu rekli ono što je prirodno: da se o naučnim pitanjima raspravlja u naučnim ustanovama. Svaka politizacija nauke donosi štetu. Tako je bilo i ovog puta".

On je najavio da će "nastaviti posao prema usvojenim načelima koja su objavljena u svakoj knjizi prvog kola".

"Tako će biti i u deset knjiga koje će izaći iz štampe do kraja juna ove godine. Nećemo se nikome mešati u sklapanje vlastitog književnog korpusa, pa u tome očekujemo ravnotežu. I nećemo preko medija voditi raspirujuću raspravu" završava Vuksanović obraćanje javnosti.