Nedavno je američki magazine “Time” objavio zanimljiv članak u kojem se pita zašto već duže vreme nije snimljena nijedna ekranizacija stripa u kojem glavnu ulogu igra žena. Tačnije, nije snimljena nijedna dobra ekranizacija tog tipa.
Odgovor na oba teksta stiže u okviru riđokose Meride, junakinje novog filma “Hrabra Merida” (Brave) koji potpisuju “Disney” i “Pixar”.
Merida razbija stereotipe na više načina, pre svega kada je reč u odnosu na ostale genijalne animirane poslastice koje godinama stižu iz studija “Pixar”. Naime, ovo je njihov prvi film u kojem je glavni lik žena, tačnije devojčica, kao i prvi film smešten u neko istorijsko razdoblje.
Ali, da li je i u čemu “Hrabra Merida” suštinski drugačija od prethodnih animiranih filmova koje smo decenijama voleli?
Ukratko, Merida je najstarije dete kralja Fergusa i kraljice Elinor, drčna i buntovna princeza zaljubljena u avanture, princeza koja ne voli i ne veruje u bajke sa tipičnim srećnim krajem, već radije uživa u streljaštvu i divljim, strašnim legendama. Kada dođe trenutak za venčanje, Merida odlučuje da uzme stvar u svoje ruke, suprotstavi se kraljici-majci, i dovodi svoju porodicu, ali i celo kraljevstvo u opasnost.
“Hrabra Merida” najpre donosi novine u iščitavanju porodice i porodičnih uloga, i to je najjača karika ovog ostvarenja. Odnos između Meride i njenih roditelja na najednostavniji i najiskreniji način odslikava odnos dece sa roditeljima čiji se pogledi na budućnost mimoilaze.
I ova porodica plave krvi pokazuje kako odnosi funkcionišu kada jedan roditelj zauzme ulogu dobrog, a drugi lošeg policajca. Kralj, heroj kraljevstva i porodični šarlatan i kraljica koja zapravo drži sve konce u rukama odlično su portretisani i kroz sasvim prirodne, i svima veoma bliske reakcije na ponašanje svoje ćerke, dočaravaju sve muke roditeljstva.
Iako ovo nije prva kraljevska porodica u animiranim filmovima, jedna je od retkih koja pokazuje kako zaista funkcionišu porodični odnosi i koliko je složen proces vaspitavanja dece. Roditelji u ovom slučaju nisu samo statisti koji se pojavljuju na početku i kraju filma, kako to obično biva. Iako je Merida princeza, ona ne traži svog princa, pa tako ni srećan kraj ne znači da će Merida sa plavokosim vitezom odjahati u zalazak sunca.
Kako to obično biva, svi problem nastaju iz loše komunikacije pa je naročito zanimljiv deo u kojem se Merida i njena majka moraju osloniti jedna na drugu, iako nisu u mogućnosti da (bukvalno) nađu zajednički jezik. Dramatičnosti takođe ne manjka, pa na vrhuncu filma, kada se obe nađu u životnoj opasnosti, publika će itekako saosećati sa junakinjama, shvatajući koliko možemo da učimo jedni od drugih ukoliko se međusobno slušamo.
Smešten u raskošne vrleti Škotske, oslanjajući se na škotsku tradicionalnu muziku i legende, film i u tom aspektu briljira, ali istovremeno na trenutke pada u problematične momente. To se pre svega odnosi na stereotipno prikazivanje škotskog divljačkog temperamenta i tradicije.
Sve ovo ne znači da će “Hrabra Merida” biti film o roditeljstvu i odrastanju koji deca neće voleti. Naprotiv, sve teme obrađene su na deci prijemčiv način uz odslikavanje brojnih situacija kroz koje smo bezmalo svi prolazili tokom detinjstva.
Osim toga, ovo je u osnovi komedija, pa tako smeha a ni akcije ne nedostaje. Nastavljajući tradiciju “Pixarovih” filmova, i ovo ostvarenje nudi inteligentne obrte i pametno osmišljene likove koji vas neće nasmejati isključivo banalnim potezima.
Dakle, odgovarajući na pitanja postavljena u “Time-u” i “Guardian-u”: Merida može biti uzor ne samo devojčicama, već svoj deci i roditeljima. Možda nije iz sveta stripa ali to svakako ne umanjuje njen potencijal heroine na koju (animirani) svet već duže vreme čeka.
Režija: Mark Andrews i Brenda Chapman/Jana Maričić
Uloge: Kelly Mackdonald, Emma Thompson, Billy Connolly, Julie Walters,... (Milena Moravčević, Vesna Stanković, Gorica Popović, Nenad Ćirić Ćira, Slobodan Beštić, Dragan Vujić Vujke, Branislav Platiša, i specijalni gost Ognjen Amidžić)
Žanr: Animirana komedija
Studio: Disney/Pixar
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev prokomentarisao je najavu organizacije mirovne konferencije o Ukrajini u Švajcarskoj, koja bi na zahtev Kijeva trebalo da bude održana u junu.
Pretnja evropskoj automobilskoj industriji je stvarna, a kako bi zaštitila proizvođače od agresivnih (niskih) cena kineskih marki, Evropa bi mogla da preduzme ozbiljne mere.
Prošlo je godinu dana od kada je ubijeno devetoro, a ranjeno 12 mladih u Duboni i Malom Orašju, selima u beogradskoj opštini Mladenovac i kod Smedereva.
Komentari 7
Pogledaj komentare