U dokumentu se napominje da američki senatori ne priznaju Aleksandra Lukašenka za legitimnog predsednika zemlje i zahtevaju da se novi izbori održe pod nadzorom OEBS-a.
Eksperti primećuju da je cilj Vašingtona promena vlasti u Minsku i stvori još jednu neprijateljsku državu na zapadnoj granici Rusije.
Da je Odbor za spoljne poslove usvojio je dokument kojim se američke vlasti, zajedno sa saveznicima, pozivaju da pojačaju pritisak na beloruske vlasti saopštio je na Tviteru predsednik odbora Bob Menendez, a tekst dokumenta objavljen je na veb stranici Kongresa SAD.
"Senat podržava blisku koordinaciju napora vlade SAD sa EU, Ujedinjenim Kraljevstvom, Kanadom i drugim savezničkim i partnerskim zemljama, kao i sa međunarodnim organizacijama radi na promovisanju principa demokratije, vladavine i ljudskih prava u Belorusiji i poziva na dalju koordinaciju napora za maksimalan pritisak na Lukašenkov režim", stoji u dokumentu.
U rezoluciji se navodi da "SAD podržavaju narod Belorusije u želji da očuvaju svoj suverenitet, mogućnost da izaberu vođu kog žele", kao i da Senat "skreće pažnju na opsežne aktivnosti koje preduzima beloruska opozicija kako bi koordinirala napore sa SAD, OEBS i UN da bi svom narodu obezbedila slobodne i poštene izbore".
U dokumentu se takođe navodi da američki Senat i dalje "odbija da prizna Aleksandra Lukašenka za legitimno izabranog lidera Belorusije".
"Senat poziva da se održe novi predsednički i parlamentarni izbori u Belorusiji kako bi bili slobodni i pošteni u skladu sa standardima OEBS kao i nadgledani od strane njegovih posmatrača, a takođe i nezavisnih unutrašnjih posmatrača", navodi se u dokumentu.
Odnosi Vašingtona, EU i Minska eskalirali su nakon predsedničkih izbora u Belorusiji u avgustu 2020.godine.
Prema podacima Centralne izborne komisije Belorusije, Aleksandar Lukašenko je pobedio sa 80,1 odsto glasova.
Opozicioni kandidat Svetlana Tihanovska osvojila je 10,1 odsto glasova. Beloruska opozicija odbila je da prizna rezultate izbora, optužujući vlasti za falsifikovanje rezultata glasanja, a Tihanovska se proglasila pobednicom.
U zemlji su počele masove protestne akcije koje su prerasle u nerede i sukobe sa službenicima policije. Izborne rezultate nisu priznale ni SAD, kao ni niz evropskih zemalja. Protiv Belorusije je uvedeno nekoliko paketa sankcija.
Pogoršanje odnosa između Minska i zapadnih zemalja počelo je u maju ove godine nakon incidenta sa prizemljenjem putničkog aviona "Rajan era" u Minsku.
Ministarstvo spoljnih poslova Belorusije, komentarišući nove restriktivne mere, primetilo je da "jedino čemu Zapad teži, dok ignoriše rezultate izražene volje beloruskog naroda, jeste promena vlasti u Belorusiji".
Priželjkuju promenu vlasti
U decembru 2020. godine "Vašington post" objavio je članak u ime Svetlane Tihanovske, koji je sadržao zahtev američkom Senatu s da se što pre donese zakon koji bi predsedniku SAD dao dodatna ovlašćenja za uvođenje sankcija protiv Belorusije.
U julu 2021.godine, Tihanovska se u SAD sastala sa visokim predstavnicima Bajdenove administracije — američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom i predsedničkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom. Na ovom sastanku ona je tražila da se uvedu nove sektorske sankcije protiv Belorusije.
Tihanovska se takođe sastala sa američkim predsednikom Džozefom Bajdenom.
Ona je na svom "Telegram" kanalu navela da je "pozvala predsednika Bajdena da pomogne da Belorusija postane uspešan primer nenasilne tranzicije ka demokratiji".
Nikolaj Meževič, glavni istraživač Instituta za Evropu Ruske akademije nauka, izjavio je za RT da rezolucija senatskog odbora o pritisku na Belorusiju predstavlja potvrdu spoljnopolitičke orijentacije Vašingtona usmerene protiv saveznika Rusije.
"Minsk je saveznik Moskve a u dobrim odnosima je i sa Pekingom, a sve što označava pritisak na Rusiju i Kinu za američke senatore je dobro", navodi Meževič.
Politikolog povodom činjenice da se u rezoluciji senatskog odbora pominje pomoć beloruskoj opoziciji faktički predstavlja priznanje da Vašington sprovodi aktivnosti na promeni režima u Belorusiji.
"SAD su finansirale značajan deo programa koji se odnose na aktivnosti beloruske opozicije u Letoniji, Litvaniji, Poljskoj i Ukrajini. To se delom radi od novca pomenutih zemalja, a delom za novac Vašingtona tako da su američki senatori sami sebi podneli izveštaj o svom subverzivnom radu", kaže Meževič.
Pavel Feljdman, zamenik direktora Instituta za strateške studije i prognoze Ruskog univerziteta prijateljstva naroda, kaže da pojava ove rezolucije ne treba da čudi budući da ni zemlje EU, niti SAD ne nameravaju da priznaju legitimnost predsednika Lukašenka.
On dodaje da ljudi koji su usvojili ovu rezoluciju dobro znaju da to ni na koji način neće uticati na instituciju predsednika u Belorusiji, niti će predsednički ili parlamentarni izbori u toj zemlji biti prevremeno održani. Cilj pritiska SAD na Belorusiju je, prema oceni ovog stručnjaka, smena aktuelnog političkog režima u Minsku nekim prozapadnim.
"Naravno, Sjedinjene Države ne interesuje sudbina običnih Belorusa, kao što ih nije interesovala ni sudbina stanovnika Avganistana, a jedini smisao sprovođenja takve spoljne politike prema Belorusiji je pokušaj da je pretvore u drugu Ukrajinu.
To se radi kako bi se na zapadnoj granici Rusije pojavio još jedan region antiruske orijentacije a među Belorusima posejala rusofobska raspoloženja i razdor među narodima, kako bi se osujetila realizacija principa Savezne države Rusije i Belorusije i izgradnja jedinstvenog ekonomskog i bezbednosnog sistema", ocenjuje Pavel Feljdman.
Svet se danas vraća, upozorava on, na stari blokovski sistem.
"SAD bi svakako sa zadovoljstvom videle Belorusiju u redovima svojih vernih podanika kakvi su već zemlje Pribaltika, Ukrajina, Poljska i neke druge države. Međutim, u ovom trenutku nema nagoveštaja da bi ti američki planovi mogli da uspeju", zaključio je ruski ekspert.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
"Moja ekipa ide ka još jednom cilju, a to je osvajanje titule i u domaćem prvenstvu", rekao je Živko Gocić, trener vaterpolista Novog Beograda uoči starta plej-ofa Superlige Srbije.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Na Institutu za pojas i put u Beogradu održan je Prvi forum kulturne razmene Kine i Srbije u organizaciji Prestoničkog pedagoškog univerziteta, Instituta globalne i regionalne studije i Instituta za pojas i put.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo priznao je da postoji namera Sarajeva da ceo srpski narod proglase genocidnim, prenose Novosti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratiće se danas narodu po povratku iz Njujorka i govoriti o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 11
Pogledaj komentare