Utorak, 01.06.2021.

21:05

Čiji su srpski manastiri na Kosovu i Metohiji? VIDEO

Na Kosovu i Metohiji nalazi se oko 1.300 crkava, manastira i drugih objekata koji čine kulturno nasleđe srpskog naroda.

Izvor: B92

Čiji su srpski manastiri na Kosovu i Metohiji? VIDEO
Printskrin: TV Prva

Nebrojeno puta su uništavani kroz istoriju, a sada je nastupio i pokušaj da se izmeni njihovo poreklo. Na UNESCO listi zašticenih kulturnih i istorijskih spomenika nalaze se srpski manastiri Pećka Patrijarškija, Gračanica, Visoki Dečani i Bogorodica Ljeviška i jasno su označeni su kao zaštićeni lokaliteti Srbije.

Prema istorijskim podacima dve trećine spomenika kulture na Kosovu potiče iz antičkog perioda i iz srednjeg veka. I dok se za antičku i ranosrednjevekovnu baštinu sa sigurnošću tvrdi da je vizantijskog porekla, za onu najbrojniju, nastalu od 12. do 16. veka, srpski istoričari, arheolozi i konzervatori kažu da je nesumnjivo delo srpskih graditelja.

"Srpsko kulturno nasledje je naša civilizacija, srpski Notr Dam, Dečani, srpska sikstinska kapela, Bogorodica Ljeviška, srpska katedrala u Šartru, Gračanica, hiljade dela umetnosti crkava, manastira, književnosti povelje, hrisovulje, knjževna dela, savremena književnost, savremeno slikarstvo, to je srpska kultura na KiM", kaže Živojin Rakočević, književnik i novinar.

Ako se pitanje "kome šta na Kosovu pripada" postavi albanskim istoričarima , odgovor je drastično drugaciji.

"Dakle u zaključku možemo reci da je kosovska kultura autohtona, ilirska kultura koju su iliri preneli na Albance, odnosno odakle su nastali arbanaški spomenici. Zbog političkih i istorijskih okolnosti koje su se u raznim periodima desile na Kosovu, ima mešanja i drugih kultura, a posebno srpske kulture u vreme srednjeg veka. Odnosno od 13. do polovine 14. veka primećuje se, odnosno imamo različitu kombinaciju na pravoslavnim manastirima", kaže Bedri Muhadri, član udruženja istoričara "Ali Hadri".

Podsećamo da si Iliri postojali u periodu od drugog trećeg veka pre nove ere i da su njihovi ostaci toliko retki da može slobodno da se kaže da ih nema. A ako na Kosovu postoji nešto autentično srpsko onda su to manastiri na kojima se zasniva istorija čitavog našeg naroda. Priče o lozi Nemanjića i njihovoj izgradnji srpske kulturne baštine nisu bajke, već istorijske činjenice. Ali da nekada nekome nista nije sveto, pa ni verska zdanja, govore pokušaji Albanaca sa Kosova da dokazu da čitava kulturna baština sa tog prostora ne pripada Srbima.

"Sve je politički potez, oni gledaju da učine situaciju nepodnošljivom za Srbe, da je sve više pogoršavaju, da igraju čak i nekad toplo hladno i da ustvari na sve moguće načine pa i u tom vidu vrše pritiske koji bi srpskom narodu, srpskom monaštvu i sveštenstvu na Kosovu i Metohiji bili sve tež i teži", kaže Aleksandar Raković, istoričar.

Postoje podaci i zapisi u samim crkvama ko su njihovi osnivači. Tako se zna da je kralj Milutin podigao Gračanicu. Ne samo da je to obeleženo u samoj crkvi u kojoj je predstavljen kralj Milutin koji drži model crkve u ruci, nego je to zapisano i u nekim poveljama. Isto tako je poznato da je ktitor crkve u Dečanima kralj Stefan Dečanski. Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu još nije odgovorila na zahtev Prištine da sa liste ugroženih spomenika uklone četiri objekta Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: