1705. Umro rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, slavu mu donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine Srbi se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i Srem.
1813. Rođen danski filozof Seren Kjerkegor, začetnik filozofije egzistencijalizma.
1815. Rođen francuski pisac komedija i vodvilja Ežen Martin Labiš. Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije XIX veka.
1818. Rođen nemački filozof Karl Hajnrih Marks, teoretičar modernog socijalizma i komunizma. S Fridrihom Engelsom 1848. napisao Komunistički manifest. Glavno delo: "Kapital".
1821. Umro francuski car Napoleon I Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmenili Evropu. Umro na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.
1846. Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.
1855. Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo Opšti zemaljski zakonik, u koji su unete imovinske i poreske reforme.
1860. Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih "1.000 crvenih košulja" isplovio iz Djenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.
1883. Rođen srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta.
1904. Na brdu Volujica kod Bara postavljena radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema, prva na Balkanu.
1930. Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.
1936. Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije.
1941. U oslobođenu Adis Abebu, glavni grad Etiopije, ušao car te zemlje Haile Selasije I.
1945. Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete "Fau1" i "Fau2". Trupe SAD oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor "Mathauzen".
1954. General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čavesa, počevši tako tridesetčetvorogodišnju diktaturu.
1955. Odlukom saveznika Savezna Republika Nemačka ponovo stekla suverenitet.
1961. Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod "Merkjuri",
prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard.
1977. Umro nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonemački kancelar u vreme privrednog oporavka zemlje posle Drugog svetskog rata.
1978. Teroristička organizacija "Crvene brigade" saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo nađeno dva dana kasnije u jednom automobilu u centru Rima.
1981. Bobi Sends, prvi od 10 pripadnika IRA, umro u zatvoru "Mejz" u Severnoj Irskoj od posledica štrajka glađu.
1993. Umro američki pisac i intelektualac Irving Hou, čije je najpoznatije delo "Svet naših očeva", studija o istočno-evropskim Jevrejima imigrantima u SAD.
1996. U prisustvu španskog kralja Huana Karlosa, konzervativni lider, novi premijer Hose Maria Asnar, položio zakletvu, posle 13 godina vladavine socijalista.
1999. Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.
2001. Pripadnici pobunjeničke grupe "Unita" u Angoli kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad izvan Kaksita, severoistočno od Luande. Poginulo oko 200 civila.
2003. Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovoni, od 1991. do 1995. Uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji "Sablja" a posle podizanja optužnice izručeni sudu u Hagu.
2003. Ruanda oslobodila više od 22.000 zatvorenika, uglavnom umešanih u masakr koji je 1994. počinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Hutua. U zatvoru ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.
2003. Umro Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv belaca u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare