Ipak, Kipar, sa godišnjim BDP-om od 17 milijardi evra, nema uticaja na evropsku ekonomiju.
Prema podacima “Evroplus monitora”, studije koju su zajedno uradili nemačka privatna banka Berenberg i organizacija Lisabonski savet, Portugal se nalazi na poslednjem mestu po potencijalu dugoročnog razvoja.
Ova studija predstavljena je juče Hermanu van Rompeju, predsedniku Evropskog saveta, a autor Holger Šmidling, glavni ekonomista banke Berenberg koji je radio i za MMF i Banku Amerike - Meril Linč,
usprotivio se ipak ideji da bi članice evrozone poput Grčke, Portugala i Španije trebalo da prestanu sa korišćenjem zajedničke valute.
Prema Šmidlingu, ove tri države, zajedno sa dužničkom krizom takođe opterećenom Italijom, kotiraju se u studiji među prvih sedam zemalja evrozone na osnovu indikatora napretka u prilagođavanju, zbog reformi kojima su pribegle.
Šmidling kaže da
"dokazi predstavljeni u studiji pokazuju pogrešnim često ponavljane sugestije da bi krizom zahvaćene države kao što su Grčka, Portugal i Španija trebalo da napuste evrozonu kako bi povratile spoljnotrgovinski balans". "Umesto toga, promene iznuđene krizom postavile su evrozonu na put ozbiljnog približavanja između zemalja koje su u njenom jezgru i onih na periferiji. Države koje su zaostajale, poput Grčke i Portugala, polako se popravljaju", navodi on.
Međutim,
podaci o negativnom rastu Portugala u trećem kvartalu ove godine negiraju Šmidlingov optimizam u vezi sa oporavkom zemlje koja je jedna od perifernih članica evrozone. Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku u Lisabonu, portugalski BDP je između jula i septembra opao za 0,4 odsto u poređenju sa drugim kvartalom.
Prema predviđanjima iz EU,
Portugal i Grčka biće jedine države Unije koje će biti u recesiji 2011. i 2012, a portugalska ekonomija trebalo bi da zabeleži pad za 1,9 odsto ove i tri odsto naredne godine, dok bi grčka privreda nakon pada od 5,5 odsto u 2011, sledeće godine trebalo da zabeleži upola manji pad od 2,8 odsto.
Stopa nezaposlenosti u Portugalu ove godine dostići će rekordnih 13,6 odsto, a sindikati su za 24. novembar zakazali 24-časovni generalni štrajk protiv mera štednje, zbog kojih su već protestovali pripadnici vojske i policije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare