Novoizabrani argentinski predsjednik Havijer Milei sebe naziva "anarho-kapitalistom".
Izvor: DW / Andreas Beker / Nikolas Martin
Foto: shutterstock, Virrage Images
Želi da radikalno ekonomski reformiše zemlju, što uključuje i uvođenje dolara. Da li su to realne nade ili prazna obećanja?
Novi argentinski desno-populistički predsednik svoje planove nikada nije krio: tokom predizborne kampanje upadljivo je držao u rukama preveliku novčanicu od 100 dolara sa sopstvenim likom. Pa je onda još i pred kamerama ljutito sekao kartonsku sliku centralne banke. Poruka mu je bila: Argentini treba dolar! Stara valuta, pezos, mora da ode. Isto kao i centralna banka.
Posmatrači procenjuju da 53-godišnji Milei svoje radikalne reči za sada neće moći da realizuje, s obzirom na to da on i njegova stranka nemaju većinu u parlamentu. Pa ipak, taj neoliberalni ekonomista tokom kampanje pobrao je velike aplauze za predlog svoje ekonomske šok-terapije.
Razlog je svakako i u tome što je argentinska privreda bolesna i ne uspeva da se oporavi. Inflacija u toj drugoj najvećoj ekonomiji Latinske Amerike iznosi preko 140 odsto. Zbog suše je žetva bila loša, a meso, riba i soja najvažnija su izvozni proizvodi. Posledica: siromaštvo raste, a očekuje se da će privreda ove godine biti u recesiji. Mnogi birači su frustrirani politikom.
Dolari kao brzo rešenje
Ako Havijer Milei bude uspeo da ostvari ono što je najavio, on očekuje da bi uvođenje američkog dolara trebalo Argentinu da vrati na pravi put. Neke druge zemlje već su preduzele taj korak. Tako su recimo Ekvador i El Salvador prihvatili dolar kao sredstvo plaćanja 2000, odnosno 2001. godine. A u Panami je dolar glavno sredstvo plaćanja još od 1904.
To znači da neka država priznaje dolar kao zakonsko sredstvo plaćanja. Fiksni odnos kursa određuje kurs po kojem se postojeća valuta pretvara u dolare. Nacionalna valuta ostaje u opticaju, ali se obično više ne štampa i ona postupno nestaje iz prometa.
Nakon uvođenja dolara inflacija se smirila i u Ekvadoru i u El Salvadoru, a ekonomski rezultati su u stalnom usponu. Međutim, otada su se te dve zemlje i dodatno zadužile.
I u mnogim drugim zemljama s visokom stopom inflacije odvija se neformalna dolarizacija. Dok njihove sopstvene valute gube vrednost, potrošači obično čuvaju dolare kao "sigurnu rezervu". U neformalnim razmenama lokalna valuta se zatim menja za dolare po višim cenama, često s posledicom da inflacija nastavlja rasti. Tako je i u Argentini već nekoliko godina.
Koje su prednosti dolarizacije?
Razlozi lošeg stanja privrede i valute su ozbiljne greške u ekonomskoj, fiskalnoj i monetarnoj politici.
Milei i zagovornici dolarizacije uvereni su da će se problemi rešiti sami od sebe ako se političarima (tj. eliti koja se doživljava kao korumpirana) oduzme kontrola nad valutom.
To podrazumeva pre svega inflaciju. "Argentina je oduvek imala visoku inflaciju", kaže Nils Zonenberg, ekonomski istraživač na Institutu za svetsku ekonomiju u Kilu. "Otkako je 1881. godine uveden pezos, bilo je pet reformi valute u kojima je s novčanica uklonjeno 13 nula. I bile su dve hiperinflacije – bez rata."
Zato je poverenje stanovništva u politiku i pezos veoma nisko. Oni koji mogu, drže svoj novac u stranim valutama koje se smatraju stabilnijim. Krajem 2022. godine Argentinci su imali više od 246 milijardi dolara na stranim računima ili u dolarima – što odgovara otprilike polovini godišnje ekonomske proizvodnje zemlje. I to uprkos tome što od 2019. postoji kontrola kapitala kojom se želi da oteža bekstvo u strane valute.
Činjenica da centralna banka nije bila u stanju da osigura stabilnu valutu velikim delom je posledica njene nedovoljne nezavisnosti od politike. U Argentini je centralna banka podređena Ministarstvu privrede. Vlada je u prošlosti smenjivala guvernere centralne banke kako bi sebi obezbedila pristup rezervama i podsticala banku da štampa novac.
"U poslednje 122 godine, od 1900, Argentina je uvek imala budžetski deficit, što znači veće rashode od prihoda", kaže Zonenberg za DW. "Toliki deficit morate nekako da pokrijete – ili kroz veće poreze ili kroz veće zaduživanje. A ako ne možete više da se zadužujete, onda štampate novac."
S američkim dolarom kao nacionalnom valutom argentinske firme i domaćinstva opet bi imali stabilnu valutu s kojom mogu da planiraju i posluju, kažu pristalice uvođenja dolara.
Koje su opasnosti dolarizacije?
No, prednosti dolarizacije su istovremeno i njene mane: ako nacionalni političari nemaju kontrolu nad valutom, prostor za političko delovanje drastično se smanjuje.
Bez obzira na to da li se radi o subvencijama, socijalnim programima, obrazovnom sektoru ili finansiranju predizbornih obećanja – bez sopstvene valute finansijski korset postaje znatno uži.
Recesije i ekonomske krize takođe bi bile znatno bolnije za većinu stanovništva nego što već jesu ako država nema sredstava za ublažavanje najvećih problema.
Osim toga, više ne bi bilo moguće ostvariti konkurentsku prednost na svetskom tržištu devalvacijom svoje valute, recimo kada se radi o izvozu ili turizmu.
Ta situacija za Argentinu nije nova. Između 1991. i 2001. zemlja je zakonom vezala svoju valutu za američki dolar – u odnosu 1:1. Kada su kasnih 1990-ih veliki trgovinski partneri poput Brazila i Meksika naglo devalvirali svoje valute u odnosu na dolar, argentinska privreda našla se u problemima. Njihova roba odjednom je postala preskupa – i vlada je ponovo morala da odustane od kursa 1:1.
Za Argentinu je dolar i obećanje stabilnosti, ali istovremeno i rizik. Za sada još uvek nije jasno da li će i kada biti uveden kao sredstvo plaćanja. Izvesno je samo da će novoizabrani predsednik morati da pravi kompromise, jer većinu u parlamentu nema.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona – u Francuskoj i u matičnoj Nemačkoj – navodeći kao razlog “nekontrolisani” skok jeftinog uvoza.
Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj ceni po kvadratnom metru.
U Austriji je juče otvoren novi železnički tunel Koralm dužine 33 kilometra koji spaja Grac i Klagenfurt, kroz koji će se vozovi kretati brzinom do 250 kilomatara na sat, preneli su lokalni mediji.
Cene nafte danas su pale blizu najnižeg nivoa u skoro dva meseca pre svega zbog stalnih rizika od prekomerne ponude, dok investitori prate razvoj situacije u vezi s novom rundom mirovnih pregovora o Ukrajini.
Ratni dronovi koje je Ukrajina razvila proizvodiće se u "industrijskoj količini" u Nemačkoj, kroz saradnju ukrajinske firme Frontlajn robotiks i nemačkog Kvantum sistemsa.
Predsednik Venecuele Nikolas Maduro dobrodošao u Belorusiju ako napusti funkciju, ali o tome još uvek nije razgovarano sa Madurom, rekao je predsednik te zemlje Aleksandar Lukašenko za Newsmax, objavio je Telegram kanal povezan sa njegovom administracijom.
Rat u Ukrajini – 1.391. dan. Druga runda pregovora između Ukrajine i Sjedinjenih Država o mirovnom planu je održana je u Berlinu, a pregovorima je prisustvovao ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Drugi heroj koji je intervenisao u terorističkom napadu na plaži Bondi u Sidneju identifikovan je kao izbeglica sa Bliskog istoka koga je policija tog dana ranila hicima iz vatrenog oružja.
Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov izjavio je danas da su Moskva i Kijev nadomak postizanja diplomatskog rešenja za okončanje rata u Ukrajini.
Trenutni planovi za borbu protiv globalnog zagrevanja spašće samo tri procenta evropskih alpskih glečera od nestanka u ovom veku, a većina će se otopiti u naredne dve decenije, otkrila je nova studija.
Vesti o smrti Roba Rajnera i njegove supruge potresle su Holivud, ali i čitav svet. Dok se prijatelji opraštaju od poznatog para, u javnosti sve više cure detalji pre tragedije.
Američka pevačica Maraja Keri nastupiće 6. februara na stadionu San Siro na otvaranju Zimskih olimpijskih igara Milano-Cortina d’Ampezzo, objavili su organizatori.
Zbog lepre, koja se pojavila u Rumuniji i Hrvatskoj, oglasio se i Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" i dao sve važne informacije o ovoj bolesti.
Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, u Srbiji je ukupno registrovano 8.666 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a intenzitet virusne aktivnosti je nizak, izjavila je danas dr Dragana Plavša, epidemiolog tog instituta.
Film "Jedna bitka za drugom" (One Battle After Another) u produkciji Warner Bros. Pictures-a, koji je napisao, režirao i producirao Pol Tomas Anderson, imaće globalnu striming premijeru na HBO Max-u u petak, 19. decembra.
Muzika je ključan deo atmosfere, a nakon što se hit Kejt Buš "Running Up That Hil" vratio na svetske top-liste zahvaljujući četvrtoj sezoni, tvorci serije sada najavljuju novo muzičko iznenađenje.
Koncert "Velikog prezira" u Beogradu, tradicionalno na kraju godine – 20. decembra u Dorćol placu. Članovi benda poručuju da će ove godine biti "Još bolje i još intenzivnije nego prošle godine".
Božićna mini-serija "Man vs Baby" (Čovek protiv bebe) na Netflixu, u kojoj glumi Rovan Atkinson, brzo se popela na vrh liste gledanosti striming platforme.
Photographs from Gaza Strip have been shocking the world for years. Images of wounded, killed and starving children, destroyed hospitals and schools, slain families have become a symbol of civilian suffering—something that even ceasefires have failed to stop.
Serbian President Aleksandar Vučić met with a senior World Bank delegation led by Charles Cormier, Director for Regional Infrastructure for Europe and Central Asia.
In the terrorist attack that took place yesterday at Bondi Beach, the deaths of at least 15 civilians have been confirmed, many of whom were attending the celebration of the first day of the Jewish holiday Hanukkah.
Letelica se već koristi za ekološke patrole, inspekcije naftovoda i gasovoda i praćenje novih energetskih postrojenja. Takođe se koristi za snabdevanje ostrva, praćenje gradskog saobraćaja...
Komentari 18
Pogledaj komentare