Za nuklearnu elektranu Belene, prvu nuklearku koju Rusi grade u jednoj zemlji Evropske unije, Sofija je pozvala i Beograd i Zagreb da učestvuju kao partneri u izgradnji. Hrvatska je odmah odbila, dok Srbija još razmatra ponudu.
Posle izjave premijera Mirka Cvetkovića da smo zainteresovani, ali da će konačna odluka uslediti posle studije izvodljivosti, od nadležnih je bilo nemoguće dobiti izjavu. Međutim, stručnjaci ukazuju da treba izvršiti sve procene za i protiv ovog projekta.
Ilija Plećaš, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Vinča smatram da će „u narednim dekadama Srbija biti jako ugrožena električnom energijom, jer neće imati dovoljno ni uglja ni gasa ni nafte, pa bi učešće u gradnji nuklearke bio jako dobar potez, bez obzira na procenat koji bi Srbija ulagala“.
Bugari su Srbiji najpre ponudili dva odsto učešća, ali se sada već pominje da bi bili spremni da daju pet, a možda čak i deset odsto.
Srbiju gradnja košta oko 600 miliona evra
Ni cena celog projekta nije definitivna. Prvi dogovor bugarske vlade i ruskog Atmostrojeksporta iz 2008, bio je da gradnja košta četiri milijarde evra. Ipak, ruska strana koja će graditi postrojenje tvrdi da bi svaka cena ispod 6,4 milijarde evra za njih bila potpuno nerentabilna i u tom slučaju bi se povukli iz projekta.
U međuvremenu, iz posla je 2009. godine izašao nemački partner RWE, koji je trebalo da osigura dve milijarde evra u zamenu za 49 posto vlasništva.
Jedan od osnivača kompanije EFT Svetislav Bulatović kaže da se „pominju cifre od šest do sedam milijardi evra i to je jedan izuzetno skup projekat. Nuklearne elektrane su projekti koji su najskuplji i ne mogu da se isplate u prvih 15 do 20 godijna Njihovi efekti dolaze tek nakon tog i tek posle 20 godina cena električne energije postaje profitabilna i kompatibilna“.
Bulatović procenjuje da bi struja iz nuklearke Belene u narednih 20 godina Srbiju koštala oko 60 evra po megavatu, dok je na slobodnom tržištu ta cena trenutno 45 evra, a proračuni u narednih 15 godina predviđaju da će narasti do 55 evra po megavatu.
„Ako govorimo o učešću Srbije od deset odsto u gradnji nuklearke Belene, govorimo o investiciji na nivou od 500 do 600 miliona evra. Za te pare se u Srbiji mogu završiti, zajedno sa partnerima, projekti Kolubare i Kostolca i ja jednostavno ne mogu da razumem zašto investiramo u jedan tako skup projekat kao što je Belene“, navodi on.
Sa druge strane, Ilija Plećaš potvrđuje da su u pitanju jako velike pare za nas, ali smatra „da će se bez obzira na sve to isplatitii Srbiji. Poznato je da će u narednim dekadama svet ostati bez energenata i jedini energent i jedini energent na koji se može računati je nuklearna energija“.
Ipak, urednica sajta Enerdžiobzerver Sijka Pištolova ističe da je izgradnja nuklearke Belene dobar projekat, ali za Bugarsku. Ona kaže da su „nuklearke skupa igračka“ i dodaje da bi Srbija morala da izdvoji znatnu sumu za svoju participaciju.
„Mislim da kada je reč o Srbiji od tog posla nema ništa i smatram da bi država trebalo da ulaže u izgradnju elektrana u zemlji. Prošlo je 25 godina od izgradnje poslednjeg proizvodnog objekata u Srbiji i podizanje novih postrojenja je od nasušne potrebe. Srbija bi trebalo da obrati posebnu pažnju na izgradnju obnovljivih izvora energije koji predstavljaju budućnost“, poručuje ona.
Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja, takođe smatra da učešće u izgradnji Belene ne bi bio dobar potez za Srbiju i navodi da se „u tako ambiciozne projekte ulazi samo u slučaju kada postoje garancije da je to profitabilno“.
„Iz niza razloga veliko je pitanje da li bi partnerski odnos Srbije u izgradnji NE Belene bio povoljan. Ideja o izgradnji nukelarke Belene dugo postoji, ali još nije zaživela, a nisu rešene ni dileme koliko će koštati njena izgradnja. Nije poznato po kojoj bi ceni Srbija dobijala struju iz NE Belene. Nejasno je zasad da li bi cena bila tržišna ili bi električna energija stizala besplatno ili po proizvodnoj ceni“, naglašava on.
Kovačević dodaje da je, s obzirom na deficit u budžetu i nedostatak novih proizvodnih energetskih objekata, za Srbiju svakako bolje da ulaže u eneretiku u našoj zemlji i zapošljava naše radnike umesto da pomaže Bugarskoj u izgradnji nukelarke.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Poslovno carstvo Bernara Arnoa, francuskog biznismena i najbogatijeg čoveka na svetu, pokrenulo je niz tužbi protiv kompanija Visa i Mastercard usred tekućeg spora oko naknada za kreditne kartice.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je danas, uoči posete kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu, da Srbija i Kina odlično sarađuju u oblasti infrastrukture.
Ukrajinska pevačica Džamala, pobednica Evrovizije 2016. godine, izjavila je da Ukrajina ne može da bojkotuje ovogodišnje takmičenje jer je, kako je navela, njenoj zemlji potrebna prilika da podseti Evropu na invaziju Rusije.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Tehnološki giganti okreću se video snimcima kratkog formata, s obzirom na neizvesnu budućnost TikToka, koristeći partnerstva i strategije za osvajanje TikTokovih prihoda od oglašavanja.
Kompanije ruske državne korporacije Rostec i operater Rostelecom pokrenule su proizvodnu liniju za sklapanje ruskih pametnih telefona AYYA T1, sa zaštitom od curenja podataka.
Električne automobile dosta kritikuju, često sa argumentima poput nepouzdanosti baterija, ali ove komponente su dosta evoluirale u poslednjih deset godina.
Polufinala su 7. i 9. maja, finale je u subotu, 11. maja. Hrvatski predstavnik se odlično kotira na kladionicama. Švedska pojačala mere bezbednosti, najavljene demonstracije zbog rata u Gazi.
Komentari 16
Pogledaj komentare