U trenutku kada je Slobodan Milošević otišao s vlasti, čak 65 odsto porodica u Srbiji imalo je prihod po članu niži od nivoa potrebnog za preživljavanje.
Uz prosečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,4 odsto u periodu 2000–2008. oko pola miliona građana odskočilo je iznad linije siromaštva. Ipak, prosečne plate još uvek su niže nego u vreme poslednjeg premijera Jugoslavije Ante Markovića, a u odnosu na 1990. prosečne penzije su gotovo prepolovljene.
Tvrdnju da se danas živi bolje nego pre deset godina teško je opovrgnuti, jednako kao što je teško braniti tvrdnju da živimo mnogo bolje nego pre famoznog 5. oktobra 2000. Jer, uprkos neospornom napretku, nismo predaleko odmakli. O tome svedoči i tekst Lazara Šestovića i Marine Wes, objavljen u poslednjem broju „Kvartalnog monitora“, biltena Fonda za razvoj ekonomske nauke.
Kao što priliči nepristrasnoj analizi, analitičari Svetske banke ukazuju na krajnje lošu startnu poziciju Srbije koja je u tranziciju ušla kao jedna od najsiromašnijih država Evrope sa BDP-om po stanovniku koji je od 1989. do 2000. praktično prepolovljen.
Vlada Zorana Đinđića preuzela je rukovođenje državom u kojoj je prosečna plata za deset godina smanjena osam puta, državu sa 735.000 nezaposlenih, 770.000 ljudi na prinudnim odmorima i 600.000 izbeglica i raseljenih. I to je, neosporno, otežavajuća okolnost s kojom većina zemalja u tranziciji nije morala da se suoči.
Prateći oporavak srpskog društva posle 2000. analitičari Svetske banke uočavaju da je snažan privredni rast u periodu 2000–2008. praćen povećanjem deficita tekućeg računa bilansa plaćanja i povećanjem duga privatnog sektora. Do „pregrevanja“ privrede, kažu autori analize, došlo je ponajviše zbog brzog kreditnog rasta u bankarskom sektoru i povećanih pozajmica koje su domaća preduzeća uzimala u inostranstvu.
Tako je, na primer, krajem 2008. nivo duga srpskih firmi prema matičnim bankama u inostranstvu bio za 43 odsto viši od duga bankama u Srbiji. Kao negativnu tendenciju, autori izdvajaju slabiju naplatu PDV-a, akciza i poreza na dohodak, što je dovelo do pada fiskalnih prihoda sa 42,9 u 2005. na 40,9 odsto BDP-a u 2008.
I konačno, domete srpske tranzicije posebno srozava činjenica da privredni rast nije doprineo smanjenju stope nezaposlenosti koja je u 2008. bila veća nego 2000.
Šta se dogodilo krajem prošle i tokom ove godine, dobro je poznato, a analitičari Svetske banke kao pozitivne stvari izdvajaju zaustavljanje pada industrijske proizvodnje i slabljenje inflatornih pritisaka. Ocenjujući da je najgori deo recesije prošao, autori prognoziraju da će se srpski BDP naredne godine oporaviti za 1,5 odsto, dok u 2011-2012. očekuju rast od tri do pet odsto.
Sve to pod uslovom da se konačno reformiše neefikasni javni sektor, da se nastavi s poboljšanjem investicione klime i da se poveća štednja i privrede i stanovništva. Naime, iako naši građani u bankama čuvaju blizu šest milijardi evra, analitičari Svetske banke ističu da je stopa štednje u Srbiji niska, ispod 10 odsto BDP-a, po čemu smo na listi Svetskog ekonomskog foruma tek na 125. mestu.
Suočavanjem ovakve analize s euforičnim hvalisanjem političara osokoljenih ukidanjem viza, dolazimo do zaključka koji je teško osporiti: po brzini i kvalitetu sprovedenih reformi tranzicija u Srbiji ne spada u najgore, ali ni u najuspešnije. Koliko god se pravdali katastrofalnim startnim pozicijama, moramo priznati da ni drugima nije bilo lako.
Eto, na primer, Estonija je po raspadu SSSR-a doživela kolaps, inflaciju od 1.000 odsto, cene goriva skočile su 10.000 odsto. A danas je to četvrta ekonomski najslobodnija zemlja sveta, s inflacijom od tri odsto, niskim carinama, nultim porezom na neraspoređenu dobit i BDP-om koji u iznosu od 80 odsto stvaraju privatna preduzeća. A promenili su 13 vlada za 15 godina. Mart Lar, prvi postkomunistički premijer Estonije, kaže da su za uspeh ključna tri faktora – vladavina prava, odlučnost da se bolne reforme sprovedu do kraja i, kao najvažnije, promene u glavama ljudi.
Upravo te promene kod nas se dešavaju sporo, čak sporije od promena u institucijama. Dobrim delom zbog toga Srbija u društvu zemalja u tranziciji zauzima prvo mesto samo po ceni naftnih derivata.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U sredu 8. maja u Hrvatskoj je počela isplata penzija za april, iako je deo penzionera već dobio svoj novac početkom meseca, što zavisi od banke u kojoj imaju svoje račune.
Ministarstvo trgovine Kine objavilo je danas da se oštro protivi povećanju carina na kinesku robu u Sjedinjenim Američkim Državama i najavilo da će preduzeti odlučne mere da odbrani svoja prava i interese.
Ruski Gasprom mogao bi da se suoči s dugim periodom lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu da popuni prazninu nastalu evropskim bojkotom.
Iako se o otkupnoj ceni ali i rodu crvenog zlata u Srbiji još uvek polemiše, malinari ivanjičkog kraja su bez obzira na sve teškoće, već počeli da traže radnike.
Šefovi Banke Engleske (BoE) strahuju da je Britanija veoma izložena još jednom krahu finansijskog tržišta, izazvanog neizvesnošću unutar ključnog sektora koji je postao sve važniji – i sve izloženiji riziku – poslednjih godina.
Centralna Banka Rusije (BR) predviđa da će, uzimajući u obzir trenutnu monetarnu politiku, inflacija u Rusiji drugom kvartalu 2024. biti na nivou od 7,7 odsto na godišnjem nivou.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) je u svom najnovijem majskom mesečnom izveštaju, koji je objavljen danas, potvrdila da očekuje rast potražnje za naftom od 2,2 miliona barela dnevno (bpd) u 2024. godini..
Rat u Ukrajini – 810. dan. Ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost Aleksandar Litvinjenko kazao je da u ofanzivi u Harkovskoj oblasti učestvuje više od 30. 000 ruskih vojnika, a da ih je na granici te oblasti 50.000.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski oglasio se na Telegramu gde je objasnio kakva je situacija trenutno na frontu i koje pravce jača ukrajinska vojska.
Policija intenzivno traga za razbojnicima koji su izveli filmsku pljačku oko dva miliona maraka u Banjaluci, a u potragu je uključen i helikopter MUP-a Republike Srpske, javlja ATV.
Estonski ministar odbrane Hano Pevkur negirao je danas informaciju da su u toku "ozbiljni razgovori" o slanju evropskih trupa u Ukrajinu i rekao da taj predlog nije naišao na podršku ni u Estoniji ni na nivou Evropske unije, preneli su danas estonski mediji.
Teya Dora koja se takmičila na Evroviziji 2024 sa pesmom "Ramonda" završila je na 17. mestu, a nekoliko dana nakon samog finala, poslala je snažnu poruku i zahvalila se svima.
Injekcije za mršavljenje mogle bi smanjiti rizik od srčanog udara i poboljšati kardiovaskularno zdravlje miliona odraslih širom sveta, pokazala je nova velika studija.
Kada se govori o zavisnosti, najčešće se misli na cigarete, alkohol i drogu. Ali postoji još jedna zavisnost koja pogađa čak 14 odsto odraslih i 12 odsto dece: zavisnost od hrane. Krvac za to leži u šećeru.
Sjaj, glamur i svetske zvezde – to se i ove godine može očekivati na 77. filmskom festivalu u Kanu. A može se eventualno očekivati i štrajk filmskih radnika.
Filmski studiji Focus Features i Carnival Films rade na najnovijem filmu Downton Abbey, čiji scenario piše Džulijan Felouz, scenarista i izvršni producent serije Downton Abbey.
The US estimated that Israel had deployed soldiers in the vicinity of Rafah, the southernmost city in the Gaza Strip, in numbers "enough to launch a full offensive".
The fire at the Duboko landfill near Užice has not yet been fully extinguished, and according to eyewitnesses, flames could be seen in certain parts of the landfill even during the night.
Geološkinja i istoričarka renesanse, An Pizoruso kaže da je ušla u trag pejzažu u pozadini najpoznatijeg portereta na svetu, Mona Lize. Pizoruso sugeriše da je Leonardo naslikao nekoliko prepoznatljivih obeležja Leka, grada na obali jezera Komo u Lombardiji, okrugu u severnoj Italiji.
Komentari 29
Pogledaj komentare