Hrvati očajni: Šta bi sve mogli, a "ne znaju gde su"...
Usprkos ekonomskoj krizi, Hrvatska slabo koristi novac iz evropskih fondova.
Izvor: Dojče vele,Siniša Bogdanić
Foto: Thinkstock
Očekivano, aktuelna HDZ-ova vlada vidi krivca u prethodnoj SDP-ovoj. I obrnuto. Šta se zapravo događa?
Od predsednika penzionerskih udruženja, preko načelnika opština, pa do premijera… Gotovo da ne postoji osoba koja se takmičila za neku javnu, upravljačku funkciju u Hrvatskoj, a da u svom programu nije najavila iskorišćavanje evropskih fondova kao svojevrsno rešenje za sve probleme.
Ipak, čini se da ni pet godina nakon ulaska u Evropsku uniju, Hrvatska ne zna šta bi s evropskim novcem koji, uglavnom, ne koristi. HDZ-ova vlada za sve okrivljuje garnituru Zorana Milanovića (SDP) koja je, kažu, „pogrešno programirala“.
Pošto je pojam „programiranje“ u tom kontekstu prosečnom građaninu nepoznanica, od konsultantkinje za EU-fondove Arijane Vela saznali smo da je reč o postupku kojim se identifikuju problemi koje je potrebno rešiti na nivou određenih sektora i u skladu sa strateškim okvirom države-članice. „Konkretno, Hrvatska je u postupku programiranja za finansijski period od 2014. do 2020. godine osmislila četiri operativna programa koji su imali ciljeve, prioritete, tematske prioritete, projekte…“
Kao „programiranje“ mogu se definisati strateški projekti poput projekta o putnoj povezanosti s Južnom Dalmacijom, a većinom se identifikuju prioriteti poput jačanja preduzetništva s osnovnim smernicama finansiranja i okvirnim korisnicima, kaže Vela i dodaje: „Država danas ima veću svest o tome šta je potrebno u odnosu na period od 2012. do 2014. godine. To je i očekivano i logično, jer je sada lakše odrediti šta nam u ovom trenutku treba, nego što je to bilo pre pet, šest godina."
Bivša vlada imala prevelike oči?
Vela navodi da je bivša vlada Zorana Milanovića zaista napravila grešku koncentrišući se na sredstva koja su bila raspoloživa do kraja 2013. godine, jer se pri tom manje koncentrisala na programiranje i pripremu velikih projekata za taj programski period.
Ali aktuelna hrvatska ministarka regionalnog razvoja i EU-fondova Gabrijela Žalac, u situacijama kada je optužuju za neuspeh, odgovara da je upravo Milanovićeva vlada postavila nerealno visoke ciljeve za iskorišćavanje alociranih sredstava.
„Da, u nekim stvarima su promašili, ali u nekim stvarima nisu. Trenutno je ugovoreno nešto više od 50 odsto dostupnih sredstava, a potrošeno je nešto više od 14 odsto. To je veoma malo, s obzirom na to da smo u zadnjem kvartalu 2018. godine. To može biti posledica neadekvatnog programiranja, ali ne u potpunosti. I treba pošteno reći da korisnici i sami sistemi upravljanja i kontrole, i u ovoj političkoj garnituri nisu adekvatno pripremljeni za aktivnosti koje je potrebno sprovesti“, kaže konsultantkinja.
Samo sposobnima?
Predstojeći budžetski period, tvrdi, biće opterećen zbog Bregzita, jer više neće biti uplata Velike Britanije. Očekuje se da će to smanjiti sredstva koja su dostupna Hrvatskoj za pet do šest odsto.
„To ne bi trebalo mnogo da nas brine, s obzirom na podatke o iskorišćenosti postojeće alokacije. Ali to predstavlja problem za izmene sadašnjih operativnih programa, posebno onih koji se odnose na uvođenje novih prioriteta finansiranja“, kaže Vela i objašnjava da je problem u tome što prenamena sredstava i izmene operativnih programa zavise od potrošnje. „Evropska komisija navodi da ne želi da razmišlja o tome da menjamo prioritete i generalno operativne programe, sve dok ne pokažemo da smo u stanju da koristimo sredstva pod uslovima koji su trenutno na snazi.“
Alocirana sredstva se pak mogu koristiti po modelu „n+3“, pa su se sredstva dostupna za 2013. godinu mogla potrošiti do 2017. godine. Zaključno će Hrvatska u 2023. godini moći da koristi sredstva alocirana za 2020. godinu.
Problem – javna uprava
U neformalnim razgovorima s radnicima hrvatskih ministarstava često se može čuti i to da pojedina ministarstva nemaju kapacitet za sprovođenje pojedinih pozive pa se tako, na primer, već godinama čeka raspisivanje konkursa iz sredstava Evropskog socijalnog fonda za neprofitne medije.
Konzultantkinja Vela potvrđuje da se objave poziva, nakon objave indikativnih planova, stalno pomeraju, što stvara veliku nesigurnost u sistemu EU-fondova. „Oni koji su se prijavili se pripremaju, očekuju pozive u najavljenim intervalima, a oni se odgađaju. Kada je reč o kapacitetima, državna uprava je suviše glomazna, a efikasnost suviše niska. Kvalitetna i efikasna javna uprava preduslov je za dobro korišćenje fondova. Ako želimo da povećamo apsorpciju, javnu upravu bi trebalo reformisati.“
U sprovođenje nekog konkursa uključeno je više instanci, pa jedno telo, recimo ministarstvo, priprema konkurs, dok upravljačko telo za pojedini operativni program odobrava konkurs. Prva instanca može da raspiše i dodeli sredstva, ali taj zadatak dodele može i da proslediti drugom telu.
Paradoksalno, na poslovima vezanim uz iskorišćavanje EU-fondova država je zaposlila stotine ljudi. „Većinom su plaćeni iz EU-fondova, ali to i dalje, prema njihovim tumačenjima i efektima, nije dovoljno. Bilo bi veoma interesantno videti koliko su do sada koštali sistemi upravljanja i kontrole u odnosu na do sada apsorbovana sredstva. Takođe, ne mislim da je postupak pripreme poziva komplikovan. Postoje dokumenta, pravila i opšti obrasci koji, zajedno s operativnim programima, služe kao podloga. Ne treba izmišljati toplu vodu, već se primiti posla“, zaključuje Vela.
Liftovi nisu krenuli, a kad će – ne znamo
Kako sve to u praksi izgleda, objasnila nam je poslanica hrvatskih socijaldemokrata u Evropskom parlamentu Biljana Borzan. Zajedno s udruženjima penzionera pokrenula je inicijativu za ugradnju liftova u hiljade zgrada u hrvatskoj, a sve kako bi se poboljšao kvalitet života bolesnih i starih. Predviđalo se da bi taj projekat trebalo da donese posao brojnim hrvatskim firmama. „Ne bih rekla da je to propalo, iskreno se nadam da će u budućnosti doći do realizacije. Kada je plan i program povlačenja sredstava rađen, ta ideja nije postojala“, kaže Borzan. Pokušaj Ministarstva EU-fondova da taj projekat doda u pripadajući operativni program, glatko je odbijen, jer se Hrvatska pokazala kao neuspešna u onome što je sama sebi ranije zadala.
Borzan brani Milanovićevu vladu, pa kaže da je njen plan bio suviše ambiciozan za kapacitete Plenkovićeve vlade. „Nije došlo do realizacije u zadovoljavajućem procentu, pa Evropska komisija ne odobrava promene u hodu. Da smo se pokazali kao iole uspešni, bilo bi odobreno. Ovo je kazna hrvatskim građanima. Komisija već deceniju radi na tom poslu i da nije bilo moguće ostvariti planirano, rekla bi odmah da je to nerealno. Ako vam Komisija odobri program, znači da je on sprovodljiv.“
Teško je naći i podobne i stručne
Biljana Borzan smatra da je situacija na terenu posledica lošeg planiranja i lošeg formiranja timova. „Da li je nakon promene vlade došlo do pomeranja ljudi koji su imali iskustva i znanja? To bih morala da proverim, ali moguće je da su profesionalci sklonjeni, a da nisu nađeni podobni s dovoljnim iskustvom. Svaka nova vlada piše novu istoriju, a neke stvari moraju da imaju kontinuitet“, analizira poslanica Evropskog parlamenta.
I šta Hrvatska može da uradi sada? Borzan kaže da – šta je urađeno, urađeno je. „Mislim da je za ovaj finansijski period kasno, ali imamo šanse u idućem. Pitanje je koliko će se to ozbiljno shvatiti. Neke zemlje slične nama, ali ekonomski mnogo jače, mogu možda sebi da dozvole da ne iskoriste evropske fondove. Kada je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, bila je po ekonomskim pokazateljima treća od dna. Iza nas su bile Bugarska i Rumunija. Rumunija nas je u međuvremenu prestigla. „Očigledno je da ne shvatamo gde smo“ i koliko nam je pomoć potrebna. A tamo gde se ona ponudi, ne koristimo je“, kaže Borzan, pa zaključuje: „Ništa se u EU ne dobija na lepe oči. Sve treba zaslužiti i naučiti procedure.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Evropsko tržište nekretnina sve više pokazuje koliko su razlike između velikih gradova drastične: dok se u pojedinim metropolama cene hlade, Švajcarska i Luksemburg i dalje drže vrh najskupljih stambenih tržišta na kontinentu.
Oko 60 odsto zaposlenih u Srbiji namerava da promeni posao u narednoj godini, po istraživanju Infostuda "Šta to rade uspešne kompanije u Srbiji?", među 3.111 zaposlenih i 759 šefova iz 15 industrija.
Zemlje Evropske unije izdale su svojim ratnim brodovima u Sredozemnom moru nova ovlašćenja koja im omogućavaju da zaustavljaju i kontrolišu inostrane tankere za koje se sumnja da prevoze rusku naftu.
Trgovinski deficit Sjedinjenih Američkih Država smanjen je u aprilu sa revidiranih 56,6 milijardi dolara u martu na 55,9 milijardi dolara, dok je izvoz dostigao rekordan nivo, objavila je danas Kancelarija za ekonomsku analizu (BEA).
Vrednost bitkoina je u sedam dana zaključno sa nedeljom pala za 16 odsto, što predstavlja najgori nedeljni rezultat od kolapsa berze FTX u 2022. godini, a analitičari upozoravaju na mogućnost daljeg pada.
Tribina koju su u predstavnici blokaderskog ProGlasa organizovali u Ofenbahu kod Frankfurta izazvala je burne reakcije u javnosti nakon što je na videlo dana isplivao snimak napada na novinara.
Novoimenovani bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov izjavio je u utorak da njegova zemlja više neće isporučivati oružje Ukrajini i pozvao Moskvu i Kijev da sednu za pregovarački sto kako bi se okončao rat, izvestila je novinska agencija BTA.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je da je Iran oborio američki vojni helikopter Apač tokom patrole iznad Ormuskog moreuza i poručio da će Sjedinjene Države odgovoriti na taj napad.
Vrhunski stručnjaci iz Sjedinjenih Američkih Država otvoreno izražavaju oduševljenje profesionalizmom srpskih policajaca i studenata sa Kriminalističko-policijskog univerziteta (KPU).
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Apple je na godišnjoj konferenciji WWDC 2026 predstavio veliku nadogradnju za Siri. Takođe, ovo je bilo poslednje obraćanje Tima Kuka kao izvršnog direktora kompanije.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 2
Pogledaj komentare