Hrvati očajni: Šta bi sve mogli, a "ne znaju gde su"...

Hrvatska nije dovoljno iskoristila EU fondove jer nije jednostavno bila spremna. 1. U financijskom razdoblju 2007-2013, uglavnom je još bila na IPA fondovima, odnosno pretpristupnim fondovima, u kojima se mijenjaju politike nakon svakog izbora, npr. sada će pomoći velikim izvoznicima drveta, a sutra samo razvoju prehrambene industrije. Tako i u poljoprivredi, danas se pomažu velike mliječne farme, a sutra svinjogojske, malog kapaciteta u OPG-ovima. Nema na svijetu takve industrije ni poljoprivrede koja se može mijenjati nakon svakih izbora, a što je najbitnije, ako se pomažu farme mliječnih krava, onda se mora pomoći i kompletna prerađivačka industrija prerade mlijeka ili drvne industrije. 2. Uvjeti bili puno strožiji nego u npr. Poljskoj. 3. U Poljskoj je bila državna politika da pomognu svim zainteresiranim da ispune uvjete i naprave projekte, a u Hrvatskoj su zainteresirani bili prepušteni privatnim konzultantima. 4. Programi za koje se tražila alokacija sredstava su rađeni u ministarstvima, a u Poljskoj su državni konzultanti izvršili ispitivanja na terenu da se utvrde potrebe i potrebe su rađene po vrsti djelatnosti, lokaciji i čak samom korisniku. 5. Sa svakim sljedećim razdobljima biti će manje novaca, jer će se smatrati da je neka članica dostigla razvijenost da joj se smanji pomoć, kao što će to biti s Poljskom. 6. Da bi se vidio neki rezultat, za pojedine projekte treba i nekoliko godina. 7. Sada, Hrvatska ulazi puno spremnija u razdoblje 2021-2027.

Dobija se kada si im u interesu. Razlika davanja u budžet EU i povučena sredstva iz fondova kažu da Poljska ima čak 7 milijardi evra godišnje, Hrvatska jednu.

Dobija se kada si im u interesu. Razlika davanja u budžet EU i povučena sredstva iz fondova kažu da Poljska ima čak 7 milijardi evra godišnje, Hrvatska jednu.

Hrvatska nije dovoljno iskoristila EU fondove jer nije jednostavno bila spremna. 1. U financijskom razdoblju 2007-2013, uglavnom je još bila na IPA fondovima, odnosno pretpristupnim fondovima, u kojima se mijenjaju politike nakon svakog izbora, npr. sada će pomoći velikim izvoznicima drveta, a sutra samo razvoju prehrambene industrije. Tako i u poljoprivredi, danas se pomažu velike mliječne farme, a sutra svinjogojske, malog kapaciteta u OPG-ovima. Nema na svijetu takve industrije ni poljoprivrede koja se može mijenjati nakon svakih izbora, a što je najbitnije, ako se pomažu farme mliječnih krava, onda se mora pomoći i kompletna prerađivačka industrija prerade mlijeka ili drvne industrije. 2. Uvjeti bili puno strožiji nego u npr. Poljskoj. 3. U Poljskoj je bila državna politika da pomognu svim zainteresiranim da ispune uvjete i naprave projekte, a u Hrvatskoj su zainteresirani bili prepušteni privatnim konzultantima. 4. Programi za koje se tražila alokacija sredstava su rađeni u ministarstvima, a u Poljskoj su državni konzultanti izvršili ispitivanja na terenu da se utvrde potrebe i potrebe su rađene po vrsti djelatnosti, lokaciji i čak samom korisniku. 5. Sa svakim sljedećim razdobljima biti će manje novaca, jer će se smatrati da je neka članica dostigla razvijenost da joj se smanji pomoć, kao što će to biti s Poljskom. 6. Da bi se vidio neki rezultat, za pojedine projekte treba i nekoliko godina. 7. Sada, Hrvatska ulazi puno spremnija u razdoblje 2021-2027.