Viktor, Mihajlo, Jurij, Oleh, Roman i Serhij i dolaze iz Khersona, s juga Ukrajine.
Kao brodomonteri i zavarivači poslednjih desetak godina rade po brodogradilištima Finske, Norveške, Holandije, Španije, Poljske, Litvanija i Estonije, ali Hrvatska je, kažu, definitivno broj jedan na njihovoj listi najpoželjnije zemlje za rad.
U vreme kada Hrvatsku svakog dana napušta na desetine mladih ljudi u potrazi za perspektivom i boljom budućnosti, ostanete pomalo zatečeni kada od stranaca čujete da su želeli da dođu da rade u Hrvatskoj iako je u pitanju manji novac nego što su zarađivali u tim drugim, razvijenijim zemljama Evropske unije, a na njihovim licima isčitavate da nije reč tek o pukoj kurtoaziji.
Svi iz ove grupe, izuzev Romana, već su bili u Hrvatskoj pre devet, deset godina kada su radili u splitskom brodogradilištu i korčulanskom "Grebenu".
Iz razgovora za Novi list nije teško zaključiti kako im je boravak i rad na ovom južnodalmatinskom ostrvu jedna od, ako ne i najljepša epizoda u njihovom gastarbajterskom životu.
Viktor i njegove kolege nekad su radili u brodogradilištu u Khersonu, smeštenom na ušću Dnjepra u Crno more. Reč je o jednom od najvećih brodogradilišta u Ukrajini u kojem je, kako kažu, pre osamostaljenja države i raspada Sovjetskog Saveza, radilo gotovo 15.000 radnika, a godišnje se isporučivalo i po trinaest brodova.
Krajem devedesetih godina brodogradilište u Khersonu je privatizovano. Danas u njemu radi oko 2.500 radnika koji zbog poznatih političkih zbivanja i napetosti u toj državi, koje su kulminirale ruskom aneksijom Krima 2014. godine, više ne rade nego što rade, a i kada ima posla, kazuju naši sagovornici, uglavnom se radi o ad hoc remontima brodova.
Mesečna plata jednog kvalifikovanog zavarivača u Khersonu, u mesecu kad ima posla, iznosi, preračunali su, oko 300 evra. Kada nema posla, nema ni plate, pričaju nam ovi Ukrajinci koje je golo preživljavanje, baš kao i Hrvate, tera “trbuhom za kruhom” širom Evropske unije, od Finske na severu do Španije na jugu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare