Zbog toga je, kako su ocenil ekonomisti, neophodno raditi na suštinskim, strukturnim reformama.
Dekan i redovni profesor ekonomije na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju Mihailo Crnobrnja ocenio je da su vladine mere usmerene u dobrom pravcu, ali da je ključno pitanje na koje je jako teško odgovoriti, da li će se na taj način "namaći" milijarda evra koja fali. "Prema mom dubokom uverenju verovatno neće, već će biti dosta blizu toga. Mi imamo tu pojavu, ne samo u Srbiji, da kada se ide u takve antikrizne mere postoje interesne grupe koje umeju na ovaj ili onaj način da smanje efikasnost delovanja, da se izbore za 'svoja prava' što onda na kraju da nešto manji konačan ekonomski efekat", rekao je Crnobrnja. Izrazivši uverenje da će se ova vlada maksimalno truditi da realizuje sve što je zacrtano, on je ocenio da ni efekat od milijardu evra neće biti dovoljan "s obzirom na dubinu naše krize i ono što je neophodno raditi da bismo što pre izašli iz nje". Crnobrnja je naveo i da je vlada trebalo da se hrabrije upusti "u likvidiranje nekih oblika subvencija, ne za poljoprivredu, već za 'ekonomske bolesnike', za koje je evidentno da ne mogu da dodju 'na zelenu granu', a država ih i dalje održava".
"Trebalo bi malo hrabrije nastupiti prema preduzećima koja su navodno u restrukturiranju, a u stvari su na državnim jaslama i jedu priličan deo budžeta", dodao je on. Prema oceni Crnobrnje, više je moglo da bude uradjeno na smanjivanju rashoda i državne potrošnje isključujući plate i penzije "jer je to izuzetno osetljivo, mi smo na tako niskoj granici izdržljivosti da bi lako moglo da dodje do nekog bunta ili protesta".
Ekonomista Dragovan Milićević ocenio je da je ukidanje parafiskalnih nameta dobrodošlo i da ih ima još koje bi u budućnosti trebalo ukinuti, medjutim, "ovo je sada bilo urgentno jer je bilo bezveznih taksi koje su ljudi plaćali zajedno sa gomilom drugih računa, a da praktično nisu ni znali". "To jesu dobrodošle mere, ali neće značajno popraviti položaj malih i srednjih preduzeća zbog činjenice da su problemi gomilani godinama i pre svega na strani preskupih izvora finansiranja. To je ono što je izvuklo svu akumulaciju iz malih i srednjih preduzeća, a ne neke takse koje su minorne i nisu ni jedan odsto njihovih stvarnih troškova", precizirao je Milićević u izjavi Tanjugu. Kako je naveo, problem je tome što su mala i srednja preduzeća ostala bez obrtnog kapitala i najveći deo biznisa finansiraju iz pozajmljenih izvora, a cena takvih izvora je 22 do 23 odsto u proseku, i to je glavno pitanje koje mora da se rešava u narednom periodu. Milićević je ukazao i da će povećanje PDV-a delovati proinflatorno i da je opasno što će poskupeti i proizvodi na koje stopa tog poreza nije povećana jer efekat povećanja cena raste "kao grudva snega". "Država će u narednom periodu posebnu pažnju morati da posveti suzbijanju inflacije jer će PDV sigurno imati kratkoročan efekat na povećanje cena", dodao je on. Napominjući da je on bio protiv povećanja PDV-a, Milićević je ocenio da bi daleko veći efekat imalo povećanje stopa naplate poreza."Očigledno da to u kratkom periodu nije moguće i da će se tek u nekim narednim periodima mesecima polako ta poreska disciplina sanirati i stepen naplate poreza povećati, što je značajno bolja mera nego povećanje PDV-a", precizirao je on. Milićević je naglasio i da su sve mere koje je vlada preduzela iznudjene zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se zemlja nalazi i da bar za početak daju neke ograničene rezultate, a da bi se sprovele ozbiljne strukturne reforme potrebni su meseci i godine. Profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Miodrag Zec ocenio je da će vladine mere doneti kratkoročnu relaksaciju budžeta, ali da one pre svega predstavljaju "gašenje požara" i nisu deo šireg, dugoročnijeg, koncepta. Ekonomista Miroslav Prokopijević rekao je za Tanjug da je povećanje poreza u sadašnjoj situaciji pogrešan korak jer se rastom PDV-a, akciza, poreza na korporativnu i kapitalnu dobit sredstva iz produktivnog, privatnog sektora premeštaju u neproduktivni, državni.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Na Institutu za pojas i put u Beogradu održan je Prvi forum kulturne razmene Kine i Srbije u organizaciji Prestoničkog pedagoškog univerziteta, Instituta globalne i regionalne studije i Instituta za pojas i put.
Na Institutu za pojas i put u Beogradu održan je Prvi forum kulturne razmene Kine i Srbije u organizaciji Prestoničkog pedagoškog univerziteta, Instituta globalne i regionalne studije i Instituta za pojas i put.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo priznao je da postoji namera Sarajeva da ceo srpski narod proglase genocidnim, prenose Novosti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratiće se danas narodu po povratku iz Njujorka i govoriti o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
U gradu Avdejevka u Donjeckoj oblasti, koji su ruske snage zauzele prošlog meseca, otkriveni su sahranjeni civili sa znacima torture, saopštio je danas Istražni komitet Rusije.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 2
Pogledaj komentare