Svaka treća od 89.726 firmi u Srbiji u godinu krize ušla je sa gubitkom iz prethodne, a čak 45 odsto ukupnog minusa knjiži se na 216 velikih preduzeća.
Izvor: Politika
U njima radi 214.124 ljudi ili gotovo petina ukupno zaposlenih u privredi. Velikih gubitaša, međutim, manje je nego pre osam godina, u njima radi i manje radnika, ali su im gubici (zbirno) veći, pokazuje analiza Republičkog zavoda za razvoj o najvećim srpskim gubitašima.
"Broj velikih preduzeća gubitaša je prepolovljen, sa 427 u 2002. godini na 216 u 2008. godini. Broj zaposlenih u firmama gubitašima je smanjen za 35 odsto (114.582 radnika), ali su oni prošle godine iskazali tekući gubitak od 1,8 milijardi evra, milijardu veći nego u 2002. godini."
"Usporena dinamika rešavanja kumuliranih problema, nedovoljno ulaganje u modernizaciju opreme i unapređenje tehnologije proizvodnog procesa, skroman napredak u restrukturisanju velikih sistema od strateškog interesa i javnih preduzeća, neadekvatno postprivatizaciono restrukturisanje imalo je za posledicu rast tekućeg gubitka velikih preduzeća u odnosu na početne godine tranzicije (sa 822 miliona evra u 2002. na 1,8 milijardi u 2008. godini)".
"Gubici su se iz godine i godinu nagomilavali, pa je kumulirani gubitak velikih firmi gubitaša uvećan dva puta – sa 4,1 milijardu evra u 2002. na 8,4 milijarde u 2008, čime je povećano i njihovo učešće u kumuliranom gubitku privrede sa 32,1 na 50,4 odsto" objašnjava dr Edvard Jakopin, direktor Republičkog zavoda za razvoj.
Uz to, visoka zaduženost i kumulirani gubici koji su opterećivali poslovanje velikih preduzeća kroz čitav tranzicioni period, uticali su na smanjenje kapitala velikih preduzeća znatno iznad prosečnog u privredi.
Opredeljujući uticaj na gubitak privrede od 2002. imalo je nerentabilno poslovanje velikih preduzeća u sektoru prerađivačke industrije, proizvodnje električne energije, gasa i vode i saobraćaj, skladištenja i veza, u kojima posluju nekadašnji privredni giganti – nosioci razvoja (Industrija obuće „Beograd”, IMT, IMR, „Šamot”, „Boreli”, „Petrohemija”, RTB „Bor”...), kao i velika javna preduzeća od strateškog državnog interesa (EPS, Železnice Srbije, JAT...).
Veliku kočnicu industrijskog i ukupnog privrednog razvoja čini 110 velikih industrijskih preduzeća gubitaša. Ta preduzeća su suočena sa nerentabilnom proizvodnjom, zastarelom opremom, nekonkurentnim proizvodnim programom i viškom zaposlenih, pod teretom su gubitaka, a većina je još u procesu restrukturisanja, sa neizvesnim rešenjima.
Osim 36 velikih preduzeća obuhvaćenih procesom restrukturisanja, poseban problem predstavlja 46 privatizovanih velikih preduzeća, koja nisu uspela da izađu iz zone nerentabilnosti, imaju pola milijarde evra kumuliranog gubitka i milijardu evra obaveza i predstavljaju socijalnu pretnju za državu, jer zapošljavaju 23.737 ljudi.
Inače, 110 velikih industrijskih gubitaša zajedno generišu deset odsto prihoda industrije i 43 odsto kumuliranog gubitka i zapošljavaju 73.348 radnika (19 odsto zaposlenih u industriji). Te firme su u 2008. godini iskazale gubitak od 641,6 miliona evra, ili 279,8 miliona evra više nego 242 velika gubitaša 2002. godine.
Njihov kumulirani gubitak povećan je sa 1,4 milijarde evra u 2002. na 2,4 milijarde evra u prošloj godini i 3,5 puta je veći od vrednosti njihovog kapitala. Obaveze ovih preduzeća prevazilaze vrednost kapitala 4,6 puta. Čak 42 od ovih 110 preduzeća posluje bez sopstvenog kapitala, a veće obaveze od prihoda ima čak 78 firmi.
Težinu problema ilustruje nekoliko poređenja datih u ovoj analizi: kumulirani gubitak i obaveze 110 velikih industrijskih gubitaša iznose koliko 17 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno 64 odsto javnog duga. Njihov tekući gubitak jednak je ukupnim budžetskim subvencijama, odnosno budžetskom deficitu, a kumulirani gubitak je četiri puta veći od deficita srpskog budžeta. Za toliko su od budžetskog manjka veće i obaveze, odnosno dugovanja ovih preduzeća.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Prvi Akva park u Srbiji izgrađen je u Jagodini pre dve decenije, na incijativu i po ideji Dragana Markovića Palme, kao i sve ostale destinacije koje danas čine Memorijalno – turistički kompleks nazvan po svom autoru "Dragan Marković Palma“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Fudbalska reprezentacija Portugala uspešno je završila pripreme za Svetsko prvenstvo, pošto je u poslednjoj kontrolnoj utakmici savladala Nigeriju rezultatom 2:1.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je američka vojska drugo veče zaredom izvela napade na Iran, dok je predsednik Donald Tramp ranije najavio nove udare i poručio da će Teheran "morati da plati cenu".
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je američka vojska drugo veče zaredom izvela napade na Iran, dok je predsednik Donald Tramp ranije najavio nove udare i poručio da će Teheran "morati da plati cenu".
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Nakon što je Mađarska ukinula veto, deblokirano je 6,6 milijardi evra iz Evropskog instrumenta za mir namenjenih Ukrajini, ali je odmah izbio spor između Nemačke i Poljske oko njihove namene.
Kvalitetan san smatra se jednim od ključnih faktora za zdravlje i vitalnost organizma. Iako ga mnogi zanemaruju zbog užurbanog načina života, redovan i kvalitetan odmor tokom noći neophodan je za pravilno funkcionisanje celog organizma.
Konzumacija samo jednog avokada dnevno mogla bi da pomogne u smanjenju naglih skokova šećera u krvi i potencijalno smanji rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes i određene vrste raka.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Kada laptop iznenada postane spor, većina korisnika odmah posumnja na procesor, RAM memoriju ili SSD disk. Međutim, uzrok problema često može biti nešto mnogo jednostavnije - baterija.
Telegram je predstavio potpuno novu aplikaciju za Apple Watch, čime se vraća na Apple platformu za pametne satove nekoliko godina nakon što je ukinuo prethodnu verziju.
Komentari 2
Pogledaj komentare