"Cilj, bez plana kako da ga dostignete, samo je želja". Ovako se najbolje može opisati odnos Srbije prema poljoprivredi. Već decenijama unazad Srbija govori kako je poljoprivreda naša razvojna šansa, ali ništa, ili gotovo ništa, ne čini da to u praksi potvrdi.
Autor: Marija Desivojević Cvetković
|
Izvor: Magazin Biznis
Foto: Depositphotos/svedoliver
Istorija srpskih i jugoslovenskih zabluda u poljoprivredi je duga. Posle Drugog svetskog rata, nove vlasti pošle su putem Sovjetskog saveza i u zemlji sprovele opštu industrijalizaciju. Poput svojih uzora, Jugoslavija je razvijala tešku industriju, ne vodeći računa o tome da, sem tadašnje ideološke bliskosti, naše dve zemlje, u ekonomskom smislu, nemaju ništa zajedničko. Sve ovo rezultiralo je time da je Jugoslavija u ovom periodu uvozila i pšenicu i kukuruz.
Vlasti koje su se smenjivale, po pravilu su usvajale nove strategije, a da ni prethodne nisu zaživele. I ovi dokumenti ostali su na nivou pustih želja.
Rezultat je očigledan. Industrije danas nema, ali nažalost nema ni poljoprivrede. Sada je jasno da srpsko selo izumire, jer više od 1.000 sela ima manje od 100 stanovnika. U preko 200 naselja nema osobe mlađe od 20 godina, a naš prosečni poljoprivrednik – ima više od 60. I bliži je penziji, nego aktivnom radu.
Kako danas zvuči podatak da je još Kraljevina Srbija, čak četvrt veka neprekidno, imala spoljnotrgovinski suficit, a da je skoro 90 odsto izvoza činila poljoprivreda? Polovinu tog izvoza, uoči Balkanskih ratova, generisala su samo četiri proizvoda: pšenica, kukuruz, suve šljive i svinjsko meso.
A vek kasnije, Srbija gaji manje od 900.000 goveda i to je najmanji broj u novijoj istoriji. U prošloj godini izvezeno je tek nešto više od 300 tona bebi bifa, a uoči raspada SFRJ izvoz ovog najkvalitetnijeg crvenog mesa bio je 100 puta veći. Broj svinja u tovu je takođe najmanji od 1995. godine. U protekle tri decenije rast poljoprivrede iznosi samo 0,45 odsto!
Foto: Epa/TAMAS SOKI
Da li Srbija ima šansu da u poljoprivredi bude konkuretna na svetskom tržištu? Naravno da ima, ali za to mora da ispuni nekoliko uslova.
Prvi uslov zadovoljen je već samim geografskim i klimatskim osobinama naše zemlje. Po klimi i zemljištu Srbija je značajno iznad proseka Evrope. Pojedini regioni izuzetno su pogodni za ratarstvo, drugi za voćarstvo, treći za povrtarstvo.
U poljoprivredu mora da se investira. Kao što nema fabrike koja može decenijama da radi bez modernizacije i dodatnog ulaganja, tako i srpski agrar nije mogao da opstane, a da se u njega ništa ne investira.
Iako će mnogi reći kako ekonomska situacija ne dozvoljava dodatna ulaganja u ovu privrednu granu, to ne odgovara situaciji na terenu. Delta o ovome ima neposredno iskustvo. U projektu Naše selo koji je započela prošle godine, naša kompanija između ostalog finansira obnovu poljoprivredne proizvodnje u dva zaječarska sela. Kredite je obezbedila Erste banka, a naša kompanija preuzela je na sebe obavezu plaćanja kamate. Potvrdilo se da su ovakvi (za njih beskamatni) krediti izuzetno privlačni za male proizvođače, uz neke dodatne uslove o kojima će kasnije biti reči.
Poslednji uslov za obnovu poljoprivrede nesumnjivo je i najznačajniji. To je znanje. U osnovi uspešne poljoprivrede je tehnologija, poznavanje i primena metoda koji omogućavaju efikasnu proizvodnju, niske troškove, donoseći tako proizvođaču i profit, i mogućnost za nova ulaganja.
Srbija, nažalost, kuburi sa znanjem. Na strateškom nivou, odluke u agraru često se zasnivaju na pretpostavkama funkcionera, a ne na poznavanju biznisa. Na operativnom nivou, kada se siđe u selo, situacija je još gora. Poljoprivrednici ulažu veliki rad, ali na pogrešan način, samim tim i bez rezultata. Može se danas u potpunosti razumeti seljak koji je iskrčio vinograd, jer način na koji on radi donosi samo gubitke. Ili onaj koji se odlučio da nađe posao u obližnjoj firmi, za nisku, ali izvesnu platu, umesto da sa gubitkom tovi zastarele rase svinja, od kojih nema nikakve koristi.
Foto: Depositphotos/stevanovicigor
Moramo priznati da znanja o savremenoj poljoprivredi u Srbiji nema. To znanje moramo kupovati u svetu, od najboljih u svakoj oblasti poljoprivrede. Ovo nije puka tvrdnja, ovo je praksa potvrđena na imanjima Delta agrara. Po prinosu pšenice u 2018. godini (7,5 tona po hektaru) Delta agrar je iznad proseka Evropske unije, SAD, Argentine... a samo je na Novom Zelandu, zahvaljujući specifičnoj klimi, postignut veći prinos. Rod kukuruza od 12,5 t/ha je iznad svakog nacionalnog proseka u svetu. Prosečan prinos jabuka u Deltinim voćnjacima je više od 70 tona po hektaru (u nekim sortama i preko 90 tona), dok voćari u Srbiju u proseku uberu oko 20 tona.
Ovakvi rezultati mogući su kada o tovu svinja učite na danskim farmama, o uzgoju jabuka u voćnjacima Južnog Tirola, o hibridima kukuruza u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono čime se Delta ponosi, a što može biti velika prednost Srbije, to je doprinos naših ljudi. Naime, rezultati Delta Agrara često su bolji od rezultata onih od kojih smo učili.
Kako može da se pokrene modernizacija srpske poljoprivrede?
Niko ne očekuje da država proizvodi na njivi, pa ni da direktno finansira proizvodnju. Ono što se od nje očekuje to je da pre svega postavi strategiju i pravac razvoja. Na državnom nivu potrebno je stimulisati proizvodnju određenih kultura, koje u pojedinim regionima daju najbolje rezultate. Tako se poreskom politikom i sistemom zakupa poljoprivrednog zemljišta, proizvođači mogu stimulisati da u Vojvodini pre svega organizuju ratarsku proizvodnju, sa naglaskom na industrijsko bilje; u Šumadiji, istočnoj i zapadnoj Srbiji da se posvete voćarstvu, a na jugu Srbije pre svega povrtarstvu i voćarstvu.
Uloga države je i da stvori uslove kako bi naši poljoprivrednici bili konkurentni na globalnom tržištu. Prošlo je vreme kada se dešavalo da podbaci rod pšenice ili kukuruza u Srbiji (ili regionu) i da, zahvaljujući skoku cena, proizvođač bude gotovo na istom. Danas je tržište otvoreno, ceo svet prati berze u Severnoj Americi i niži rod znači samo jedno: niži prihod za proizvođača.
Da bi srpski agrar bio konkuretan na svetskoj berzi, mora imati bar približno slične uslove. Ovako, kada seljaci u Evropskoj uniji imaju podsticaje od 500 do 900 evra, a u Srbiji do 35 po hektaru, o konkurentnosti nema ni govora.
Foto: Depositphotos/SashaKhalabuzar
Ako nešto muči srpskog seljaka, onda je to neizvesnost. Ne samo da gleda u nebo nadajući se da će godina biti dobra, već sa istom neizvesnošću gleda kome da proda proizvedenu robu. Pitanje otkupa je ono što takođe može da reši država, uz pomoć velikih kompanija koje se bave agrarnim biznisom. Nije realno očekivati da mali proizvođač u zabačenom srpskom selu poznaje inostrano tržište, da organizuje logistiku i plasman. To znanje poseduje jedan broj kompanija u Srbiji i one mogu da obezbede plasman poljoprivrednih proizvoda iz Srbije.
Danas, kada srpskog seljaka pitate zašto i kako gaji svoju stoku ili orezuje vinograd, najčešće ćete dobiti odgovor: zato što su tako radili naši stari. I to je najgori mogući odgovor. Srpskoj poljoprivredi potreban je veliki zaokret. Potrebno je da sve radi drugačije od onog što su radili „stari“, a na način kako to rade moderni proizvođači u svetu. Jedino tako želju da poljoprivreda bude razvojna šansa Srbije, možemo pretvoriti u konkretan plan kako to da postignemo.
Marija Desivojević Cvetković, viši potpredsednik Delta holdinga
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Svi brodari koji plaćaju takse Iranu za prolazak kroz Ormuski moreuz, uključujući takozvane humanitarne donacije organizacijama poput Iransko društvo Crvenog polumeseca, izloženi su riziku od sankcija, upozorilo je američko Ministarstvo finansija.
Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je danas da je izdalo zabranu kako bi se blokirale američke sankcije uvedene za pet kineskih rafinerija koje SAD optužuju za kupovinu iranske nafte, prenosi Sinhua.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će država u narednih deset dana potpisati komercijalni ugovor sa kineskom kompanijom Šandong za izgradnju prve faze saobraćajnice Vožd Karađorđe koja će biti završena za najviše četiri godine.
Američka avio-kompanija Spirit erlajns objavila je danas da obustavlja sve operacije nakon što nije uspela da obezbedi planiranu državnu pomoć od 500 miliona dolara.
Iako se u javnosti često govori o ekonomskoj krizi i talasu otpuštanja u Nemačkoj, jedna industrija bi u narednom periodu mogla da doživi snažan rast – uz nova zapošljavanja i značajno veće prihode.
Ministarka privrede Adrijana Mesarović obišla je proizvodne pogone fabrike Krušik-plastika u Osečini i izjavila da je ova fabrika veoma značajna za privredu Srbije, jer rade važne poslove kada je u pitanju realizacija najvažnijih infrastrukturnih projekata.
Evropski finansijski sistem ulazi u jednu od najvažnijih transformacija u poslednjih nekoliko decenija, dok se oko uvođenja digitalnog evra vodi otvoreni sukob između institucija Evropske unije i komercijalnih banaka.
Izraelska ministarstva energetike i finansija, kao i nacionalno preduzeće za elektroprivredu objavili su da je finalizovan sporazum o izgradnji najveće solarne elektrane u Izraelu, koja će biti izvor najjeftinije električne energije.
Sukob na Bliskom istoku – 65. dan. Nakon što je Iran preko Pakistana dostavio odgovor od 14 tačaka na američki predlog za rešavanje sukoba, predsednik SAD Donald Tramp kaže da će razmotriti novi predlog, ali da Teheran mora da plati "dovoljno visoku" cenu.
U iranskom predlogu Sjedinjenim Američkim Državama o okončanju rata zahteva se da se rat i "svi problemi" okončaju u roku od 30 dana, na način da se rat okonča, ali primirje ne produži, piše danas Al Džazira, pozivajući se na izvore.
U javnosti se sve češće polemiše o tome kako se pojedine tragedije tretiraju, ali i koliko su dosledni oni koji najglasnije govore o "empatiji" i "poštovanju žrtava", piše 24sedam.
Peter Mađar je najavio da će 22. oktobra 2026. godine, uoči 70. godišnjice Revolucije iz 1956. godine, biti objavljeni tajni dosijei agenata i saradnika komunističke tajne policije.
Nakon probe za polufinale u Beču, grupa Lelek otkrila je nove crveno-bele kostime za nastup na Evroviziji, koji su izazvali oduševljenje publike na društvenim mrežama.
Na letu Ita Airways iz Dakara za Rim, jedna žena se porodila i rodila dečaka po imenu Mohamed Aleksandar, na visini od oko 10.000 metara, dok je avion leteo iznad Zapadne Sahare.
Kardiohirurg dr Džeremi London upozorava da su zaslađena i gazirana pića, koja naziva "tečnom smrću“, među najopasnijim navikama za zdravlje srca i organizma.
Stručnjaci upozoravaju da se rani simptomi srčanih bolesti često javljaju neprimetno i van grudnog koša, zbog čega ih mnogi zanemaruju ili pripisuju umoru i stresu.
Visoki holesterol često prolazi neprimećeno jer se nakuplja bez jasnih simptoma. Vremenom povišene vrednosti mogu da doprinesu stvaranju ateroskleroze, sužavanju protoka krvi i povećanom riziku od srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Deadline je objavio da počinje snimanje romantične komedije "The Catch", u kojoj glavne uloge igraju Ema Stoun i Kris Pajn, a režiju potpisuje suprug slavne glumice Dejv Mekeri.
Peacock je objavio prvi video za seriju The Five Star Weekend, u kojoj Dženifer Garner predvodi glumačku ekipu u priči o slavnoj kuvarici koja pokušava da se izbori s gubitkom i porodičnim problemima.
Commemoration of the third anniversary of the tragedy at Vladislav Ribnikar Elementary School, where a student K.K. used a firearm to kill nine pupils and a school guard, began in front of the school with a gathering of victims’ families, friends and citizens.
A senior official of the U.S. Marine Corps warned that the Chinese military is now a peer competitor to the United States, and that any future conflict between the two powers would be far more difficult than current operations against Iran.
The terrorism threat level in the United Kingdom was raised today from “substantial” to “severe,” meaning that an attack is “highly likely in the next six months,” the Joint Terrorism Analysis Centre (JTAC) announced.
Aleksandar Vučić, President of Serbia, addressed the public and spoke about the most pressing topics, ranging from the global situation and the conflict in the Middle East to the timing of parliamentary elections in Serbia.
The highest-ranking U.S. military officials, including Admiral Brad Cooper, the head of Central Command, will present President Donald Trump later on Thursday with possible military options against Iran, a U.S. official told Reuters.
Sem Altman je izjavio da je "pesimizam u vezi sa poslovima verovatno pogrešan na duge staze" i da OpenAI želi da gradi alate koji će pomagati ljudima, a ne da ih zamenjuju.
Skoro četiri od deset Italijana (38,1%) osetilo je potrebu da uradi "detoksikaciju" i da napravi pauzu od korišćenja društvenih mreža tako što će ih manje koristiti, obrisati nalog ili aplikaciju.
Francuski aktivisti organizovali su protest sa mrtvačkim kovčegom za Windows 10, optužujući Microsoft da forsira gomilanje elektronskog otpada i zastarevanje proizvoda motivisano profitom.
Nemačka automobilska industrija zatražila je hitnu deeskalaciju u sporu oko tarifa između SAD i EU, nakon što je Donald Tramp najavio da će sledeće nedelje povećati carine na evropske automobile.
Iako SUV modeli nude osećaj dominacije na putu i bolju zaštitu u sudaru sa manjim automobilima, stručnjaci ističu da nisu automatski najbezbedniji izbor u svim situacijama.
Mali grad Parkin u američkoj saveznoj državi Arkanzas ostao je bez prava da njegova policija patrolira državnim i federalnim putevima nakon istrage zbog prekomernog pisanja kazni.
Komentari 10
Pogledaj komentare