"Cilj, bez plana kako da ga dostignete, samo je želja". Ovako se najbolje može opisati odnos Srbije prema poljoprivredi. Već decenijama unazad Srbija govori kako je poljoprivreda naša razvojna šansa, ali ništa, ili gotovo ništa, ne čini da to u praksi potvrdi.
Autor: Marija Desivojević Cvetković
|
Izvor: Magazin Biznis
Foto: Depositphotos/svedoliver
Istorija srpskih i jugoslovenskih zabluda u poljoprivredi je duga. Posle Drugog svetskog rata, nove vlasti pošle su putem Sovjetskog saveza i u zemlji sprovele opštu industrijalizaciju. Poput svojih uzora, Jugoslavija je razvijala tešku industriju, ne vodeći računa o tome da, sem tadašnje ideološke bliskosti, naše dve zemlje, u ekonomskom smislu, nemaju ništa zajedničko. Sve ovo rezultiralo je time da je Jugoslavija u ovom periodu uvozila i pšenicu i kukuruz.
Vlasti koje su se smenjivale, po pravilu su usvajale nove strategije, a da ni prethodne nisu zaživele. I ovi dokumenti ostali su na nivou pustih želja.
Rezultat je očigledan. Industrije danas nema, ali nažalost nema ni poljoprivrede. Sada je jasno da srpsko selo izumire, jer više od 1.000 sela ima manje od 100 stanovnika. U preko 200 naselja nema osobe mlađe od 20 godina, a naš prosečni poljoprivrednik – ima više od 60. I bliži je penziji, nego aktivnom radu.
Kako danas zvuči podatak da je još Kraljevina Srbija, čak četvrt veka neprekidno, imala spoljnotrgovinski suficit, a da je skoro 90 odsto izvoza činila poljoprivreda? Polovinu tog izvoza, uoči Balkanskih ratova, generisala su samo četiri proizvoda: pšenica, kukuruz, suve šljive i svinjsko meso.
A vek kasnije, Srbija gaji manje od 900.000 goveda i to je najmanji broj u novijoj istoriji. U prošloj godini izvezeno je tek nešto više od 300 tona bebi bifa, a uoči raspada SFRJ izvoz ovog najkvalitetnijeg crvenog mesa bio je 100 puta veći. Broj svinja u tovu je takođe najmanji od 1995. godine. U protekle tri decenije rast poljoprivrede iznosi samo 0,45 odsto!
Foto: Epa/TAMAS SOKI
Da li Srbija ima šansu da u poljoprivredi bude konkuretna na svetskom tržištu? Naravno da ima, ali za to mora da ispuni nekoliko uslova.
Prvi uslov zadovoljen je već samim geografskim i klimatskim osobinama naše zemlje. Po klimi i zemljištu Srbija je značajno iznad proseka Evrope. Pojedini regioni izuzetno su pogodni za ratarstvo, drugi za voćarstvo, treći za povrtarstvo.
U poljoprivredu mora da se investira. Kao što nema fabrike koja može decenijama da radi bez modernizacije i dodatnog ulaganja, tako i srpski agrar nije mogao da opstane, a da se u njega ništa ne investira.
Iako će mnogi reći kako ekonomska situacija ne dozvoljava dodatna ulaganja u ovu privrednu granu, to ne odgovara situaciji na terenu. Delta o ovome ima neposredno iskustvo. U projektu Naše selo koji je započela prošle godine, naša kompanija između ostalog finansira obnovu poljoprivredne proizvodnje u dva zaječarska sela. Kredite je obezbedila Erste banka, a naša kompanija preuzela je na sebe obavezu plaćanja kamate. Potvrdilo se da su ovakvi (za njih beskamatni) krediti izuzetno privlačni za male proizvođače, uz neke dodatne uslove o kojima će kasnije biti reči.
Poslednji uslov za obnovu poljoprivrede nesumnjivo je i najznačajniji. To je znanje. U osnovi uspešne poljoprivrede je tehnologija, poznavanje i primena metoda koji omogućavaju efikasnu proizvodnju, niske troškove, donoseći tako proizvođaču i profit, i mogućnost za nova ulaganja.
Srbija, nažalost, kuburi sa znanjem. Na strateškom nivou, odluke u agraru često se zasnivaju na pretpostavkama funkcionera, a ne na poznavanju biznisa. Na operativnom nivou, kada se siđe u selo, situacija je još gora. Poljoprivrednici ulažu veliki rad, ali na pogrešan način, samim tim i bez rezultata. Može se danas u potpunosti razumeti seljak koji je iskrčio vinograd, jer način na koji on radi donosi samo gubitke. Ili onaj koji se odlučio da nađe posao u obližnjoj firmi, za nisku, ali izvesnu platu, umesto da sa gubitkom tovi zastarele rase svinja, od kojih nema nikakve koristi.
Foto: Depositphotos/stevanovicigor
Moramo priznati da znanja o savremenoj poljoprivredi u Srbiji nema. To znanje moramo kupovati u svetu, od najboljih u svakoj oblasti poljoprivrede. Ovo nije puka tvrdnja, ovo je praksa potvrđena na imanjima Delta agrara. Po prinosu pšenice u 2018. godini (7,5 tona po hektaru) Delta agrar je iznad proseka Evropske unije, SAD, Argentine... a samo je na Novom Zelandu, zahvaljujući specifičnoj klimi, postignut veći prinos. Rod kukuruza od 12,5 t/ha je iznad svakog nacionalnog proseka u svetu. Prosečan prinos jabuka u Deltinim voćnjacima je više od 70 tona po hektaru (u nekim sortama i preko 90 tona), dok voćari u Srbiju u proseku uberu oko 20 tona.
Ovakvi rezultati mogući su kada o tovu svinja učite na danskim farmama, o uzgoju jabuka u voćnjacima Južnog Tirola, o hibridima kukuruza u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono čime se Delta ponosi, a što može biti velika prednost Srbije, to je doprinos naših ljudi. Naime, rezultati Delta Agrara često su bolji od rezultata onih od kojih smo učili.
Kako može da se pokrene modernizacija srpske poljoprivrede?
Niko ne očekuje da država proizvodi na njivi, pa ni da direktno finansira proizvodnju. Ono što se od nje očekuje to je da pre svega postavi strategiju i pravac razvoja. Na državnom nivu potrebno je stimulisati proizvodnju određenih kultura, koje u pojedinim regionima daju najbolje rezultate. Tako se poreskom politikom i sistemom zakupa poljoprivrednog zemljišta, proizvođači mogu stimulisati da u Vojvodini pre svega organizuju ratarsku proizvodnju, sa naglaskom na industrijsko bilje; u Šumadiji, istočnoj i zapadnoj Srbiji da se posvete voćarstvu, a na jugu Srbije pre svega povrtarstvu i voćarstvu.
Uloga države je i da stvori uslove kako bi naši poljoprivrednici bili konkurentni na globalnom tržištu. Prošlo je vreme kada se dešavalo da podbaci rod pšenice ili kukuruza u Srbiji (ili regionu) i da, zahvaljujući skoku cena, proizvođač bude gotovo na istom. Danas je tržište otvoreno, ceo svet prati berze u Severnoj Americi i niži rod znači samo jedno: niži prihod za proizvođača.
Da bi srpski agrar bio konkuretan na svetskoj berzi, mora imati bar približno slične uslove. Ovako, kada seljaci u Evropskoj uniji imaju podsticaje od 500 do 900 evra, a u Srbiji do 35 po hektaru, o konkurentnosti nema ni govora.
Foto: Depositphotos/SashaKhalabuzar
Ako nešto muči srpskog seljaka, onda je to neizvesnost. Ne samo da gleda u nebo nadajući se da će godina biti dobra, već sa istom neizvesnošću gleda kome da proda proizvedenu robu. Pitanje otkupa je ono što takođe može da reši država, uz pomoć velikih kompanija koje se bave agrarnim biznisom. Nije realno očekivati da mali proizvođač u zabačenom srpskom selu poznaje inostrano tržište, da organizuje logistiku i plasman. To znanje poseduje jedan broj kompanija u Srbiji i one mogu da obezbede plasman poljoprivrednih proizvoda iz Srbije.
Danas, kada srpskog seljaka pitate zašto i kako gaji svoju stoku ili orezuje vinograd, najčešće ćete dobiti odgovor: zato što su tako radili naši stari. I to je najgori mogući odgovor. Srpskoj poljoprivredi potreban je veliki zaokret. Potrebno je da sve radi drugačije od onog što su radili „stari“, a na način kako to rade moderni proizvođači u svetu. Jedino tako želju da poljoprivreda bude razvojna šansa Srbije, možemo pretvoriti u konkretan plan kako to da postignemo.
Marija Desivojević Cvetković, viši potpredsednik Delta holdinga
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Brojni Srbi koji žive i rade ili putuju u Austriju trebalo bi da budu oprezni, jer je na nekoliko stotina od ukupno 8.900 bankomata u toj zemlji maksimalni limit za podizanje novca prepolovljen.
Sirija se saglasila da drastično smanji uvoz ruske nafte, kao deo razgovora sa SAD o ukidanju poslednjih velikih sankcija Damasku, preneo je danas Rojters pozivajući se na neimenovane izvore.
Indija u skorije vreme neće kupovati nove ruske borbene avione iz porodice Suhoj, uključujući Su-57, izjavio je sekretar Ministarstva odbrane Radžesh Kumar Singh.
Nemačka finansijsko-tehnološka kompanija Mos (Moss) dostigla je danas novu prekretnicu pošto je prvi put procenjena na milijardu evra, čime je postala takozvani "jednorog", odnosno privatna tehnološka kompanija čija vrednost prelazi milijardu dolara ili evra.
Francuska ubrzava razvoj domaće proizvodnje vojnih dronova uključivanjem automobilske industrije, a početka godine predstavljeno je najmanje šest partnerstava između proizvođača automobila, dobavljača auto-delova i odbrambenih kompanija.
Američki novinski portal Aksios objavio je analizu u kojoj navodi da ekonomska slika Sjedinjenih Američkih Država ne potvrđuje velika obećanja administracije predsednika te zemlje Donalda Trampa o novom "zlatnom dobu" i ubrzanom ekonomskom rastu od šest odsto.
Kompanija Ekspo 2027. Beograd saopštila je danas da prijave za Ekspo Plekmejkere otkrivaju da mnogi kandidati ne vide volontiranje samo kao priliku da budu deo velikog događaja, već kao priliku da uče u realnom okruženju.
Nuklearna elektrana Krško (NEK) postepeno će u noći između srede i četvrtka smanjiti proizvodnju električne energije zbog kritično niskog vodostaja i visokih temperatura reke Save, saopštila je danas uprava elektrane.
Rat u Ukrajini – 1.623. dan. Ruske snage izvele su žestoke napade na Kijev. Ukrajinska prestonica gađana je balističkim raketama. Veliki je broj mrtvih i povređenih.
Više osoba je ubijeno, a najmanje jedna je hospitalizovana u onome što se opisuje kao masovna pucnjava u mestu Prospekt Hil u američkoj saveznoj državi Severna Karolina.
Sjedinjene Američke Države pokreću novu akciju protiv jednog od najmoćnijih meksičkih narko-kartela. Marko Rubio najavio je nagrade veće od 100 miliona dolara i nove sankcije protiv povezanih osoba.
Zemljotres jačine 5,5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je region Halmahjere u Indoneziji. Epicentar potresa bio je na dubini od 121 kilometra, saopštio je EMSC.
Jemenske oružane snage raketirale su saudijski tanker za naftu u severnom delu Crvenog mora jer je taj brod prekršio pomorsku blokadu uvedenu za brodove u vlasništvu Saudijske Arabije, saopštila je danas jemenska vojska.
U akcijama spasavanja životinja pogođenih velikim požarima u francuskom departmanu Žironda, volonteri su pronašli mačka Mocarta, starog 18 godina, koji je nestao još 2009. godine u Bordou.
Među njima su različiti tipovi virusa herpesa, citomegalovirus, virus Epštajn-Bar, kao i pojedini virusi iz porodice Aneloviridae, čiji su nosioci, prema procenama, i do 90 odsto svetske populacije.
U Univerzitetskom kliničkom centru Srbije izvedena je prva minimalno invazivna ugradnja specijalizovanog venskog stenta kod pacijenta sa hroničnim teškim glavoboljama.
Zdravstveno odeljenje okruga Safolk u američkoj saveznoj državi Njujork saopštilo je da su zabeležena tri potencijalna slučaja tularemije, retke, ali ozbiljne bakterijske bolesti poznate i kao "zečja groznica".
Kreatori sadržaja na TokToku će dobiti pristup sadržajima iz stotina naslova i franšiza, uključujući Marvel, Ratove zvezda, Piksar i druge Diznijeve brendove.
Hoće li mu se na beogradskom spektaklu pridružiti i slavna partnerka ostaje misterija o kojoj svi bruje, ali jedno je sigurno - 8. oktobra Beogradska Arena biće centar svetskog džet-seta i najluđeg provoda u ovom delu Evrope!
Festival umetničke muzike BupBap (Beogradska umetnička platforma) održava se od 29. septembra do 15. oktobra na više lokacija u Beogradu, a program obuhvata koncerte, premijere, edukativne sadržaje, muzičke razgovore i programe posvećene terapiji zvukom.
The first minimally invasive implantation of a specialized venous stent in Serbia was performed at the University Clinical Center of Serbia on a patient suffering from chronic, severe headaches.
New wave of migrants that hit Spanish enclaves of Ceuta and Melilla last week has again raised questions about the security of these territories and increased Madrid's concerns over Morocco's long-standing claims to annex them, Brussels-based Politico reports.
All rear services of the Russian Ministry of Defense have been consolidated under a new unified structure, Russian President Vladimir Putin said today, adding that General Valery Solodchuk has been appointed to lead the new service.
The President of the Municipality of Danilovgrad, Aleksandar Grgurović, expressed serious concern over the issuing of a construction permit for a 67-megawatt solar power plant near Ostrog Monastery.
The Ministry of Environmental Protection announced today that, after receiving information about the fire that affected the "Stara Planina" Nature Park, all relevant services responded urgently and are now working to extinguish the blaze.
Microsoft navodno radi na novoj Xbox konzoli pod kodnim nazivom Project Helix, koja bi mogla da ponudi najveću biblioteku igara u istoriji ove platforme.
Pentagon je uklonio neklasifikovane izveštaje o višegodišnjem testiranju američkog oružja, uz obrazloženje da bi protivnici mogli da koriste AI za otkrivanje slabosti američke odbrane.
Toyota priprema veliku promenu za svoje hibride. Legendarne NiMH baterije, koje su decenijama pokretale Prius i druge modele, odlaze u istoriju, a zamenjuju ih efikasnije i jeftinije litijum-jonske baterije.
Rastuća tražnja za električnim automobilima dovela je do smanjenja popusta u salonima. Kupci sada dobijaju manje pogodnosti, dok razlika u ceni između električnih i klasičnih modela ponovo raste.
Lamborghini je u prvoj polovini 2026. isporučio manje automobila nego u istom periodu prošle godine, ali je uprkos tome povećao prihode i profit. Italijanski proizvođač pokazao je da luksuzni segment i dalje odoleva krizi.
Komentari 10
Pogledaj komentare