Da je kojim slučajem neko pre tri decenije raspisao konkurs za sistematsko uništavanje regionalnog farmaceutskog giganta "Galenike", teško da bi se našao pouzdan kandidat. Oko 65 odsto tržišnog udela u nekadašnjoj SFRJ, izvozni poslovi, uglavnom u SSSR, od skoro 200 miliona dolara, danas su samo deo istorije zarđalog giganta iz predgrađa Zemuna, nazvanog Nova Galenika upravo po fabrici osnovanoj 1945. Danas "Galenika" jedva uspeva da pokrije deset procenata tržišta Srbije, sa dugovima koji su pre poslednjeg poziva za prodaju bili narasali na više od 200 miliona evra.
Autor: Dušan Stojaković
|
Izvor: Večernje novosti
Foto: Thinkstock
Ipak, nada da će "Galenika" bar delimično da se vrati na puteve stare slave tinja proteklih dana jer su zainteresovana da je kupe dva velika svetska farmaceutska sistema - brazilska kompanija EMS S.A. i švajcarski "Amikus", pišu Večernje novosti.
I dok se čeka kome će se carstvu privoleti, treba podsetiti na istorijat kompanije, koja je svojevremeno bila kadra da finansira i jedan solidan jugoslovenski fudbalski klub.
Panićeva era
Srpski milioner Milan Panić je još 1991. privatizovao "Galeniku" i njenom imenu pridružio skraćenicu ICN, kako se zvala njegova farmaceutska imperija sa američkom adresom. Disident koji je u SAD otišao, kako je govorio, sa 20 dolara, ostvario je američki san i vratio se u domovinu "na belom konju". Kupio je tri četvrtine kompanije po ceni od 270 miliona dolara. U kešu je dao 50 miliona, a uneo je tehnologiju vrednu 220 miliona zelenih novčanica. Ostatak firme ostao je u državnom vlasništvu.
Uprkos sankcijama, "Galenika" je radila, čak i zarađivala. Plate su bile natprosečne i redovne. A, kako i ne bi bile kada je njome rukovodio Panić, koji je 1992. postao i savezni premijer SR Jugoslavije. Ni politički sukobi sa tadašnjim srpskim predsednikom Slobodanom Miloševićem, fabrici nisu doneli probleme. Tek 1999. Privredni sud u Beogradu donosi rešenje prema kojem državni udeo u "Galenici" narasta na skoro dve trećine. Obrazloženje za takav postupak bilo je da "Milan Panić nije ispunio svoj deo ugovora". Policija upada u prostorije kompanije i postavlja svoje rukovodstvo, a potom država svoje učešće prebacuje na Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO).
Sporan argument u toj odluci je da ICN nije u "Galeniku" doneo obećanih 220 miliona dolara, a to je obnarodovano tek osam godina po dolasku Panića.
Neposredno pred oduzimanje "Galenike" Milan Panić i zaposleni u fabrici su se našli u problemima. Novca je bilo sve manje. Ne toliko zbog lošeg menadžmenta, već zbog činjenice da je pre odluke Privrednog suda, država "Galenici" dugovala oko 170 miliona dolara, koje su isporučene srpskom zdravstvu. Neki su u to vreme bili skloni da veruju da je namera bila upravo da se ovi dugovi otpišu.
Povratak Mitevića
Ubrzo dolazi 5. oktobar, a godinu posle u "Galeniku" se vraća Dušan Mitević. Iako je advokat i jedan od lider DOS Vladan Batić insistirao da se "zemunsko blago" vrati Paniću, RZZO je izabrao novo rukovodstvo.
Istini za volju, kompanija počinje ponovo dobro da radi. Država dobija međunarodnu arbitražu protiv Panića, dobija celu fabriku u vlasništvo, uz obavezu da bivšem saveznom premijeru vrati uloženih 50 miliona evra.
Iako se danas čini da je najteže vreme za srpsku ekonomiju bio period posle ubistva premijera Zorana Đinđića, u periodu kada tajkuni "krčme" sve što je državno, u "Galenici" je bila druga priča.
Pravdićev mandat
Prvo je generalni direktor bio Dragan Stipčić, kojeg u maju 2005. zamenjuje Aleksandar Pravdić (DSS). Za njegovog mandata, uprkos čaršijskim osporavanjima njegovog kvaliteta, prema svedočenju zaposlenih, bilo je novo zlatno vreme "Galenike". Ređale su se nagrade, a račun je bio u stalnom plusu. Razmišljalo se i o razvoju, a uz kredit od 46,3 miliona evra potpisan je ugovor sa italijanskom kompanijom IMA o izgradnji fabrike čvrstih farmaceutskih preparata, koja je, pokazalo se kasnije, jedini preostali adut nekadašnjeg giganta.
Foto: Thinkstock
Te 2008. na računima "Galenike" je bilo nešto više od 32 miliona evra.
Početak sunovrata
Nenad Ognjanović, kadar SPS, kao generalni direktor preuzima upravu u novembru 2008, a već do kraja godine potpisuje garanciju za kredit preduzeću "Velefarm" u AIK banci vrednu pet miliona evra. I to je, po mnogima - početak sunovrata. Rabati trgovcima su stalno podizani, čak i naknadno isplaćivani. Dok je garantovala za kredite "Velefarmu" (i povezanim firmama "Velefarm proleku" i "BG farmu") u iznosu od skoro 38 miliona evra, "Galenika" se zaduživala kratkoročnim kreditima. Finansijski izveštaji su pokazivali vrtoglavi pad sve do 2010, kada su rashodi porasli na dvostruko viši nivo nego prethodne godine.
Dugovi "Galenike" dostižu sumu od 130 miliona evra. Ognjanović je smenjen polovinom 2011, da bi u maju 2013. bio uhapšen zbog sumnje da je upleten u malverzacije u "Galenici". On i još 12 saradnika osumnjičeni su da su preplaćivali sirovine, čak i skulpture, i da su "Galeniku" oštetili za 34 miliona evra.
Novakovićeve veze
Dok na čelo "Galenike" nije došao Nedeljko Pantić, kadar vladajućeg SNS, fabrikom je upravljao Živorad Novaković iz ove kompanije. Posle četiri godine pada u 2014, Novaković je uspeo da preokrene situaciju. "Galenika" počinje da zarađuje i povećava proizvodnju za - 30 procenata.
“Novaković je, zahvaljujući višedecenijskim vezama u farmaceutskoj industriji, obezbedio sirovine. Proizvodnja se ponovo podigla, pa je prvi put "Galenika" zaradila skoro 350 miliona dinara”, pričali su tada u "Galenici".
Osim toga, uspeo je bez većih tenzija da broj zaposlenih smanji sa 2.800 na 1.400, a radnici su dobili otpremnine između 250 i 300 evra po godini staža.
Biznis uz Pantića
Njega nasleđuje Nedeljko Pantić i nastavlja sa domaćinskim poslovanjem. Prema poslednjim podacima za 2016. godinu, u prvih devet meseci proizvodnja je porasla za dodatnih osam procenata, a dobit iz tekućeg poslovanja je iznosila 40 miliona dinara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Zemlje članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) jednoglasno su odlučile da pokrenu najveće oslobađanje hitnih zaliha nafte u istoriji te organizacije, objavio je izvršni direktor IEA Fatih Birol.
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će 20. ili 21. marta u Beogradu biti napravljena velika promocija programa razvoja Srbije do 2030-2035. godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će predložiti da se izađe sa državnim rezervama kako bi se naftne kompanije snabdele po nižim cenama i kako bi poskupljenje bilo četiri ili pet dinara.
Američka administracija pokrenula je istragu kako bi otvorila put novim carinama, nakon nedavnih pravnih prepreka trgovinskoj politici predsednika Donalda Trampa.
Trinaestog dana sukoba između Irana, Izraela i SAD nastavili su se napadi širom regiona – rakete i dronovi gađali su ciljeve u Zalivu, a nastavili su se i vazdušni udari na iransku teritoriju.
Iranski Nacionalni savet otpora (NCRI), organizacija Iranaca u egzilu, objavila je da želi da uspostavi privremenu vladu ako vladari zemlje u Teheranu budu svrgnuti.
Rat u Ukrajini – 1.478. dan. Dronovi su napali skladište nafte u Tihorečkom okrugu Krasnodarske Pokrajine u Rusiji, a požar se proširio na 150 kvadratnih metara, naveo je ruski operativni štab te oblasti.
Dok ceo svet prati sukobe na Bliskom istoku, kao moguće mete iranskih napada na Zapadnom Balkanu pominju se Albanija i tzv. Kosovo, piše Jutarnji list.
Izbegavanje hrane tri sata pre spavanja kod odraslih sa povećanim kardiometaboličkim rizikom, u istraživanju naučnika sa Nortvestern Medisin, tokom sedam i po nedelja dovelo je do poboljšanja krvnog pritiska, srčanog ritma i nivoa šećera u krvi.
Iako postoje brojni lekovi koji ublažavaju simptome, sve više ljudi traži prirodna rešenja koja im mogu pomoći da se lakše izbore sa alergijama. Jedna od biljaka koja se posebno izdvaja u prirodnoj medicini jeste kopriva, poznata po protivupalnim svojstvima.
Pored genetike, dijabetesa i visokog pritiska, svakodnevne navike,poput onoga što pijemo, mogu značajno da utiču na zdravlje bubrega, ističu stručnjaci.
Hronična bolest bubrega pogađa oko 10 odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, rečeno je danas na konferenciji povodom Svetskog dana bubrega, koji se obeležava 12. marta.
Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić najavila je da će minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji početi da se primenjuje kod dece.
On the thirteenth day of the conflict between Iran, Israel and the United States, attacks continued across the region — missiles and drones struck targets in the Gulf, while airstrikes on Iranian territory also persisted.
Iranian armed forces released a video of warships and reiterated that they have full control over the strategic Strait of Hormuz and will not allow passage to the United States or to countries that took part in the attacks on Iran.
Prime Minister Prof. Dr. Djuro Macut and members of the government laid a wreath today at the site where the assassination of the then Prime Minister of Serbia, Zoran Đinđić, took place 23 years ago.
Today marks 23 years since Zoran Djindjić, Prime Minister, leader of the Democratic Party, and the leading figure of the DOS, was assassinated near the entrance to the Government of Serbia building on Nemanjina Street.
Iran je na listu potencijalnih meta stavio kancelarije i imovinu velikih američkih tehnoloških kompanija koje posluju u regionu, preneli su iranski državni mediji.
Google je nedavno najavio uvođenje novih funkcija za produktivnost zasnovanih na veštačkoj inteligenciji unutar svojih aplikacija, koje će od sada koristiti Gemini za određene zadatke.
Novi Android telefoni i drugi slični uređaji uskoro će dobiti značajno ubrzanje performansi. Google je objavio detaljno objašnjenje kako će se to postići.
Najveće promene očekuju se u enterijeru, gde će luksuzna limuzina dobiti potpuno novi kokpit inspirisan modelom BMW iX3, sa modernim digitalnim rešenjima i naprednom tehnologijom.
Komentari 10
Pogledaj komentare