Čak i ako bi ove godine pad BDP-a bio četiri odsto to ne bi nužno izazvalo potrebu za rebalasom budžeta, kaže predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković.
Autor: Milan Ćulibrk, Zoran Preradović
|
Izvor: Ekonomist
On za Ekonomist objašnjava da je naš budžetski deficit veoma nizak u odnosu na druge države i zato je zahtev da se on poveća dobra osnova za razgovore sa MMF-om, jer je to način da se poveća potrošnja i ublaže recesioni efekti krize. Uz to, razmatramo modele kako da se podstakne kupovina novih stanova, jer je to način da se oživi građevinska industrija.
Predsednik Vlade je uveren da će Međunarodni monetarni fond imati razumevanja za zahtev da se Srbiji omogući povećanje deficita u konsolidovanom bilansu javne potrošnje sa prvobitno dogovorenih tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i da to neće uticati na povlačenje preostalih tranši kredita u okviru tri milijarde evra vrednog stend-baj aranžmana sa MMF-om.
U razgovoru za Ekonomist, čije najzanimljivije delove prenosimo, on povodom predstojeće prve godišnjice izbora Vlade kaže da su njeni “rezultati na ekonomskom planu su najmanje vidljivi, jer se kao i ceo svet suočavamo sa jednom od najvećih kriza u istoriji i realnim padom životnog standarda građana”.
S druge strane, mi kao vlada činimo sve da udarac krize ublažimo i da građani, koliko je to moguće, što bezbolnije prođu kroz krizu. Dosta činimo da se tražnja kreira kroz infrastrukturne projekte, jer su to projekti koji otvaraju nova radna mesta, objašnjava presdesnik Vlade Srbije Mirko Cvetković.
Sve je izvesnije da nas na jesen očekuje još jedan rebalans budžeta. Hoće li ga Vlada preživeti?
Nastojimo da do kraja godine planirane troškove uklopimo sa prihodima koji se ostvaruju. U maju prihodi su bili manji od planiranih, ali ne alarmantno, jer su redovni prihodi od poreza i carina bili u skladu sa očekivanjima. Budžet je ostao uskraćen za 40 odsto sopstvenih prihoda državnih institucija, a nije uplaćena ni dobit javnih preduzeća.
Da su i ta dva instrumenta bila primenjena, deficita skoro ne bi ni bilo. Pad prihoda u maju, dakle, nije posledica dodatnog pogoršanja, već rezultat činjenice da nismo iskoristili dva izvora za punjenje budžeta. Nije nam cilj da prebacivanjem sredstava u budžet ugrozimo bilo čiju likvidnost, pa će i državnim institucijama i javnim preduzećima biti omogućeno da svoj deo za budžet uplaćuju sukcesivno.
Ima li indicija da je povećano izbegavanje plaćanja poreza, pre svega PDV-a?
Ministarka finansija me je informisala da nije došlo do značajnijeg izbegavanja plaćanja poreza. Svesni smo da siva ekonomija postoji u svim privredama, ali to nije ključni uzrok za pad poreskih prihoda kod nas.
Ministarka finansija najavila je da će Vlada Srbije od MMF-a tražiti da se budžetski deficit poveća sa tri na četiri odsto BDP-a. Ima, međutim, mišljenja da će MMF biti mnogo oštriji prilikom prve revizije stend-baj aranžmana nego do sada?
Nesporno je da je aprilski rebalans bio najveće smanjenje budžetske potrošnje u Srbiji i pitanje je da li je moguće dalje prilagođavanje. Istovremeno, ispostavilo se da je deficit koji smo utvrdili rebalansom od tri odsto BDP-a veoma nizak u odnosu na druge države. Zato je zahtev da se poveća deficit dobra osnova za razgovore sa MMF-om, jer je to način da se poveća potrošnja i ublaže recesioni efekti krize.
Ima dosta dilema o tome šta je Vlada obećala MMF-u da bi dobila kredit? Postoji li taj famozni „plan B“ i šta on podrazumeva?
Nikakvih političkih obećanja nije bilo, već smo ozbiljno razgovarali kako da napravimo balans između fiskalne i monetarne politike i da sa što manje negativnih efekata prođemo kroz ovu krizu.
Kod dvogodišnjih aranžmana uobičajene su i mere predostrožnosti, koje će se preduzeti ako dođe do velikih i iznenadnih poremećaja i u okviru toga je razmatrano i povećanje PDV-a i uvođenje poreza na plate u javnom sektoru. Ali tada smo se o tome dogovarali u drugačijim uslovima.
Tada nismo znali kako će se kretati kriza, ni kakvi će biti deficiti drugih zemalja. Verujem da će ta saznanja biti od koristi u novim razgovorima sa MMF-om.
NBS je upozorila da bi Srbija mogla ostati bez druge tranše kredita od MMF-a ako Vlada u prvom polugođu ne ispuni sve što je dogovoreno.
Mi u otežanim okolnostima nastojimo da ispunimo sve što smo se dogovorili sa MMF-om i ako dođe do nekih problema, spremni smo da razgovaramo o tome kako da se oni prevaziđu.
Ako izostanu buduće tranše kredita od MMF-a, preti li Srbiji opasnost od bankrota?
Za nas nije ključno pitanje kojom će brzinom dolaziti pare od MMF-a, jer nemamo problema sa deviznim rezervama, već sa fiskalnim prihodima i javnom potrošnjom.
Novcem od MMF-a to ne može da se finansira, već su te pare garant sigurnosti da devizne rezerve mogu da izdrže bilo kakav, čak i eksterni pritisak na devizno tržište i mogli bismo lakše da branimo stabilnost kursa čak i ako svi krenu da konvertuju dinare u evre. Zato eventualno kašnjenje neke tranše kredita od MMF-a ne bi imalo vidljivih makroekonomskih posledica, već bi pre svega to delovalo na pad poverenja u Srbiju.
Neki privrednici smatraju da dosadašnje mere za ublažavanje posledica globalne krize nisu dale željene efekte? Da li i kakve nove mere planirate za jesen?
Prve analize efekata mera Vlade pokazuju da smo izabrali pravi put. Uz intervenciju države, subvencionisanjem kamata, privrednici mogu jeftinije da se zaduže kod banaka. Time smo obezbedili likvidnost privrede.
Naše mere su dobro koncipirane, s tim što moramo agresivnije da podstaknemo sektor građevinarstva koji je dosta pogođen krizom. Ta industrija je najviše bazirana na domaćim resursima. Mi razmatramo modele kako da se podstakne kupovina novih stanova, jer je to način da se oživi građevinska industrija.
Najvažnije je da država ne izaziva nelikvidnost i na tome se intenzivno radi. Poznato je da država, uključujući javna preduzeća, ima određena dugovanja, a polovina tog duga otpada na JP Putevi Srbije i on će uskoro biti rešen. U svakom slučaju, može se očekivati relativno brzo i povoljno rešenje dugova koji se direktno tiču budžeta, jer kanal internog zaduživanja na domaćem tržištu odlično funkcioniše i budžet je likvidan.
Znači li to da ne preti opasnost od masovnih bankrotstava preduzeća?
Naše mere su omogućile mnogim firmama da prevaziđu najgore trenutke krize i nastave poslovanje. Vlada će i dalje intervenisati gde god je to potrebno da sačuva privrednu aktivnost. Ali, i bankrot je neka vrsta leka. Možda je u nekim slučajevima bolje da preduzeće bankrotira pa da startuje iznova, sa novim vlasnikom čime će se izbeći lančana reakcija slabljenja i drugih preduzeća.
Da li je tačno da su, uz državu, trgovinski lanci ključni generator nelikvidnosti?
Nedavno smo razgovarali sa velikim trgovinskim lancima i posebno smo bili zainteresovani za dospele dugove koje imaju prema dobavljačima. Informacije koje smo dobili su ohrabrujuće, jer trgovci tvrde da su u stanju da reše taj problem.
Reč je o oko šest milijardi dinara i dobili smo obećanje od trgovinskih lanaca da će do kraja juna izmiriti sve dospele obaveze. Sačekaćemo da vidimo da li će ispuniti to obećanje, a u suprotnom moraćemo aktivnije da se uključimo u rešavanje tog problema.
Šta će Vlada morati da preduzme ako se ostvare procene ekonomista da će pad BDP-a biti bar duplo veći od zvanično procenjenih dva odsto?
Gledajući bilanse za maj, čini mi se da projekcija budžeta može da izdrži veći pad BDP-a od dva odsto. Čak i ako bi pad BDP-a bio četiri odsto to ne bi nužno izazvalo potrebu za rebalasom budžeta.
Šta očekujete od dodatne revizije završnog računa NIS-a, jer neki već optužuju Vladu da uzalud troši novac poreskih obveznika?
Ovo pitanje ne treba da se politizuje. Mi želimo da utvrdimo činjenično stanje i to je upravo razlog zbog kojeg ćemo angažovati nezavisnog revizora. Postoji niz otvorenih pitanja sa dugovanjima javnih preduzeća prema NIS-u. Sada imamo veliki problem i sa Petrohemijom, za koju pokušavamo da nađemo najbolje rešenje.
Može li se očekivati da novi vlasnik NIS-a preuzme i Petrohemiju?
Vlada je već preuzela korake i pokrenula postupak restrukturiranja Petrohemije kako bi omogućila njeno normalno poslovanje. Istovremeno, ulažu se veliki napori da se uspostave kontakti sa inostranim kompanijama koje bi bile strateški partneri.
Može li se u dogledno vreme očekivati strategija privatizacije javnih preduzeća, pre svega EPS-a i da li on može biti prodat kao NIS?
Ne, svako javno preduzeće je slučaj za sebe. Privatizacija EPS-a će ići postepeno. Već smo raspisali tender za tri termoelektrane i realizacijom ovih investicija velike privatne kompanije će proizvoditi najmanje 20 odsto električne energije u Srbiji. Tek u drugoj fazi će na red doći privatizacija postojećeg sistema.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je danas, povodom toga što je otkriveno da Irska isporučuje ogromne količine aluminijuma Rusiji, da izvoz aluminijuma u tu zemlju nije pod sankcijama,
Humanoidni roboti proizvedeni u Kini sve više dominiraju svetskim tržištem i privlače pažnju javnosti svojim naprednim funkcijama, uključujući izvođenje akrobatskih pokreta, upravljanje saobraćajem i pripremu napitaka.
Kompanija NIS podnela je zahtev za novom posebnom licencom Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD kako bi joj se omogućilo nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti i posle 16. juna, kada ističe važenje prethodne licence.
Na inicijativu Predsednika Republike, država će doneti odluku i pokrenuti mehanizme za značajno smanjenje cena velikog broja lekova, čak od 20-40%, čime je napravljen važan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite i povećanju dostupnosti terapije za građane.
Španska kompanija za brzu dostavu Glovo zvanično je potvrdila da će u potpunosti obustaviti svoje poslovanje na tržištu Bosne i Hercegovine. Krajnji rok za gašenje operacija je 10. avgust 2026. godine.
Hemijska industrija prolazi kroz najtežu krizu u poslednjih 25 godina zbog visokih troškova energije, globalnih viškova kapaciteta i sve jače konkurencije iz Kine, izjavio je izvršni direktor kompanije BASF Markus Kamit.
Još jednom se pokazalo da među učesnicima blokada i protesta više nisu dominantni studenti, već da se u prvim redovima sve češće mogu videti stariji građani.
Američki mediji navode da Pentagon razmatra Izrael kao najviši nivo obaveštajne pretnje zbog navodnih špijunskih aktivnosti, što su Vašington i Tel Aviv demantovali.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. SAD su izvele vazdušne udare na Iran nakon obaranja američkog helikoptera Apač, a Teheran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regionu.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas, povodom godišnjice donošenja Rezolucije 1244 SB UN, da je to naša tapija na kojoj moramo da insistiramo i da se držimo međunarodnog prava, principa i normi Ujedinjenih nacija.
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da potencijalno ujedinjenje Moldavije i Rumunije, koje pominje moldavska predsednica Maja Sandu, predstavlja "ismevanje zdravog razuma".
Naučnici su otkrili širok spektar DNK životinja iz praistorije, među kojima je i mamut star između 700.000 i 3.000 godina, u izmetu veverice očuvanom u permafrostu, odnosno zaleđenoj steni u Jukonu na severozapadu Kanade.
Nik Rajner, koji je optužen za ubistvo svojih roditelja Roba Rajnera i Mišel Singer Rajner u decembru 2025. godine, podneo je zahtev sudu u Kaliforniji u kojem traži novac iz fonda koji je osnovan na njegovo ime.
Poznati holivudski glumac Tajler Mejn, kojeg publika pamti po ulozi u filmu "X-Men", saopštio je da mu je dijagnostikovan redak oblik raka dojke kod muškaraca.
Istraživači sa Penzenskog državnog univerziteta (PDU) otkrili su u lobanji čoveka koji je živeo između kraja 2. i 4. veka nove ere tragove hirurškog vađenja zuba.
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut Kimr Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pozvala je evropske zemlje da slede primer zvaničnog Vašingtona i uvedu ograničenja na putovanja ljudi koji su nedavno bili u zemljama centralne Afrike pogođenim epidemijom ebole.
Tri uočljiva znaka dijabetesa mogu da se pojave odmah nakon buđenja, a mnogi ih zanemaruju jer simptomi ne moraju nužno da stvaraju osećaj bolesti, upozorava farmaceut Abas Kanani. Zbog toga veliki broj ljudi nije ni svestan da ima dijabetes.
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Glumac Idris Elba, koji trenutno promoviše svoj novi film "Masters of the Universe", ponovo je pokrenuo raspravu o dugogodišnjim glasinama da bi upravo on mogao da postane novi Džejms Bond.
Film "Potpuna neznanac" (A Complete Unknown) zauzeo je visoku poziciju na HBO Maxu u Srbiji gde se trenutno nalazi na drugom mestu liste najgledanijih filmova, nakon što je nedavno postao dostupan na platformi.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
Iran’s Ministry of Foreign Affairs strongly condemned the latest U.S. military strikes on Iran, calling them a clear violation of the country’s national sovereignty.
The State Hydrometeorological Institute of Serbia (RHMZ) has issued a warning for today and Thursday, June 11, regarding severe thunderstorms accompanied by hail and strong, gusty winds.
Iran has warned Middle Eastern countries hosting U.S. troops that they could become targets of new attacks if the United States carries out further strikes on Iranian territory.
The Higher Public Prosecutor’s Office in Belgrade announced today that four members of the Rapid Response Unit 92 of the Duty Service of the Belgrade Police Department, as well as the owner of the hospitality venue “Steak and Wine Bar,” have been arrested.
“The mission is a proportional response to unjustified Iranian aggression,” the statement said, adding that the operation was launched on the orders of Donald Trump following the reported downing of a U.S. Army AH-64 Apache helicopter near the Strait of Hormuz
Ukrajina želi da višestruko poveća proizvodnju vojnih dronova i tvrdi da bi uz dodatnu finansijsku podršku saveznika mogla da proizvodi čak 20 miliona bespilotnih letelica godišnje.
Apple je na konferenciji WWDC 2026 zvanično prikazao predstojeće operativne sisteme iOS 27 i iPadOS 27. Rana verzija za programere je dostupna već danas, dok otvorena javna beta stiže sledećeg meseca.
Ministarstvo odbrane SAD proširilo je listu kineskih kompanija za koje smatra da imaju veze sa kineskom vojskom, uključujući tehnološke gigante Alibaba Group i Baidu, kao i proizvođača automobila BYD.
Kineski humanoidni roboti dominiraju globalnim tržištem i privlače ogromnu pažnju svetske javnosti, ali neki eksperti upozoravaju da stvarna tražnja i dalje zaostaje za proizvodnim kapacitetima.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Letnje vrućine u Nemačkoj ponovo su otvorile problem starijih betonskih deonica autoputeva, zbog čega su vlasti na pojedinim pravcima uvele privremena ograničenja brzine.
Grčki vozači su, po ponašanju za volanom, među najopasnijima u celoj Evropi, preneo je list "Katimerini" pozivajući se na rezultate istraživanja o odgovornoj vožnji.
Dok pojedini proizvođači automobila, kao što su Volkswagen, Audij, Mercedes i Hyundai, vraćaju fizičke komande u kabinu, američki Rivian ide u potpuno suprotnom smeru.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Komentari 4
Pogledaj komentare