Da bismo odgovorili na pitanje zašto dinar gubi na vrednosti moramo se vratiti nekoliko godina unazad, u period pre nego što je došlo do opadanja vrednosti domaće valute. Tako je u periodu od septembra 2005. do septembar 2008. godine ukupan rast cena na malo iznosio oko 30 odsto, dok je u te tri godine kurs dinara u odnosu na evro ojačao za oko 10 procenata. Dolazi se do toga da je u tom periodu napravljen jaz između kretanja inflacije i kursa dinara od oko 40 odsto. Kako iza ove razlike nije stajala jaka privreda, jasno je da je bilo samo pitanje trenutka kada bi došlo do njegovog „peglanja“.
Takođe, u uslovima dugoročno visokog deficita tekućeg računa platnog bilansa, nužno je da pre ili kasnije dođe do depresijacije kursa dinara. Da nije bilo globalne finansijske krize, izvesno je da bi se ovaj jaz u dužem vremenskom periodu i postepeno smanjivao, a tekuća globalna finansijska kriza je uticala da dinar brže gubi vrednost. Povremene intervencije Narodne banke Srbije su uticale na usporavanje depresijacije domaće valute.
Zbog toga se kod mnogih ekonomista pojavila dilema da li je centralna banka trebalo da interveniše. Smatram, bez ikakve dileme, da je intervencija NBS bila nužna. Da je nije bilo, devizni kurs bi bio značajno viši, verovatno bi se u potpunosti ispeglao jaz iz prethodnog perioda između inflacije i kretanja deviznog kursa, tako da bi dinar izgubio možda i više od polovine svoje vrednosti u vrlo kratkom roku.
U takvim uslovima bi došlo do drastičnog rasta inflatornih očekivanja, prekida kreditiranja u dinarima, rasta sive ekonomije, teškoća u poslovanju banaka, odlaganja domaćih i stranih investicija i drugih problema. Posledica bi bili i značajni socijalni problemi, jer je najveći deo odobrenih kredita indeksiran u stranoj valuti, što bi dovelo do drastičnog rasta rata za zajmove.
Značajan deo stanovništva i privrede sigurno da tako uvećane rate ne bi mogao da plaća, što bi dovelo do rasta neperformansne aktive u bankarskom sistemu (teško naplativa potraživanja).
Njihov rast bi uticao na pogoršanje likvidnosti banaka, koje bi morale da drastično smanjenje kreditiranje i još više da povećaju kamatne stope. Smanjeno kreditiranje privrede uvek vodi pogoršanoj likvidnosti privrede i naročito bi bilo opasno stvaranje lanca nelikvidnosti.
Zemlje sa izrazito nestabilnom valutom strani investitori zaobilaze „u širokom luku“, jer naglo gubljenje vrednosti domaće valute može u potpunosti istopiti njihov profit. Zato bi priliv stranih direktnih investicija (SDI) bio dodatno umanjen, pored izvesno većeg smanjenja po osnovu globalne finansijske krize.
Slabljenje dinara, ukoliko se nastavi, nužno bi dovelo do daljeg poskupljenja uvoznih roba, što bi bila još jedna karika u kreiranju inflatorne spirale. Verovatno da bi bio u pitanju nešto blaži oblik scenarija monetarnih udara sa kojima smo se često susretali tokom devedesetih prošlog veka. Takav scenario se upravo desio u Islandu u prethodnoj godini.
Manja ponuda i veća tražnja
U režimu ciljane inflacije devizni kurs je fleksibilan i njega određuje kretanje ponude i tražnje. U tekućim uslovima na kretanje kursa je negativno uticala i ponuda, koja se smanjila, kao i povećana tražnja.
Na smanjenje ponude uticao je manji priliv po osnovu SDI, manji priliv po osnovu međubankarskog kreditiranja (krediti na relaciji „majka banka – kćerka banka“) usporavanje procesa privatizacije, povlačenja više od milijarede evra depozita iz bankarskog sistema, otežan izvoz, manje doznake radnika iz inostranstva,...
Sa druge strane na povećanje tražnje uticalo je povlačenje dela stranih portfolio investitora (konvertuju dinarske hartije od vrednosti u stranu valutu i povlače sredstva), ubrzano oslobađanje viška dinara stanovništva i privrede (višak dinara se konvertuje u stranu valutu zbog straha da će dinar brzo gubiti na vrednosti).
Takođe, globalna kriza dovela je do nepoverenja na međunarodnom tržištu, tako da se ranija plaćanja na odloženo sada rade trenutno ili u vrlo kratkim rokovima. Zato uvoznici traže veću količinu deviza, a i banke polako izlaze iz dinarskih hartija od vrednosti zbog straha da će dinar nastaviti da slabi.
Ova situacija pokazuje da dinar nije trajno povratio kredibilitet i da su na prve naznake teškoća stanovništvo i privreda počeli masovno da se oslobađaju domaće valute što je u uslovima povećane tražnje i smanjene ponude evra dodatno oslabilo kurs dinara.
Gde će se zaustaviti kurs dinara u ovom trenutku niko ne može pouzdano da prognozira. Izvesno je da će tendencija povećane tražnje za evrom biti nastavljena i, ukoliko se formiranje deviznog kursa prepusti slobodnom tržištu, dinar će nastaviti da gubi na vrednosti, ukoliko ne bude intervenisala NBS.
U ovom trenutku, i pored određenog smanjenja, NBS raspolaže dovoljnim količinama deviznih rezervi da može da održava kurs na nivou koji smatra poželjnim. To znači da će se kurs dinara verovatno zaustaviti na onom nivou za koji centralna banka proceni da predstavlja kritičan prag i preko kojeg se ne sme dopustiti dalje gubljenje vrednosti domaće valute.
Promena politike NBS?
U teoriji se često sreće gledište da u režimu inflacionog targetiranja centralna banka ne može imati nijedan drugi cilj, osim cenovne stabilnosti. To znači da je u ovom režimu nužno voditi politiku fleksibilnog deviznog kursa. Međutim, takvo glediše je pogrešno. Naime, moguće je da zemlja ima i ciljanu stopu inflacije i targetirani nivo deviznog kursa.
Međutim, bitno je da ciljani nivo deviznog kursa bude konzistentan sa targetiranom stopom inflacije. U praksi postoje zemlje koje su vodile ovakvu politiku, poput Čilea i Izraela.
Smatram da NBS mora da napravi zaokret u tekućoj politici i da umesto targetiranja inflacije doda još jedno nominalno sidro u vidu deviznog kursa, koje bi ojačalo kredibilitet sistema. To svakako ne bi trebalo da znači politiku fiksnog deviznog kursa, već neki od oblika rukovođenog upravljanja koji ne bi dozvoljavao veće oscilacije deviznog kursa od nivoa koji odgovara razlici u inflaciji između Srbije i Evropske monetarne unije.
Javno objavljivanje dva targeta bi uticalo na povećanje kredibiliteta režima, a sa druge strane devizne rezerve NBS su dovoljne da obezbede njegovo nesmetano funkcionisanje.
Ova godina će sigurno biti značajno nepovoljnija, jer će pod uticajem globalne krize, a i zakasnelog prestrukutriranja srpske privrede, biti prisutni brojni pritisci na rast inflacije i deviznog kursa u vidu - smanjenjog priliva kapitala, rastućih inflacionih očekivanja, prevelikog nivoa javne potrošnje, smanjene likvidnosti banaka i privrede i drugih.
I makroekonomski ambijent će biti nepovoljan imajući u vidu očekivano usporavanje ekonomskog rasta, rasta nezaposlenosti, opadanja investicija, povećanog broja transakcija u stranoj valuti,... U takvim uslovima, malo je verovatno da referentna kamatna stopa na dvonedeljene repo operacije može biti dovoljno snažan instrument za stabilizaciju monetarnih kretanja.
Takođe, trebalo bi imati u vidu da je u dužem vremenskom periodu kontinuirano povećavanja referentne kamatne stope, tako da je ona već dostigla prilično visok nivo. To znači da će u narednom periodu biti smanjene mogućnosti vođenja restriktivne monetarne politike preko porasta nivoa osnovne kamate NBS, jer se njen nivo ne može podizati neograničeno, a ona je u tekućem režimu osnovni instrument monetarne politike.
Ukoliko se ovaj trend nastavi i domaća valuta nastavi da slabi nedeljno za dva do tri dinara, vrlo brzo će doći do panike i evro će još više skočiti. Ipak, ne verujem da će NBS to dozvoliti i verujem da će intervenisati većim iznosima ukoliko to bude nužno. Naime, tu se postavlja pitanje nagodbe između održavanja makroekonomske stabilnosti po cenu gubitka dela deviznih rezervi ili dozvoliti „klizanje“ dinara, ali sačuvati devizne rezerve.
Ta dilema za mene ne postoji. Smatram da je neuporedivo bolje, u uslovima globalne krize, opadanja proizvodnje, otpuštanja radnika i smanjenog priliva stranih investicija, prioritet dati održavanju stabilnosti kursa i žrtvovati deo rezervi.
U suprotnom, ukoliko se nastavi rast inflatornih očekivanja, to bi moglo da bude veoma loše, jer bismo se suočili sa opasnošću da uđemo u inflatornu spiralu, sa svim negativnim posledicama koje ona može nositi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Zamenik predsednika SSP Borko Stefanović gostovao je u večerašnjem "Utisku nedelje", gde je došlo do žestoke rasprave sa Savom Manojlovićem iz pokreta "Kreni-promeni"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da je ponosan na borbu Srbije u Ujedinjenim nacijama, rekavši da istina ne može da se pobedi silom.
Najmanje 10 osoba ranjeno je danas kada je tinejdžer naoružan puškom, otvorio vatru nakon što je izbila tuča tokom privatne zabave u saveznoj državi Floridi, saopštile su američke vlasti.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 33
Pogledaj komentare