Nijedna državna institucija nema potpune podatke o tome kolika je ukupna vrednost imovine srpskih javnih i privatnih preduzeća, rezervi uglja i drugih mineralnih sirovina na Kosovu i Metohiji, kao i potraživanja i dugova koje Srbija i dan danas otplaćuje u ime svoje pokrajine.
Autor: Jelena Tomić
|
Izvor: B92
Podaci su uglavnom zasnovani na stanju iz 1999. godine, pa ih treba uzeti sa rezervom jer ne postoji validna procena u kakvom je trenutnom stanju. Ipak, procene su da se radi o ciframa od nekoliko desetina milijardi evra.
Sudbina srpske državne i privatne imovine na Kosovu neizvesna je već skoro devet godina. Od 1999. godine, od kada je ta srpska pokrajina pod upravom UNMIK-a, Srbija nije uspela da povrati ni jedan objekat, niti koristi ijedan resurs na tom delu svoje teritorije.
Takvo stanje posledica je činjenice da država od tada nema nikakva ni prava ni ingerencije na Kosovu, ali i politike državnog vrha koji je kao krunski argument prava nad tim delom teritorije navodio da je Srbija gradila preduzeća na Kosovu i da otplaćuje njegov spoljni dug. Tako je u nadi da će to omogućiti povraćaj prava, država možda propustila priliku da sigurnijim istupanjem i insistiranjem na toj svojini uspe da popravi svoj položaj u pregovorima i obezbedi određenu korist.
Na Kosovu se već nekoliko godina sprovodi i privatizacija društvenih preduzeća, u kojoj je nove vlasnike, većinom Albance, dobilo više od 300 firmi. Srpski zvaničnici navode da se radi o nelegalnoj privatizaciji, jer je sprovodi Kosovska poverilačka agencija, kao organ UNMIK-a, koji po rezoluciji 1244 ima pravo da upravlja imovinom, ali ne i da je otuđi.
Više od 350 preduzeæa je do sada privatizovano na Kosovu
Oni ističu i da je dodatno problematičan način privatizacije, koja predviđa formiranje novih preduzeća na koja se prenosi imovina, dok starom preduzeću ostaju dugovi. Imovina novoformiranih firmi se zatim prodaje u viđenom stanju, bez preciznog utvrđivanja njene vrednosti i vlasnika. Taj metod se naziva spin-of.
Prema podacima Ministarstva za Kosovo i Metohiju zaključno sa novembrom prošle godine, na Kosovu je privatizovano 356 društvenih preduzeća. Ukupan broj novoformiranih kompanija je 445, ukupno je potpisano 330 kupoprodajnih ugovora. Prihod od privatizacije iznosi 325 miliona evra. Agencija planira da privatizuje ili likvidira ukupno 500 preduzeća.
Posebno je nezavidan položaj javnih preduzeća na KiM koja svojom imovinom ne raspolažu već skoro devet godina. Kosovska poverilačka agencija još nije počela njihovu privatizaciju, ali je izvršena transformacija u holdinge AD, a kao druga faza predviđeno je stvaranje novih preduzeća takođe metodom spin-ofa.
Zvaničnici Srbije više puta su upozoravali strane investitore da će ulaganja po tom, pravno neosnovanom modelu privatizacije biti osporene pred međunarodnim sudovima.
Imovina preduzeća iz Srbije na Kosovu
Samo imovina EPS-a u južnoj pokrajini Srbije iznosi oko tri milijarde evra
Preduzeća iz centralne Srbije na Kosovu imaju 1.218 objekata, iz Vojvodine 14, a uz imovinu javnih preduzeća, ukupno je 1.358 objekata, čija se vrednost procenjuje na oko 1,5 milijardi dolara. PTT Srbija na KiM ima 130 objekata, Železnice Srbije 55, Srbijašume 45, a Elektroprivreda Srbije 18 objekata.
Samo imovina EPS-a, prema istim podacima, vredi oko tri milijarde evra, a procene su da bi njenim otuđenjem to javno preduzeće pretrpelo gubitak od najmanje 1,5 milijardi evra.
EPS je do sada godišnje gubio oko 200 miliona evra jer je bio sprečen da koristi kapacitete na Kosovu, a od 1999. godine EPS svake godine samo za naknade radnicima koji su ostali bez posla, iz cene struje izdvaja 20 miliona evra.
Na Kosovu posluju tri javna preduzeća koja su zvanično još uvek deo EPS. Radi se o preduzećima Kopovi, Termoelektrane i Elektrokosovo distribucija, nad kojima EPS nema nikakvih ingerencija.
Što se tiče Železnice, knjigovodstvena vrednost njene imovine na Kosovu, računajući infrastrukturu i vozila, premašuje 206 miliona evra, dok je tržišna vrednost verovatno višestruko veća. Sastoji se od 330 kilometara pruga, 33 železničke stanice, 19 dizel-lokomotiva, 15 dizel-motornih vozova, 570 teretnih i 45 putničkih vagona.
Preduzeće Telekom Srbija pretrpelo je velike materijalne gubitke zbog protivzakonitog isključivanja i uništavanja radio-baznih stanica i druge telekomunikacione opreme krajem oktobra 2006. godine. Ukupna šteta tog preduzeća u poslednjih sedam godina po osnovu oduzete imovine, izgubljene dobiti, oduzetih prava i obaveze isplaćivanja zarada raseljenim bivšim radnicima iznosi oko 1,4 milijarde dolara.
Veoma vredan resurs na Kosovu su izuzetni energetski potencijali, među kojima najznačajnije mesto ima lignit, čije rezerve se procenjuju na 14,7 milijardi tona i po obimu su na petom mestu u svetu. Rezerve olova i cinka na području Kosova i Metohije procenjene su na 51 milion tona, što predstavlja tri četvrtine bilansnih rezervi Srbije.
Vrednost rudnog bogatstva je nekoliko desetina milijardi evra
Po važećim cenama metala na svetskom tržištu, zalihe olovo-cinkove rude u toj pokrajini sa prosečnim sadržajem 3,5 odsto olova, 2,5 odsto cinka i 60 do 70 grama srebra po toni, vrede oko osam milijardi evra.
UNMIK i Srbija barataju različitim vrednostima ukupnog rudnog bogatstva, pa je tako privremena administracija na Kosovu izašla sa procenom po kriterijumima Svetske banke od 13,5 milijardi evra, dok su domaće procene i znatno veće. Vrednost uglja lignita je po UNMIK-u šest i po milijardi evra.
U vlasništvu države Srbije je, prema podacima Ministarstva za Kosovo i Metohiju, i 24.500 hektara poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta, službene zgrade površine veće od 1,4 miliona kvadratnih metara, više od 145 hiljada kvadratnih metara poslovnih i 25 hiljada kvadratnih metara stambenih zgrada, četiri hiljade kvadrata objekata posebne namene i 750 hiljada kvadratnih metara ostalih građevinskih objekata. Ukupna procenjena vrednost tog dela državne imovine je pre nekoliko godina procenjena na 220 miliona evra.
Treba imati u vidu i da je posle 1999. godine sa Kosova i Metohije izbeglo više od 30 hiljada srpskih porodica, a vrednost objekata i imovine koju su tamo ostavili procenjuje se na najmanje četiri milijarde dolara.
Kao veliku stavku državni vrh je navodio i izdvajanja Srbije kroz Fond za kreditiranje bržeg razvoja Kosova, još od 1966. godine. Prema podacima resornog Ministarstva, do 1990. godine kroz taj fond na Kosovo je investirano oko 4,37 milijardi dolara, do čega je učešće Srbije oko 40 odsto, odnosno 1,75 milijardi dolara. Šef Ekonomskog tima za KiM Nenad Popović svojevremeno je, međutim, izjavljivao da su ulaganja Srbije na Kosovo od 1960 do 1990. godine iznosila čak oko 17 milijardi dolara.
Srbija, inaèe, i dalje servisira dug Kosova i Metohije prema inostranim poveriocima
Posebno poglavlje čini otplata duga Kosova. Srbija je, prema podacima Narodne banke Srbije na kraju prošle godine, do sada isplatila 328 miliona dolara, od ukupno 1,58 milijardi dolara duga Pariskom i Londonskom klubu poverilaca, međunarodnim finansijskim organizacijama i po osnovu kliringa.
Kako navode u Ministarstvu za KiM, veliki problem je i nerešeno pitanje imovine građana koja nije u svojini zakonitih vlasnika. „Uzurpirano je milion katastarskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma, čiji su vlasnici Srbi i čija vrednost se može proceniti na oko 50 milijardi dolara, a njima raspolažu Albanci. Loši bezbednosni uslovi su razlog zašto Srbi nisu imali pristup svom zemljištu, kao ni nadležnim institucijama kako bi ostvarili pravo na zaštitu svojih imovinskih prava“, kažu u tom Ministarstvu.
Kosovski Albanci su tokom pregovora sa srpskom delegacijom zagovarali tezu da sva imovina na Kosovu pripada njima u skladu sa metodom sukcesije iz 2001. godine, koji je primenjen na republike bivše SFRJ, a po kojem je svaka od republika zadržala imovinu na svojoj teritoriji. Srpska strana je taj argument odbacivala jer Kosovo nikada nije bilo republika, već autonomna pokrajinu, na koju se taj princip nije mogao primeniti.
Prema planu posrednika u pregovorima, Martija Ahtisarija, sva pokretna i nepokretna imovina bivše SRJ ili Republike Srbije, kao pravnog sledbenika, koja se nalazi na teritoriji KiM, treba da postane vlasništvo Kosova. To važi i za javna preduzeća, dok društvena preduzeća (trenutno pod upravom Kosovske poverilačke agencije – KPA), treba da pređu u nadležnost agencije koja će naslediti KPA.
Rešenja predviđena ovim predlogom u suprotnosti su sa stavovima srpskog pregovaračkog tima koji se zalagao za prenošenje pokretne i nepokretne imovine u imovinu KiM, ali samo ako Kosovo ima status autonomne pokrajine u okviru Srbije.
Srpski tim se takođe zalagao i za punu kompenzaciju imovinskih i poverilačkih prava preduzeća iz centralne Srbije i Vojvodine, kao i države Srbije za privatizovana društvena preduzeća, uz moratorijum na dalju privatizaciju na KiM.
Ahtisarijev plan predviđa I da Kosovo preuzme otplatu svog duga u međunarodnom dugu Srbije, koji obuhvata sdugove Međunarodnom monetarnom fondu, Pariskom i Londonskom klubu poverilaca. Otplata duga rešiće se u pregovorima Kosova i Srbije, a ukoliko do dogovora ne dođe u roku od godinu dana, odrediće se međunarodna arbitraža.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Nemački proizvođač luksuznih automobila Porše objavio je da je njegov operativni profit drastično pao sa skoro 5,3 milijarde evra u 2024. na samo 90 miliona evra u prošloj godini, pre svega zbog slabije prodaje u Kini i povećanja američkih carina.
Restorani i hoteli širom Indije upozorili su u utorak na poremećaje u radu i moguće zatvaranje, pošto rat sa Iranom dovodi do nestašice gasa za kuvanje, zbog čega su vlasti formirale posebnu komisiju koja će razmatrati zahteve industrije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da je u prva dva dana napada na Iran potrošila municiju u vrednosti od 5,6 milijardi dolara, navodi se u izveštaju dostavljenom odborima američkog Kongresa, rekao je danas izvor upoznat sa tim.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine i komesar Ekspo 2027 Jagoda Lazarević potpisala je danas ugovore o učešću na Specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd sa komesarima za ovu izložbu iz 13 zemalja, saopštila je Kancelarija za saradnju s medijima Vlade
Dvanaesti dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je napao raketama i dronovima više zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, dok Izrael i SAD uzvraćaju vazdušnim udarima na iranske ciljeve.
Rat u Ukrajini – 1.477. dan. Borbe firom fronta ne prestaju i odvijaju se nesmanjenim intenzitetom. Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof rekao je da će se sledeća runda trilateralnih mirovnih pregovora "verovatno održati sledeće nedelje".
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči oglasio se povodom toga što je Izrael zabranio snimanje bezbednosnih lokacija i prenose uživo dok je na snazi upozorenje na napade.
Još jedan teretni brod pogođen je danas nepoznatim projektilom u Ormuskom moreuzu, izazvavši požar, a posada je evakuisana, saopšteno je iz Britanske službe za pomorske trgovinske operacije (UKMTO).
Reper Kanje Vest pojavio se u petak pred sudom u Los Anđelesu zbog tužbe izvođača radova na njegovoj bivšoj vili u Malibuu. Vest je navodno bio umoran i više puta je zevao dok je odgovarao na pitanja o radovima, a optužbe negira.
Birate ogradu za kuću ili vikendicu? Vrsta i modela ima puno, tako da ćete sigurno lako pronaći kvalitetnu ogradu. Međutim, šta je to o čemu treba da vodite računa.
Pevačica Rijana pojačala je mere bezbednosti svoje kuće i porodice u Beverli Hilsu nakon što je u nedelju nepoznata napadačica Ivana Ortiz ispalila više hitaca na njenu rezidenciju.
Luka Dončić okončao je ljubavnu vezu sa svojom verenicom Anamarijom Goltes i vodi pravnu bitku za starateljstvo nad njihove dve ćerke, potvrdila je zvezda Los Angeles Lakers za ESPN.
Proleće nam stiže, a stručnjaci iz Mahnomen Helth-a savetuju kako se pripremiti za sezonu alergija i smanjiti kijanje, svrab očiju i začepljen nos pomoću lekova, prirodnih tretmana i jednostavnih navika u domu i na otvorenom.
Japan je odobrio revolucionarne tretmane za lečenje Parkinsonove bolesti i teške srčane insuficijencije, što predstavlja značajan korak u razvoju regenerativne medicine.
Novo veliko istraživanje pokazuje da kombinacija nesanice i apneje u snu može znatno povećati rizik od visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
S dolaskom proleća ljudi pate od sezonskih alergija koje izazivaju kijanje, curenje nosa i svrab očiju, posebno tokom perioda cvetanja breze i trave, upozoravaju lekari i alergolozi.
Opšte je poznato da je pušenje štetno za zdravlje, ali se manje govori o tome da negativne posledice mogu početi već sa udahom prvog, jednog dima koji već može pokrenuti određene promene u organizmu.
Poznati film "Kad jaganjci utihnu" ("The Silence of the Lambs") i danas ima posebno mesto u istoriji Oskara, s obzirom na to da nijedan horor više nije ponovi isti uspeh.
Radnja nemog filma "Metropolis" smeštena je sto godina kasnije u dalekoj budućnosti – ove 2026. godine. Čovek-mašina Marija pokazala je šta može veštačka inteligencija, a i mnoge druge vizije autora postale su stvarnost.
Televizijska serija "Bafi, ubica vampira" premijerno je prikazana 10. marta 1997. godine u Americi, a vremenom je od tinejdžerske serije prerasla u kultni hit i jednu od najuticjanijih televizijskih priča o brobi dobra i zla.
Dok se publika širom Evrope priprema za veliki povratak jednog od najvoljenijih italijanskih muzičara, Eros Ramazzotti već osvaja dvorane širom sveta u okviru svoje turneje "Una Storia Importante World Tour" sa kojom 26. aprila stiže i u Beogradsku arenu.
The organizers of Indian Wells have announced the Round of 16 match schedule, and the timing of the clash between Novak Djokovic and Jack Draper is not convenient for viewers in Serbia.
Twelfth day of the Middle East conflict: Iran launched missiles and drones at multiple countries across the region, including Israel, Qatar, the United Arab Emirates, Saudi Arabia, Kuwait, Bahrain and others, while Israel and USA continue to hit Iran.
A cargo ship in the Strait of Hormuz was hit by an unknown projectile about 46 kilometers off the coast of the United Arab Emirates, the UK Maritime Trade Operations (UKMTO) said today.
Iran’s police chief Ahmad Reza Radan warned citizens not to take to the streets to protest for regime change, stating that anyone participating in such demonstrations would be treated as an enemy of the state.
Komentari 88
Pogledaj komentare