Sve projekcije budućih scenarija predstavljenih u tekstu, su isključivo izbor CEKOR-a kao organizacije koja je u projektu zadužena za izradu modela, te nisu automatski stanovišta svih projektnih partnera iz regiona.
Energetski sistemi u jugostočnoj Evropi su i dalje bazirani na dotrajalim kapacitetima i prljavim tehnologijama budući da najvećim delom koriste neefikasan ugalj slabog kvaliteta – lignit, čije spaljivanje u termoelektranama stvara zagađenje koje škodi ne samo zdravlju građana/ki, već doprinosi i klimatskim promenama. Još 2008-e objavljena studija Međunarodne agencije za energetiku Energy in the Western Balkans[1] sa svojim preporukama za reformu je i danas aktuelna.
Poslednja studija Svetske zdravstvene organizacije, Economic cost of the health impact of air pollution in Europe, navodi da region jugoistočne Evrope gubi u proseku 30 milijardi evra (19% BDP-a) zbog smrti koje su posledica zagađenja vazduha.
Prema analizama stručnjaka, Srbija je već četrdesetak godina orijentisana na izvoz prirodnih resursa, i taj izvoz podržava jeftinom energijom. Srbija ima krajnje neefikasnu proizvodnju resursa i energije, i sada je dospela u situaciju u kojoj je svetska cena toliko niska da efikasnost domaće proizvodnje više nije dovoljna da podrži konkurentnost domaćeg izvoza i zaposlenosti.
Srbijа se trenutno nаlаzi nа ekonomskoj i društvenoj prekretnici. Smаtrа se dа se iz ove krize može izаći jedino snаžnim investicionim ciklusom. Taj ciklus bi trebalo da bude baziran na novoj energetskoj politici. Na čemu bi trebalo da bude bazirana nova energetska politika?
Ugovor o Energetskoj zajednici
Ugovor o Energetskoj zajednici[1] koji je za Srbiju stupio na snagu 1. jula 2006. godine i kojim se Srbija integriše u zajedničko tržište energije Evropske unije obavezao nas je na sprovođenje pravnih tekovina EU o energetici, o zaštiti životne sredine, o konkurenciji i o obnovljivim izvorima energije.
Kao deo prava o zaštiti životne sredine, Srbija se obavezala da do roka koji je propisan, tj. do 31. decembra 2017. godine ograniči zagađujuće emisije u vazduh određenih zagađivača, tj. velikih ložišta (tzv. LCP Direktiva, 2001/80/EC). Direktiva će se primenjivati na postrojenja sa toplotnim ulazom koji je veći od 50MW, bez obzira na vrstu goriva.
Sprovođenje ove direktive, za razliku od većine drugih direktiva, zahteva fizičke promene u objektima, promene u tehničkim procesima ili materijalu (gorivo i drugi), pa zbog toga ove promene treba nazvati materijalnim uslovima.
Više o značaju ispunjenosti materijalnih uslova u oblasti energetike, kako za proces pristupanja Evropskoj uniji, tako i za ekonomsku i svaku drugu budućnost stanovništva Srbije, može se pročitati u izveštaju pod nazivom „Pristupanje Srbije Evropskoj uniji – značaj materijalnih uslova u oblasti energetike“, autora Aleksandra Kovačevića [2].
Foto: Cekor
Pitanje rešenja zagađenja iz energetskog sektora nije samo pitanje horizontalnog zakonodavstva (zaštite životne sredine), već je jedno od najvažnijih sektorskih pitanja od kojeg zavisi čitav privredni razvoj zemlje.
Prema Studiji izrađenoj u okrilju Energetske zajednice, godišnji troškovi proizvodnje električne energije u Srbiji vezani za zdravlje i negativne posledice na životnu sredinu sa mnogobrojnim uticajima na različite ekonomske i prirodne vrednosti procenjeni su na više od tri i po milijarde evra (3,552) ili 13,5 €c/kWh proizvedene električne energije.
Termoelektrane u Srbiji su najveći pojedinačni izvor sumpor-dioksida u Evropi i spadaju među najveće zagađivače praškaštim materijma i azotnim oksidima u Evropi. Ove emisije utiču kako na stanovništvo i privredu Srbije, tako i na stanovništvo i privredu susednih zemalja.
Približavanje EU
Smatra se da je u Srbiji dosta toga urađeno u oblasti energetike u cilju približavanja EU, međutim to je tek deo potrebnih promena u smislu približavanja naše pravne regulative evropskoj, jer i sama Evropska unija nastavlja da unapređuje ambicioznu klimatsku politiku; planira da dekarbonizije svoju privredu i postane lider u obnovljivim izvorima energije i globalni centar za razvoj nove generacije tehnološki napredne i konkurentne obnovljive energije.
Čak i da nema EU puta, Srbija bi zbog povećanja konkurentnosti svoje ekonomije i poboljšanja zdravlja građana i zaštite životne sredine, trebalo da napravi dramatičan preokret u energetskoj strategiji podizanjem efikasnosti i smanjenjem cena, kako bismo došli do nivoa kakve-takve
međunarodne konkurentnosti cele privrede.
Arhuska konvencija, NERP i Strategija
Zbog pada vrednosti kapitala preduzeća koja se bave ugljem u svetu, pored različitih tehnologija za upotrebu lignita, bilo bi neophodno razmotriti i tehnologije koje su namenjene upotrebi drugih goriva. Pitanje načina smanjenja zagađenja iz termocentrala je pitanje koje podleže odredbama Arhuske konvencije[1], koju je Srbija ratifikovala maja 2009. godine.
To u praksi pokriva prava svih građana na dostupnost informacija, na učešće u donošenju odluka (konsultacije) i, najzad, pravnu zaštitu u slučaju kada su prethodna dva prava povređena.
Najvažnija odredba Arhuske konvencije iz ugla zaštite javnog interesa govori o konsultacijama sa javnošću dovoljno rano tj. „kada su sve opcije za nameravanu odluku još uvek otvorene“, a ne da javnost bude informisana i uključena u trenutku kada su neke opcije ispuštene, tj. kada je već neko odlučio o izboru opcija. Već nepoštujući Arhusku konvenciju, predstavnici Srbije u okviru radnih grupa i Saveta ministara Energetske zajednice su na sastancima u okviru Energetske zajednice izjavili da Srbija planira da iskoristi jednu od opcija tj. da će Srbija izraditi Nacionalni plan za smanjenje emisija (National Emission. Reduction Plan – NERP), koji treba da se podnese Energetskoj zajednici do kraja ove godine. Takođe, to je pitanje koje u isto vreme treba biti obuhvaćeno Nacionalnom energetskom strategijom. Na kraju, sam taj plan treba takođe da prođe proceduru učešća javnosti po Arhuskoj konvenciji.
Foto: Cekor
U javnosti se u Srbiji malo zna o ostalim alternativama vezanih za energetiku, koje pokrivaju čitav kompleks pitanja. Stiče se utisak da u energetskom sistemu Srbije nadležno ministarstvo i preduzeća koja dominiraju imaju svoje unapred izabrane alternative. Ove unapred izabrane alternative se očituju u pripremljenom nacrtu Strategije razvoja energetike do 2025. sa projekcijama do 2030. godine, gde je težište na kontinuitetu proizvodnje električne energije iz uglja, uprkos obavezi dekarbonizacije (smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte) elektroenergetskog sektora do 2050. godine, kako to proističe iz mape puta EU, i uprkos potencijalima za uštedu energije u svim sektorima potrošnje i značajnim potencijalima obnovljivih izvora energije (sunce, vetar, biomasa, geotermalna i hidro energija).
Novi Nacrt Strategije razvoja energetike do 2025. sa projekcijama do 2030. godine je usvojen u maju 2015. od strane Vlade Republike Srbije i njega će, kao najviši dokument kojim se utvrđuje energetska politika Srbije, razmatrati i Skupština Srbije na nekom od jesenjskih zasedanja 2015. godine.
Neka važna pitanja:
Zašto Srbija, tj.nadležno Ministarstvo energetike nije makar iz čisto teoretskih razloga, zbog naučnog interesa, naložilo izradu analize troškova i potrebnih tehnologija pri scenariju prelaska na proizvodnju 100% elektroenergije iz obnovljivih izvora, kako bi mogli biti upoređeni troškovi uvođenja, kolike bi bile uštede od smanjenja zagađenja, kolike bi bile socijalne dobiti itd.?
Srbija u svojim zvaničnim i dostupnim statističkim podacima ne obrađuje u dovoljno detalja energetsku problematiku, pa se tako u mnogim situacijama analize baziraju na pretpostavkama, aproksimacijama i približnim proračunima (na primer, sektor saobraćaja ili potrošnja energije u stanovanju - ne postoje detaljni podaci o potrošnji energije u stanovanju, osvetljenje, hlađenje, grejanje itd). Zašto ulazni parametri za proračune Nacionalne strategije energetike nisu dostupni za uvid javnosti, u obliku koji omogućuje stručnu analizu, javne konsultacije i raspravu?
Zašto Srbija ne iskoristi “poslednji voz” i ozbiljno se pozabavi pitanjem klimatskih promena (za šta nam je takođe potrebna nacionalna strategija), odnosno da omogući investicije u niskokarbonsku energiju koje itekako mogu biti prilika za inovacije i ekonomski rast?
Zašto nam se bez intelektualnog, ekonomskog i političkog poštenja, servira Strategija razvoja energetike koja služi opravdavanju projekata koji se već zapravo izrađuju (ispunjavaju Strategiju i pre njenog usvajanja) i očuvanju jednog monopola i pretvaranje njegovog interesa u nacionalni?
Predlog nastao iz projekta SEE SEP - South East Europe 2050 Energy Model
- alternativna strategija održive energije-
CEKOR u okviru mreže organizacija okupljenih u okviru projekta Strategija održive energije za jugoistočnu Europu (South East Europe Sustainable Energy Policy – SEE SEP) radi na završetku energetskog modela za sedam zemalja regiona, koji će definitivno pokazati približne troškove prelaska na energetiku u skladu sa EU standardima do 2050. godine (80% smanjenje emisija iz elektroenergetike), u isto vreme poredeći scenario dekarbonizacije sa scenarijom koji predlaže Vlada Republike Srbije.
Model koji je Vlada Velike Britanije usvojila, kao i mnoge druge zemlje, pokazuje pravičniji, čistiji i efikasniji energetski sistem cele jugoistočne Evrope.
Model daje prikaz scenarija u kome se obaveze prema EU i Energetskoj zajednici mogu ispuniti, a da pritom sposobnost Srbije da izvozi, proizvodi, snabdeva stanovništvo energijom i snabdeva industriju i dalje ostane u funkciji.
U toku prethodnih 20 meseci ovog projekta razvijen je jedan model za ceo region, kao i posebni modeli za svaku zemlju partnera u regionu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo*, Makedonija, Crna Gora i Srbija).
Ovaj alat predlaže scenarije koji uključuju značajno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) radi stvaranja niskougljenične energetske strategije. Kao input za proračun scenarija uključeni su bili sledeći parametri: istorijski trendovi, pretpostavke i nivo ambicije pri pretpostavljanju, kako buduće potrošnje (za sektore zgradarstva, saobraćaja, industrije cementa, čelik i aluminijum), tako i snabdevanja (za naftu, gas, ugalj, hidroenergiju i ostale obnovljive izvore energije).
Sve pretpostavke u modelu mogu se videti ili u modelu ili na prezentacijama koje su dostupne on line, a mogućnost komentarisanja je data svima.
Nakon 18 meseci trajanja projekta, i više od 500 raznih konsultacija koje smo održali sa ključnim akterima i relevantnim ekspertima iz regiona, te prikupljanju podataka, konačno smo u martu 2015. objavili modele i povezane dokumente. Oni se sastoje iz tabela u Excel programu, zatim prezentacije koje uključuju istorijske trendove, pretpostavke i nivoe ambicija za različite sektore (strana potražnje: zgradarstvo, saobraćaj, cement, čelik i aluminijum i strana snabdevanja: nafta, gas and ugalj, hidro snaga i ostali obnovljivi izvori energije).
Zatim smo objavili naše analize kroz process “Call for Evidence” da ih testiramo sa mišljenjima raznih eksperata i stejkholdera.
Sve partnerske organizacije u svim zemljama obuhvaćenim projektom su organizovale događaje i pozivale relevatne učesnike i eksperte iz oblasti energetike da komentarišu podatke i parameter. Organizacija koja je nosilac ovog projekta Fondacija Mreža za promene jugoistočne Evrope iz Sarajeva je pozvala regionalne aktere da procene naše podatke tokom radionice-JODI treninga u Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču[1].
Više o svim detaljima vezanim za prikupljene komentare može se naći u izveštaju na engleskom jeziku “South East Europe 2050 Energy Model – Conclusions on the Call for Evidence process”[2].
U model su uključeni i podaci na koje ne možemo uticati u različitim scenarijima, kao i mere za koje je potrebno napraviti plan implementacije, njih preko 60, kao što su:
Demografski razvoj;
Količina i vrsta korištenja saobraćaja;
Nivo elektrifikacije saobraćaja;
U kakvim će kućama ljudi živeti;
Koliko će se rušiti, graditi i obnavljati;
Evolucija energetskih razreda nekretnina;
Tehnologije;
Korištenje različitih materijala i tehnologija u industriji;
Nivoi razvoja obnovljivih izvora nergije u odnosu na maksimalni tehnički kapacitet itd.
Dobrobiti pravovremenog planiranja:
• Smanjenje troškova zbog pravovremenog investiranja i saradnje
• Smanjenje kasnijih troškova vezanih uz emisije
• Inovacija i razvoj
• Ostali benefiti (sigurnost snabdevanja, borba protiv energetskog siromaštva).
U sredu, 2. septembra objavićemo nastavak dokumenta “Energetski model – Srbija 2050” u kojem ćete moći da pročitate:
-Kako postići niskougljeničnu strategiju?
-Energetska efikasnost
-Najbitnije je značajno smanjiti potrošnju toplote
-Saobraćaj
-Obnovnljivi izvori energije
-Primer mogućeg scenarija razvoja energetike Srbije sa smanjenjem emisija iz proizvodnje i potrošnje energije za 85% do 2050. godine (tzv. EU scenario).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Savezni apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država vratio je sporove koji su doveli do ukidanja većine carina predsednika SAD Donalda Trampa Trgovinskom sudu SAD, koji bi trebalo da utvrdi postupak za povraćaj više od 130 milijardi dolara uvoznicima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sastao se danas u Kremlju sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom sa kojim je, pored ostalog, razgovarao o saradnji u oblasti energetike i naveo da Moskva ostaje pouzdan dobavljač energenata.
Američki predsednik Donald Tramp ne može da jednostrano prekine trgovinu sa Španijom, pošto sve dogovore o trgovini u ime članica EU vodi Evropska komisija, upozorila je danas potpredsednica Evropske komisije Tereza Ribera.
Švedska centralna banka preporučila je svim odraslim građanima da kod kuće čuvaju gotovinu dovoljnu za kupovinu hrane, lekova i drugih potrepština za nedelju dana.
Elektrodistribucija Srbije (EDS) istakla je da je jedna od najčešćih grešaka kod šifre mernog mesta, koja se može naći u levom gornjem uglu računa za struju i ima 12 cifara, i dešava se da korisnik prilikom unosa šifre mernog mesta permutuje brojeve.
Zajednički američko-izraelski napadi na Iran otvorili su rizik koji tržišta godinama potcenjuju: ozbiljan poremećaj snabdevanja energentima iz Persijskog zaliva.
Sjedinjene Američke Države će izuzeti nemačku jedinicu Rosnjefta PJS od sankcija protiv ruskog naftnog giganta na neodređeno vreme, javlja danas Blumberg pozivajući se na izvor upoznat sa odlukom.
Irački kurdski boraci navodno su pokrenuli kopnenu ofanzivu na Iran, tvrde američki zvaničnici za Fox News. Isto navode i izraelski kanal i24NEWS, i dopisnik portala Axios. Međutim, iranska agencija Tasnim demantuje da je došlo do prelaska preko granice.
Izraelska vojska planira da nastavi operacije u Iranu još najmanje nedelju do dve, tokom kojih namerava da pogodi hiljade ciljeva povezanim sa iranskim režimom, saznao je Tajms of Izrael od izvora upoznatih sa planom.
Predsednik SAD Donald Tramp ocenio je američku vojnu operaciju u Iranu sa "15 od 10" i istakao da je udar sprečio Iran da za dve nedelje dobije nuklearno oružje.
Rat u Ukrajini – 1.470. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Kijev spreman za trilateralne pregovore sa SAD i Rusijom čim bezbednosna situacija to dozvoli, dok se borbe širom fronta nastavljaju nesmanjenim intenzitetom.
Nakon što su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran, pokrenuta je satirična internetska stranica koja zagorava da 19-godišnji sina Donalda Trumpa, Baron, ode u rat na Bliski istok.
Advokat pevača Daniela Kajmakoskog otkrio je detalje otmice u Beogradu, tok istrage i kako se pevač i porodica oporavljaju nakon traume, preneli su domaći mediji.
"Vol strit džornal" je detaljnom analizom utvrdio da su desetine hiljada fajlova o slučaju Epstajn uklonjene sa interneta po nalogu Ministarstva pravde SAD.
Nagađanja o zdravlju Donalda Trampa pojačala su se nakon što se 79-godišnji predsednik ove nedelje u Beloj kući pojavio sa jarko crvenim osipom duž desne strane vrata.
Svetski dan borbe protiv gojaznosti obeležava se danas, 4. marta sa ciljem podizanja svesti javnosti o rasprostranjenosti gojaznosti, boljeg razumevanja uzroka i posledica i pozivanja na akciju svih sektora koji mogu da doprinesu rešavanju ovog problema.
Nakon što je nekoliko slučajeva šuge registrovano kod stranih radnika u jednoj fabrici u Kragujevcu, njima je otvoreno bolovanje a svi koji žive sa njima stavljeni su u izolaciju.
Povodom 8. marta, međunarodnog Dana žena, Vulkan izdavaštvo pripremilo je posebnu akciju na svom sajtu vulkani.rs, u okviru koje su izdvojeni naslovi sa pričama o hrabrim, snažnim i inspirativnim ženama.
Nakon višegodišnjih nagađanja i uspeha televizijskih serija, Warner Bros. je potvrdio da razvija dugometražni film smešten u fantastični univerzum Džordža R. R. Martina.
"Američka pita" jedna je od najpoznatijih filmskih franšiza s prelaza milenijuma, a obožavaoci se već godinama pitaju hoće li se originalna glumačka postava ponovo okupiti.
The United Nations peacekeeping mission in Lebanon (UNIFIL) told the BBC that the Israeli army entered several Lebanese villages near the “Blue Line,” the border between Lebanon and Israel established by the UN.
An Iranian warship has sunk after being hit. According to Sky News, over 100 sailors are reported missing, while 78 have been injured. The ship was reportedly struck by a submarine near the coast of Sri Lanka.
The Embassy of the Republic of Serbia in Cyprus has issued an official statement advising Serbian citizens to postpone all travel to Cyprus in the coming period that is not absolutely necessary.
Israeli Defense Minister Israel Katz stated today that any leader appointed by the Iranian regime to replace the slain Ayatollah Ali Khamenei would be an “unambiguous target for elimination.”
Sinclair ZX81 je bio britanski računar koji je ugledao svetlost dana 5. marta 1981. godine. Naslednik je ZX80 modela sa kojim je procesor na ovim prostorima delila čuvena Galaksija.
Snimci nastali pomoću Meta pametnih AI naočara navodno završavaju na uvidu kod zaposlenih u inostranstvu, uključujući i potencijalno vrlo privatne situacije.
Komentari 0
Pogledaj komentare