Utorak, 10.10.2017.

11:50

Koje su ključne razlike – Kosovo, Katalonija, Škotska?

Bivši izaslanik UN u pregovorima o statusu Kosova Alber Roan ocenjuje da za secesionističke težnje u različitim zemljama Evrope postoje različite norme.

Izvor: Tanjug

Koje su ključne razlike – Kosovo, Katalonija, Škotska?
Tanjug-AP, arhiva

"Povodom događanja u Španiji postavlja se pitanje zbog čega razne težnje za nezavisnošću u Evropi bivaju različito ocenjene. Zbog suprotnosti prava na samoopredeljenje naroda i principa teritorijalnog integriteta država, međunarodno pravo ne raspolaže normama koje bi pravo na secesiju odobravale ili zabranjivale", navodi Roan.

Roan u autorskom tekstu u bečkom listu "Prese" ističe da zbog toga svaki slučaj mora biti ocenjivan zasebno, pri čemu, kod prava na otcepljenje treba polaziti od toga da li je neka manjina u sopstvenoj državi fundamentalno diskriminisana.

"Kosovo je u Jugoslaviji imalo dvostruki status - autonomne pokrajine Srbije i entiteta jugoslovenske federacije, sa sličnim pravima kao šest republika. Federalni status je nestao raspadom Jugoslavije, a dalekosežna autonomija ukinuta 1989. godine", navodi Roan.

On se poziva na referendum koji je albansko većinsko stanovništvo, navodi, sprovelo u septembru 1991. uz izlaznost od 87 odsto, sa 99 odsto podrške, i dodaje da su srpska manjina i vlada u Beogradu odbile referendum, a kao posledica usledilo je "masivno tlačenje" Albanaca, koje on naziva "Kosovarima", te oružana borba protiv srpske vlasti.

Usledila je vojna operacija Srbije, a onda i međunarodne zajednice, koja je 1999. odlučila da sprovede vojnu intervenciju.

"Pod okriljem UN 2006. su počeli pregovori u Beču o konačnom statusu Kosova, a na osnovu predloga rešenja specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija Priština je 2008. proglasila nezavisnost, koju je Srbija odbila, a Međunarodni sud pravde, na zahtev za mišljenje koji je podneo Beograd, ocenio da nije protivno medjunarodnom pravu", podseća Roan. Nijedna od tih okolnosti, kako podvlači, nema veze sa Katalonijom.

"Sopstvenim jezikom, identitetom i istorijom taj region pripada 'istorijskoj zajednici' Španije, ekonomski je visoko razvijen i raspolaže sveobuhvatnom autonomijom u donošenju zakona i upravljanju. Ako i pored toga delovi katalonskog društva traže nezavisnost, uzroci bi mogli biti visoki transferi prema španskoj državi, izražena katalonska nacionalna svest i osećaji da nisu dovoljno poštovani od strane Madrida", uveren je Roan.

On je kazao da, prema istraživanjima javnog mnjenja, oko 40 odsto Katalonaca podržava otcepljenje od Španije, što odgovara i ishodu referenduma na kojem je izlaznost bila 42,5 odsto i podrška od 90,9 procenata, što, prema njemu, znači da je za otcepljenje glasalo 37,8 odsto od ukupnog broja birača.

"Na osnovu haotičnih okolnosti pod kojima je održan referendum i brutalnog delovanja španske policije ne mogu se doneti pouzdani zaključci o stavu Katalonaca. Ne može se ni proceniti da se radi o nalogu za jednostrano otcepljenje sa katastrofalnim političkim i ekonomskim posledicama po region. Sada bi bilo potrebno da na obe strane usledi deeskalacija emocija, a rukovodstvo Katalonije mora primiti k znanju da je za legalno otcepljenje neophodna promena španskog Ustava, koja može da se sprovede samo odlukom parlamenta u Madridu i referendumom u celoj Sspaniji", smatra Roan.

Španska vlada, koja, kako dodaje, nije pokazala nikakvu senzibilnost prema zahtevima Katalonije ne sme problem prepustiti pravosuđu i policiji, već mora da se trudi oko postizanja političkog rešenja.

Prema njegovim rečima, španska vlada regionima bi trebalo da ponudi sveobuhvatnu reformu države u federalnom smislu i time tendencijama secesije oduzme "vetar u jedra". "EU bi trebalo da odustane od uzdržavanja i pomogne obema stranama u pokretanju dijaloga", poručio je Roan.

Škotska, kako podseća, jeste isto tako deo jedne demokratske pravne države i članice EU i raspolaže visokim stepenom autonomije, ali i pored toga tamo jedan deo stanovništva podržava nezavisnost.

"Međutim, Škotska, na osnovu sporazuma sa britanskom vladom, održala je referendum 2014. na kojem se, uz visoku izlaznost, samo oko 55 osto stanovništva izjasnilo za otcepljenje. Trenutno ovo pitanje miruje zbog odluke o Bregzitu i verovatno će od uslova za istupanje Velike Britanije iz EU zavisiti da li će podržavaoci nezavisnosti Škotske ponovo pokušati da pokrenu temu otcepljenja", zaključuje Roan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Nešto se sprema... Bunkeri i rovovi na granici?

Poljska je počela da postavlja još veći broj metalnih barijera duž svoje granice sa Belorusijom kako bi odvratila nelegalnu migraciju i planira da ojača granicu sa Rusijom, saopštilo je danas poljsko Ministarstvo odbrane.

19:38

9.5.2024.

1 d

Svet

Amerika se predomislila: "Povlačimo"

Sjedinjene Američke Države su povukle licence kompanijama kao što su Intel i Kvalkom za isporuku 4G čipova za laptopove i mobilne telefone kineskom proizvođaču telekomunikacione opreme Huavei Technologies, ​​rekla su tri izvora.

9:51

9.5.2024.

1 d

Podeli: