17.03.2026.
17:20
Skandal u Pentagonu; Jedna rečenica Pita Hegseta "upalila alarm" VIDEO
Izjava američkog ministra odbrane Pita Hegseta da za neprijatelje SAD "nema milosti ni blagodati", izrečena tokom konferencije za novinare o ratu u Iranu, izazvala je ozbiljne pravne i političke reakcije.
Američki ministar odbrane Pit Hegset je tokom televizijske konferencije za novinare o ratu u Iranu, održane u Pentagonu 13. marta, obećao sledeće o američkom odgovoru iranskom režimu: "Nastavićemo da vršimo pritisak i pritisak. Nema milosti ni blagodati za naše neprijatelje."
Samo te reči bi mogle predstavljati kršenje i američkog i međunarodnog prava, piše MS Now.
Hegsetova izjava o nedavanju milosti dotiče se jedne od osnovnih zabrana ratnog prava. To su obavezujuća pravila o kojima su se države dogovorile kako bi ublažile užase i krvoproliće sukoba, postižući pragmatičnu ravnotežu između humanitarnih i vojnih potreba.
Zabrana uskraćivanja milosti je jasan primer kako ratno pravo promoviše obe ove vrednosti.
Odbijanje pomilovanja je zabranjeno još od Američkog građanskog rata. U Liberovom kodeksu iz 1863. godine, ili Uputstvima za komandu vojske Sjedinjenih Država na terenu, navodi se: "Suprotno je običajima modernog ratovanja odlučiti, iz mržnje i osvete, da se ne da milost. Nijedna vojna jedinica nema pravo da izjavi da neće dati, ili stoga očekivati, milost."
Ovo pravilo je kasnije uključeno u međunarodne ugovore čiji su Sjedinjene Države potpisnice, uključujući odredbe Haške konvencije iz 1907. godine, i postalo je deo običajnog prava obavezujućeg za sve države. Važno je napomenuti da se ovo pravilo primenjuje u vazdušnom, kopnenom i pomorskom ratovanju.
- Hegset: "Istraga je u toku, loše stvari se događaju"
- Amerikanci u njemu vide krivca zbog stanja u Iranu
Proglašavanje nemilosti je ratni zločin
Kao što je navedeno u Liberovom kodeksu i Priručniku za ratno pravo Ministarstva odbrane SAD, zabrana odbijanja pomilovanja obuhvata dve stvari: prvo, zabranu vođenja borbenih operacija pod pretpostavkom da legitimne ponude neprijatelja za predaju neće biti prihvaćene, odnosno da ne sme biti preživelih, i drugo, zabranu samog čina proglašenja da pomilovanje neće biti odobreno.
Drugim rečima, ratno pravo zabranjuje vojnim komandantima čak i da izgovore sam čin objavljivanja "nema milosti". Logika koja stoji iza ovog pravila je jasna. U humanitarnom smislu, ono zabranjuje ubijanje onih koji više nisu učesnici u sukobu. U vojnom smislu, to je praktično jer neprijatelj koji veruje da njegova predaja neće biti prihvaćena nema šta da izgubi i boriće se do smrti.
Zabrana uskraćivanja milosti nije samo međunarodna obaveza država; njeno kršenje se smatra ratnim zločinom koji povlači individualnu odgovornost vojnih komandanata. Na primer, na Nirnberškim suđenjima Vrhovnoj komandi 1948. godine, američki vojni tribunal sudio je visokim nemačkim oficirima za niz ratnih zločina, uključujući "odbijanje davanja milosti".
Uskraćivanje milosti je ratni zločin i po američkom zakonu. Zakon o ratnim zločinima posebno kriminalizuje kršenje pravila da je "posebno zabranjeno izjaviti da milost neće biti data". Dakle, američko krivično pravo, baš kao i međunarodno ratno pravo, nameće individualnu odgovornost za sam čin izgovaranja takve izjave, bez obzira na to da li je ona ikada sprovedena u delo.
Reči sa pravnim posledicama
Izjava vojnog komandanta o nemilosti nije samo nezakonito naređenje, već i naređenje koje bi sud verovatno proglasio jasno i nedvosmisleno nezakonitim. To znači da vojni podređeni koji bi izvršili takvu direktivu ne bi imali valjanu odbranu pozivanjem na izvršenje naređenja pretpostavljenih.
Hegset, bivša televizijska ličnost, možda je nameravao svoju ratobornu retoriku kao televizijski nastup koji će oduzeti pažnju. Ali opis njegovog posla je sada drugačiji. Uprkos civilnoj odeći, ministar odbrane je vojni komandant u lancu komandovanja. Bilo da je toga svestan ili ne, same njegove reči imaju pravnu težinu.
Potreba da se poštuje zakon
Kada su vodeći advokati u administraciji Džordža V. Buša pokušali da pronađu rupe u zakonima ratovanja, zloupotrebe koje su usledile prouzrokovale su štetu po reputaciju od koje se Sjedinjene Države još nisu u potpunosti oporavile. Politički i vojni lideri mogu i treba da spreče da se istorija ponovi, navodi MS Now.
Posebno, Hegset bi trebalo javno da povuče svoje komentare o "nemilosti" i da jasno stavi do znanja da pripadnici američkih oružanih snaga moraju da se pridržavaju ratnog zakona, koji uključuje prihvatanje predaje neprijatelja, i da će nepoštovanje toga biti strogo kažnjeno, piše MS Nau.
Čak i ako sadašnja administracija krši zakon rata, zakonodavci i predsednički kandidati na izborima 2028. godine moraju naglasiti da je poštovanje zakona obavezno i obećati buduću odgovornost za kršenja. Same Sjedinjene Države su pristale na ovakva pravila rata jer je to bilo u humanitarnom i vojnom interesu zemlje. U vitalnom je nacionalnom interesu SAD da se pridržavaju zakona rata i da podstaknu druge države da to čine.

Komentari 3
Pogledaj komentare Pošalji komentar