Koliko je realno da Rusija plati Ukrajini reparacije?
Rezolucija Generalne skupštine UN poziva Rusiju da plati reparacije Ukrajini za počinjena razaranja.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Shutterstock/kibri_ho
Stručnjaci smatraju da bi Rusiji trebalo ukinuti sankcije u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija.
Čini se da se u ovom trenutku ne nazire kraj rata u Ukrajini, a svetska zajednica ipak raspravlja o tome kako Rusiju ubediti da plati ratnu odštetu koju je njena vojska počinila u susednoj zemlji. Rezolucija Generalne skupštine UN kojom se Moskva poziva da plati reparacije dobila je 14. novembra 94 glasa. Protiv je glasalo 14 država, a 73 su bile uzdržane.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal procenio je direktnu fizičku štetu u septembru na 326 milijardi američkih dolara. Sumu su verifikovali stručnjaci Svetske banke, rekao je Šmihal na jednom sastanku u Briselu. Ona će se verovatno dalje povećati do kraja rata. Rusija je već odbacila rezoluciju. Dokument je „pravno beznačajan“, kaže ruski diplomata UN Vasilij Nebensja.
Kada se isplaćuju reparacije?
Reparacije su u osnovi kompenzacije koje država vrši za štetu prouzrokovanu njenim krivičnim delima. Stručnjak za međunarodno pravo Paul Gragl sa Univerziteta u Gracu objašnjava da iznose i vrstu plaćanja određuju međunarodne institucije ili mirovni ugovor nakon završetka rata.
Jedan od najpoznatijih slučajeva reparacije odnosio se na tadašnje Nemačko carstvo nakon poraza u Prvom svetskom ratu 1918: potraživanja od preko 200 milijardi maraka u zlatu, trebalo je da se isplaćuju decenijama. Savezna Republika Nemačka, kao pravni naslednik Nemačkog carstva, poslednji transfer izvršila je 2010. Nemačka je i posle Drugog svetskog rata morala da plati reparacije saveznicima.
Postoji nekoliko drugih primera reparacija u modernoj istoriji. Ovo takođe uključuje isplate reparacija Iraka za okupaciju Kuvajta 1990/91. Osnov za isplate bile su rezolucije Saveta bezbednosti UN. One se smatraju presedanom, što je takođe naveo i ukrajinski stalni predstavnik u Generalnoj skupštini UN, kaže Paula Rajn-Fišer sa Akademije za evropsku zaštitu ljudskih prava Univerziteta u Kelnu.
Kako bi Rusija mogla biti primorana da plati?
Rezolucije Generalne skupštine UN nisu pravno obavezujuće. One više imaju političku težinu jer odražavaju mišljenje međunarodne zajednice, kaže Pol Gragl. „To izražava političku nameru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, dužna da nadoknadi ovu štetu", rekao je Gragl.
Paula Rajn-Fišer takođe govori o političkom signalu. Rusiju je teško ubediti da plaća reparacije preko postojećih međunarodnih mehanizama. „Postoji problem nadležnosti Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih nacija (čije su odluke pravno obavezujuće – napomena urednika). On ima nadležnost samo ako su se obe države složile da postanu stranke u postupku. Sud već razmatra tužbu Ukrajine protiv Rusije zbog kršenja konvencije o genocidu, ali će u ovom slučaju isplate odštete biti ograničene“, objašnjava ekspertkinja.
Pravno obavezujuću odluku o reparacijama bi stoga mogao da donese Međunarodni krivični sud u Hagu (MKS), smatra Rajn-Fišer. „On je nadležan za presude pojedincima za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločine agresije, iako MKS ne može da procesuira zločine agresije ruskih donosilaca odluka. Zato što je za procesuiranje ovog zločina potrebna rezolucija Saveta bezbednosti UN, koju bi Rusija blokirala vetom kao njegova stalna članica."
Prema ekspertkinji, treća instanca koja bi teoretski mogla da obaveže Rusiju da plati reparacije je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP). Međutim, Rusija se povukla iz Saveta Evrope u martu 2022. a od septembra 2022. nije više ni visoka ugovorna strana Konvencije o ljudskim pravima, tako da od tada više ne podleže odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Sud bi jedino mogao da naloži Ruskoj Federaciji da Ukrajini nadoknadi štetu za razaranja koja su se dogodila između februara i septembra 2022, objašnjava Paula Rajn-Fišer.
Ruska imovina kao reparacije?
Trenutno se razgovara i o tome da li bi ruska sredstva koja su zamrznuta u okviru sankcija mogla biti iskorišćena za plaćanje reparacija. Glavni fokus je na stranim sredstvima sankcionisanih ruskih kompanija, imovini privatnih lica i deviznim rezervama ruske centralne banke.
Ali, „Naravno da postoji pravna razlika između ’zamrzavanja imovine’ i ’konfiskacije imovine’“, kaže stručnjak za međunarodno pravo Gragl.
„Zamrzavanje znači da se ovo dešava samo privremeno. Konfiskacija ruske imovine kao reparacije, s druge strane, nije moguća bez pravnog osnova", smatra Rajn-Fišer. Međutim, međunarodna arbitražna komisija još ne postoji, a odluka o konfiskaciji od strane domaćih sudova uključuje velike pravne komplikacije.
Mirovni ugovor kao idealno rešenje
Po mišljenju Rajn-Fišer, ukidanje sankcija Rusiji u zamenu za pristanak na plaćanje reparacija bilo bi manje problematično sa pravne tačke gledišta. Mirovni ugovor u kojem se Rusija obavezuje da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala je idealno rešenje.
„Ali, nažalost, to je malo verovatno u trenutnoj situaciji“, kaže stručnjak.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Južnokorejska vlada razgovara s kompanijama o mogućnosti uvoza ruske nafte, saopštilo je ministarstvo industrije u Seulu, dok nastoje da obezbede snabdevanje energijom usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Vodeće evropske zemlje i Japan izdali su zajedničko saopštenje u kome su naveli da su spremni da se uključe u odgovarajuće napore kako bi se obezbedio bezbedan prolaz kroz Ormuski moreuz i preduzeli koraci za stabilizaciju energetskih tržišta.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju koliko su energija, bezbedno snabdevanje i razumne cene ključni za bezbednost naroda i država, kao i da "nema ni govora" da se Poljska vrati snabdevanju naftom i gasu.
Ruski partneri i protivnici još više će ceniti ulogu Rusije kao izvoznika ključnih resursa u jeku globalnih nestašica i poremećaja u lancu snabdevanja, izjavio je Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktne investicije.
Predsednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf odbacio je, po svemu sudeći, potez Trampove administracije da se Iranu izda privremena dozvola za prodaju nafte s tankera.
Prema podacima agencije za statistiku, najmanji udeo votke u ukupnoj prodaji alkohola u februaru u Rusiji zabeležen je u Moskvi i Sankt Peterburgu - oko četvrtina ukupne prodaje.
U Sloveniji je od ponoći na snazi odluka o ograničavanju točenja goriva na benzinskim stanicama, sa ciljem smanjenja problema sa snabdevanjem naftnim derivatima.
Sukob na Bliskom istoku – 23. dan. Predsednik SAD Donald Tramp uputio je ultimatum Teheranu. Međusobni napadi Irana i Izraela su nastavljeni, a balističke rakete ispaljene su i na Rijad.
Grčki premijer Kirijakos Micotakis ukazao je na moguće posledice koje bi rat na Bliskom istoku mogao imati na Grčku i Evropu, ističući da Evropa mora biti spremna u slučaju napada na svoju teritoriju, na šta je ranije i Vučić upozoravao, pišu mediji.
Hrvatski mediji vrlo često kritikuju sve što ima veze sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučiće i takav narativ više ni ne pokušavaju da sakriju, prenose mediji.
Društvenim mrežama kruži video na kojem iranski zvaničnik sarkastično komentariše američkog predsednika Donalda Trampa i "nudi pomoć" Evropi u vezi sa Grenlandom.
Količina kalorija koju bi trebalo da unesete tokom dana zavisi od niza faktora, poput vaših godina, nivoa fizičke aktivnosti i ciljeva koje želite da postignete.
Epidemija meningitisa u Kentu zabrinjava čitavu Veliku Britaniju, ali i ostatak sveta, a broj zaraženih porastao je sa 29 na 34, saopštila je Agencija za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva.
DNK stanovnika Sardinije sadrži gen koji štiti od malarije, otkrivaju rezultati studije koju su zajednički sproveli Institut za genetiku i biomedicinska istraživanja Nacionalnog istraživačkog saveta (CNR) u Kaljariju i Univerzitet u Sasariju.
Komentari 46
Pogledaj komentare