I pored tog uspeha, autori studije smatraju da nisu sve mogućnosti iskorišćene.
Za Herberta Brikera, rezultat istraživanja je izuzetno pozitivan: više od polovine izbeglica s kojima su on i njegove kolege razgovarali bilo je zaposleno 2021. godine. Briker je šef istraživanja na Institutu za tržište rada i istraživanje zapošljavanja (IAB), ustanovi koja funkcioniše u sklopu Saveznog zavoda za zapošljavanje u Nirnbergu. Od 2016. godine tamo se redovno analizira integracija imigranata na nemačko tržište rada.
"Godine 2015. smo mislili: ako posle pet ili šest godina dostignemo stopu zaposlenosti od 50 odsto, bićemo veoma dobri. A u 2021. godini smo bili na 54 odsto, uprkos pandemiji. Premašili smo očekivanja", kaže u intervjuu za DW Briker, koji je i direktor Instituta za empirijsku integraciju i istraživanje migracija u Berlinu.
I što su izbeglice duže u Nemačkoj, to je ih više zaposleno: "Za ljude koji su ovde sedam ili osam godina, imamo stopu zaposlenosti od 62 odsto. To je prilično dobro. To je samo desetak, dvanaest procentnih poena manje nego kod nemačkog stanovništva."
Prema rezultatima studije IAB, stopa zaposlenosti porasla je za deset procentnih poena u odnosu na pandemijsku 2020. godinu – tome je pogodovao ekonomski oporavak nemačke privrede u vreme nakon strogog lokdauna 2020. godine.
Velika dugoročna studija
Podaci istraživača IAB baziraju se na izjavama onih koji su zaštitu potražili u Nemačkoj, koji su u tu zemlju došli između 2013. i 2019. godine. "Ukupan uzorak sada obuhvata 10.111 odraslih osoba koje su intervjuisane jednom ili čak šest puta. Reč je o 8.799 radno sposobnih izbeglica (od 18 do 64 godina starosti) koje su se u Nemačku doselile od 2013. godine.
Anketni upitnik sadrži oko 400 pitanja. Oko sto pitanja, "pored mnogih drugih aspekata, donose detaljne podatke o izbegličkoj i migracijskoj biografiji, obrazovanju i obuci, statusu zaposlenja, primanju državne pomoći i učešću u programima obrazovanja, obuke, jezika i integracije".
Raste nivo obrazovanja
Kako pokazuje studija, pored zaposlenja, 2021. godine je porastao i nivo obrazovanja: sve više izbeglica se bavilo zanimanjem za koje je potrebna viša kvalifikacija. Prema studiji, šest godina nakon dolaska u Nemačku, svaka treća odrasla osoba pohađala je škole i univerzitete, ili završila obuku i dalje obrazovanje. Sedamdeset odsto zaposlenih izbeglica, kako su sami naveli, imalo je kvalifikovan posao za koji je potrebna stručna ili akademska kvalifikacija, a 41 odsto ispitanih koji su bili u Nemačkoj šest godina izjavilo je da su obavljali lošije poslove od onih koji su radili pre nego što su napustili svoju zemlje, dok je 12 odsto obavljalo bolje poslove od onih pre dolaska u Nemačku.
Koautorka studije Julija Kosjakova smatra da je to važan potencijal, s obzirom na nedostatak kvalifikovanih radnika u Nemačkoj: "Oni su ovde, na raspolaganju su i veoma su motivisani", kazala je Kosjakova za novinsku agenciju Rojters.
Manje zarade od proseka
Skoro dve trećine (65 odsto) zaposlenih izbeglica koje su u Nemačkoj šest godina, radile su puno radno vreme 2021. godine. Prosečna bruto mesečna plata stalno zaposlenih izbeglica porasla je sa 1.660 evra u prve dve godine po dolasku u Nemačku na 2.037 evra u šestoj godini.
"Kada ste stariji, na nemačkom tržištu rada zarađujete mnogo više novca nego kada ste mlađi. Kada je reč o izbeglicama, od 18 do 25 godina, njihove zarade su bile 25 odsto manje od zarade njihovih koleginica i kolega istog uzrasta u Nemačkoj. Eto, razlika nije tako velika i vremenom će se izjednačiti. Ali još uvek ima mnogo prostora za poboljšanje", kaže Briker, koji je vodio studiju.
Žene bi radile, ali nema ko da čuva decu
Naročito je upadljiv jaz između polova kada je u pitanju integracija na tržište rada: dok je 67 odsto muških izbeglica imalo posao 2021, zaposlenih žena je bilo samo 23 odsto. Pritom veliku ulogu igra briga o deci, ali i obrazovanje i profesionalno iskustvo u zemlji porekla, kao i učešće na kursevima jezika i u programima tržišta rada.
"Šezdeset do sedamdeset odsto žena ima decu, a kada imaju decu, u proseku imaju troje dece", objašnjava Briker za DW. Imigrantkinje po pravilu imaju malu decu, a zaposlenost u tim slučajevima i među nemačkom populacijom naglo opada. Ponude za brigu o deci pritom igraju centralnu ulogu, kaže Briker.
Postoje i razlike u radnom iskustvu između muškaraca i žena. "Znatno je manji broj žena koje iz zemalja porekla donose profesionalno iskustvo. To igra ulogu i žene mnogo kasnije od muškaraca učestvuju u programima integracije i na kursevima jezika u Nemačkoj", naglašava direktor istraživanja Briker.
S vremenom se povećava broj žena imigrantkinja koje su zaposlene: osam godina nakon dolaska u Nemačku, stopa zaposlenosti žena se povećala na 39 procenata, pokazuje studija Instituta za tržište rada i istraživanje zapošljavanja (IAB).
To što izbeglice zarađuju znatno manje od proseka stanovništva nije samo zbog mlađeg uzrasta doseljenika. Studija pokazuje da je većina izbeglica "još uvek zaposlena u sektoru niskih plata".
Činjenica da je nešto više od polovine ispitanih 2021. godine imalo posao takođe znači da visok procenat izbeglica šest godina nakon dolaska u Nemačku i dalje živi od socijalnih davanja: "Šest godina nakon dolaska u Nemačku, 46 odsto izbeglica prima pomoć države ili su deo zajednice kojoj je potrebna pomoć", navode istraživači IAB. Posle sedam ili više godina, taj broj pada na 40 odsto.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
Odavno je poznato da je Estonija u protekloj deceniji postala svojevrsni tehnološki raj u Evropi, ali izgleda da baltička država ne namerava da stane na tome.
Danas počinje isplata socijalnih davanja za april. Evo koji građani mogu da očekuju danas novac na računu. Istog dana isplata će se vršiti za više kategorija.
Narodna banka Kine (PBoC) saopštila je danas da je odlučila da zadrži kamatnu stopu na petogodišnje zajmove, koja je povezana sa većinom hipoteka, na 3,95 odsto.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
D. D. i S. J. koji su osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić (2) su nakon psihijatrijskog veštačenja u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu proglašeni uračunljivi.
Izrael namerava da proširi svoju vojnu operaciju u gradu Rafi na jugu Pojasa Gaze, izjavio je danas izraelski ministar odbrane Joav Galant u razgovoru sa savetnikom Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom koji boravi u poseti Izraelu.
Često ćete čuti kako je potrebno da svakodnevno konzumiramo veće količine vode, ali zapravo prekomerna hidratacija može uzrokovati simptome koji mogu biti poprilično štetni za organizam.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
On Sunday, the Ukrainian military sank another ship of the Russian Black Sea Fleet, apparently using ATACNS missiles with warheads weighing more than 200 kilograms.
A photo showing a part of the aircraft in the forest where Ebrahim Raisi allegedly was, spreads on social networks. Foreign agencies offered that photo, but they began to withdraw it, because it is not the helicopter in which the president was killed.
The Iranian government has called an emergency meeting for today following the death of Iranian President Ebrahim Raisi and the country's Foreign Minister Hossein Amir Abdollahian in a helicopter crash, the Iranian state news agency IRNA reported.
The trial of Miroslav Mika Aleksić, accused of rape and illicit sexual acts against girls who attended acting classes, should continue today before the High Court in Belgrade.
WikiLeaks founder Julian Assange is expected to find out today whether his 13-year legal battle against his extradition from Great Britain to the United States on espionage charges has been lost.
Facebook i Instagram biće predmet istrage zbog mogućih kršenja propisa EU o onlajn sadržaju koji se odnose na bezbednost dece, saopštila je u četvrtak Evropska komisija.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
Skupoceni rat u Ukrajini, čiji završetak nije ni na vidiku, promenio je odnos Kine i Rusije, obelodanjujući slabosti u ruskoj vlasti i njenoj privredi.
Jedan od najvećih zločina koji se tokom rata dogodio u Zagrebu bilo je ubistvo mesara srpske nacionalnosti Mihajla, njegove supruge Marije i dvanaestogodišnje ćerke Aleksandre Zec.
Komentari 1
Pogledaj komentare