Sve više je zamerki na prodaju zelenih banana, ali i "gigantskih" plodova voća, najčešće limuna. Da li se takve osobine voća uopšte mogu kategorisati kao nepravilnosti i kakav je generalno govoreći kvalitet ove robe pitali smo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Po svemu sudeći, gornja granica za veličinu ne postoji - samo donja.
"Agrumi se klasiraju po krupnoći na osnovu merenja prečnika na najširem delu ploda, pri čemu je minimalni kalibar: za limune 45mm, za narandže 53 mm, za grejpfrute 70 mm, a za različite sorte mandarina 35 mm", kažu za B92.net u Ministarstvu.
Kada su pomenute banane u pitanju, iz ove institucije podsećaju da se one po kvalitetu razvrstavaju u tri klase - ekstra, I i II. Uz to, čini se da će ljubitelji izrazito žutih ili pegavih banana morati da se pomire sa činjenicom da je prodavanje i onih "zelenjikavih" plodova sasvim legitimno.
"Pri uvozu banana, a pre uskladištenja, plodovi moraju biti potrebne punoće i razvijenosti, sa korom svetlozelene boje. U toku skladištenja, a pre stavljanja u promet na malo, zelene banane moraju biti podvrgnute dozrevanju do pogodnog stepena zrelosti. Iz ugla poljoprivredne inspekcije smatramo da je voće zadovoljavajućeg kvaliteta u marketima odnosno bezbedno i kvalitetno", ocenjuju u resornom ministarstvu.
Kako treba da izgleda ispravno voće?
Kako ističu nadležni, voće koje se stavlja u promet mora ispunjavati sledeće uslove: - da je zrelo; - da je sveže; - da nije zaprljano, ovlaženo i natrulo; - da ne sadrži ostatke sredstava za zaštitu bilja u količinama većim od maksimalno dozvoljenih; - da nema stran i neprijatan ukus i miris i da ne sadrži strane primese; - da nema naprslina, uboja niti oštećenja prouzrokovanih biljnim bolestima i štetočinama, ako to ovim pravilnikom za pojedine vrste i klase voća nije drukčije određeno.
"Osim ovih opštih uslova, voće mora ispunjavati i druge posebne uslove propisane ovim pravilnikom za pojedine vrste i klase voća", napominju.
Najveći problem - deklaracija
U proteklh 10 godina potrošači su se žalili 147 puta poljoprivrednoj inspekciji po pitanju kvaliteta i bezbednosti voća u marketima.
"Njihove primedbe smo potvrdili u 27 slučajeva (18 odsto). Najčešće pritužbe jesu bile na deklaraciju i obeležavanje voća kao i na organoleptički izgled istog", kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Oni ističu da granična fitosanitarna inspekcija kontroliše pošiljke svežeg voća i povrća u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane kao i nizom podzakonskih propisa.
"Prilikom ovih kontrola vrši se pregled dokumentacije, identifikacija, fizički pregled pošiljke i shodno planu službenih kontrola vrši se uzimanje uzoraka radi laboratorijskog ispitivanja. Prilikom fizičkog pregleda i laboratorijskih ispitivanja kontroliše se bezbednost proizvoda, a i kvalitet voća i povrća. Kontrola kvaliteta vrši se u skladu sa važećim Pravilnikom o kvalitetu voća, povrća i pečurki", preciziraju.
Prošle godine - sve po propisu
U proteklih 10 godina poljoprivredna inspekcija izvršila je 1.678 kontrola po ovom pitanju i utvrdila nepravilnosti u 198 slučajeva (11,8 odsto).
"U tom periodu podneto je 40 zahteva sudiji za prekršaje i 16 prijava za privredni prestup zbog utvrđenih nepravilnosti, a podneto je i 49 upravnih mera kojim je naloženo da se otklone nedostaci (označavanje, pakovanje, dokumentacija i higijena prodajnog mesta). U 2020. godini izvršeno je 64 kontrole svežeg voća u marketima i nisu utvrđene nepravilnosti", poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Kako dodaju, u 2020. godini su se potrošači obratili prijavom po pitanju kvaliteta voća 11 puta, ali u kontrolama nisu utvrđene nepravilnosti, odnosno nisu potvrđene primedbe potrošača.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Državljani Ukrajine koji su u subotu preminuli u Nemačkoj od posledica ubadanja bili su vojnici na medicinskoj rehabilitaciji, a uhapšen je Rus koji je osumnjičen za njihovo ubistvo, saopštilo je danas ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak, 29. april 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Komentari 10
Pogledaj komentare